BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Američ­ki medijski prsti u Sr­biji

Američ­ki medijski prsti u Sr­biji
31.01.2018. god.
In­vesti­cio­ni fond KKR ima televiziju N1, kablovskog operatera SBB a kupovinom nor­veškog ope­ratera sti­ču i mobil­nu telefoniju s tri milio­na pretplatnika


Na srp­skom tr­ži­štu te­le­ko­mu­ni­ka­ci­ja i in­for­mi­sa­nja ame­rič­ki ka­pi­tal će, u sko­ri­joj bu­duć­no­sti, bi­ti zna­ča­jan fak­tor. Na ova­kav za­klju­čak na­vo­di to što je nji­hov in­ve­sti­ci­o­ni fond „Kol­berg Kra­vis Ro­berts” (KKR) sa­svim iz­ve­sno ku­pac „Te­le­no­ro­ve” mo­bil­ne mre­že ne sa­mo u Sr­bi­ji već i u re­gi­o­nu. 

KKR je, pod­se­ća­nja ra­di, 2013. go­di­ne pre­u­zeo ka­blov­skog ope­ra­te­ra SBB, a pre­ko svo­je ćer­ke fir­me „Ju­naj­ted gru­pe” u Sr­bi­ji po­se­du­je i Te­le­vi­zi­ju N1, kao i To­tal TV, „Grand pro­duk­ci­ju”, Sport klub, Si­ne­ma­ni­ju i de­či­ji ka­nal Ul­tra. Zna­či da već ima­ju te­le­vi­zi­ju, ka­blov­skog ope­ra­te­ra s ve­li­kim tr­ži­šnim uče­šćem, a ku­po­vi­nom nor­ve­škog „Te­le­no­ra” sti­ču ope­ra­te­ra mo­bil­ne te­le­fo­ni­je s tri mi­li­o­na pret­plat­ni­ka. U eri sa­vre­me­ne teh­no­lo­gi­je ja­sno je ko­li­ko su ove de­lat­no­sti po­ve­za­ne i ko­li­ko ima­ju ve­li­ki uti­caj.

Pre ne­ko­li­ko da­na Ko­mi­si­ja za za­šti­tu kon­ku­ren­ci­je je pro­tiv SBB-a po­kre­nu­la po­stu­pak zbog vi­ših ce­na uslu­ga. Ma­njin­ski part­ner u SBB-u je bi­zni­smen Dra­gan Šo­lak. 

Mah­mud Bu­ša­tli­ja, kon­sul­tant za stra­na ula­ga­nja, ka­že da je po­seb­no in­te­re­san­tan po­li­tič­ki aspekt ove ku­po­vi­ne ima­ju­ći u vi­du da je za­štit­no li­ce KKR-a biv­ši šef CIA Dej­vid Pe­tre­us, kao i mo­ti­vi ovog in­ve­sti­ci­o­nog fon­da za ula­zak u po­slo­ve sa te­le­ko­mu­ni­ka­ci­ja­ma u ovom de­lu Evro­pe..

– KKR ula­zi u te­le­ko­mu­ni­ka­ci­je i ti­me pre­ko in­ter­ne­ta u sfe­ru jav­nog in­for­mi­sa­nja. Već ima­ju te­le­vi­zi­ju N1, a pri­ča se da su u pre­go­vo­ri­ma sa grč­kim vla­sni­kom da­le­ko od­ma­kli da ku­pe Pr­vu TV i O2. Ne­ja­sna je in­for­ma­ci­ja da li KKR da­je dve mi­li­jar­de evra sa­mo za „Te­le­nor” u Sr­bi­ji ili za či­tav re­gi­on. Ne ve­ru­jem da to­li­ko da­ju za re­gi­on, jer je to ma­lo. Ako pak to­li­ko da­ju sa­mo za Sr­bi­ju, on­da su „Te­le­no­ro­vu” mo­bil­nu mre­žu pre­pla­ti­li. A ka­da ne­ka ku­po­vi­na ima no­tu i po­li­tič­ke in­ter­ven­ci­je, on­da se ne­što pla­ti i vi­še ne­go što vre­di – ka­že Bu­ša­tli­ja.

On do­da­je da ne bi tre­ba­lo smet­nu­ti s uma da „Te­le­nor” ni­je nu­dio na pro­da­ju po­slo­va­nje u re­gi­o­nu, već da se ame­rič­ki in­ve­sti­ci­o­ni fond „gu­ra” da ku­pi nji­hov bi­znis. Ka­da je ta­kva si­tu­a­ci­ja, pla­ća se vi­še od tr­ži­šne ce­ne. Vi­si­na tran­sak­ci­je, po nje­mu, ne­ma oprav­da­nja u na­šim pri­li­ka­ma, jer ni­smo tr­ži­šte u raz­vo­ju na ko­me će se po­ve­ća­ti broj pret­plat­ni­ka. 

– Bal­kan je po­pri­šte bor­be za in­for­ma­ci­je i uti­caj i oči­gled­no SAD ne ža­le pa­ra da uđu u sfe­ru jav­nog in­for­mi­sa­nja. S dru­ge stra­ne, Ru­si­ja ni iz­bli­za to ne či­ni, jer nji­hov Sput­njik je jed­na ma­la agen­ci­ja s ma­lo za­po­sle­nih. Ru­si dru­gih ne­ma­ju – ka­že Bu­ša­tli­ja. 

On do­da­je da ono što nas tre­ba da za­bri­ne je­ste to da li će svoj do­mi­nan­tan po­lo­žaj u ka­blov­skoj mre­ži KKR da pre­sli­ka i na ši­re pod­ruč­je, od­no­sno da li će da zlo­u­po­tre­bi svo­ju po­zi­ci­ju i neo­sno­va­no po­dig­ne ce­ne uslu­ga. Ne mo­ra ne­ko da ima vi­še od 50 od­sto tr­ži­šta pa da bu­de mo­no­po­li­sta, do­mi­nan­tan po­lo­žaj se mo­že zlo­u­po­tre­bi­ti na raz­ne na­či­ne. Jer, za­bo­ra­vlja se da je „Te­le­nor” pre ne­ko­li­ko go­di­na do­bio i li­cen­cu za fik­snu te­le­fo­ni­ju, a da im je uvo­đe­nje fik­sne te­le­fo­ni­je uspo­re­no za­to što im „Te­le­kom” ni­je omo­gu­ća­vao pri­stup mre­ži. SBB ta­ko­đe ima fik­snu te­le­fo­ni­ju, a i vi­sok pro­ce­nat tr­ži­šta van Be­o­gra­da – ka­že Bu­ša­tli­ja.

Lju­bo­drag Sa­vić, pro­fe­sor na Eko­nom­skom fa­kul­te­tu u Be­o­gra­du, ka­že da kon­cen­tra­ci­ja naj­pro­fi­ta­bil­ni­jih de­lat­no­sti ko­je ima­ju i ve­li­ki uti­caj u stra­nim ru­ka­ma ni­je do­bra za jed­nu dr­ža­vu. Ali ona tu ni­šta ne­će mo­ći da ura­di. Do­da­je da „Te­le­nor” od­la­zi iz Sr­bi­je jer Nor­ve­ža­ni ni­su za­do­volj­ni za­ra­dom a to se vi­de­lo i po pro­da­ji Te­le­nor ban­ke pro­šle go­di­ne. Za in­ve­sti­ci­o­ne fon­do­ve va­ži da ku­pu­ju pa pre­pro­da­ju za vi­šu ce­nu. Me­đu­tim, Sa­vić ne oče­ku­je da će KKR ta­ko da se po­na­ša. 

On pod­se­ća da je Alek­san­dar Vu­čić u svoj­stvu pre­mi­je­ra re­kao da je naj­tu­žni­ji što „Te­le­kom” ni­je pro­dat, a kao ar­gu­ment za pro­da­ju je bi­lo to što ne mo­že da iz­dr­ži kon­ku­ren­ci­ju.

– Sa­da vi­di­mo da se pr­vi iz kon­ku­ren­ci­je po­vu­kao „Te­le­nor”. Za me­ne je ar­gu­ment da „Te­le­kom” ne tre­ba pro­da­ti to što se za srp­sko tr­ži­šte bo­re „Te­le­nor”, VIP i sa­da KKR, pa za­što ne bi i na­ša dr­ža­va. „Te­le­nor” je li­cen­cu pla­tio 1,5 mi­li­jar­di evra, a po­slo­vao je i s pro­fi­tom po­sled­njih de­set go­di­na. Ka­da se sve to zbro­ji, ja­sno je da do­ma­ća mo­bil­na mre­ža vi­še do­no­si vla­sni­ku od jed­no­krat­ne pro­da­je za oko mi­li­jar­du evra, ko­li­ko su in­ve­sti­to­ri nu­di­li – ka­že Sa­vić.

Mi­lan Ko­va­če­vić, sa­vet­nik za stra­na ula­ga­nja, ka­že da Ko­mi­si­ja za za­šti­tu kon­ku­ren­ci­je mo­ra da vo­di ra­ču­na o to­me ko­li­ki će tr­ži­šni udeo da do­bi­je KKR i da ne do­pu­sti ve­ću kon­cen­tra­ci­ju.

Dejvid Pe­tre­us zaštitno lice KKR-a

Iako je u našim mediji­ma Dejvid Pe­tre­us najčešće spo­minjan kao vla­snik KKR-a, on to zapra­vo nije. Či­nje­nica je da je biv­ši šef CIA samo direk­tor KKR insti­tuta. Me­đu­tim, u javnosti se vrlo često poja­vlju­je kao zaštitno lice ovog investi­cio­nog fon­da. Podseća­nja radi, ovaj investicio­ni fond je počet­kom 2014. godine bio zainteresovan i za kupovinu „Du­nav hra­na gru­pe” u okviru koje poslu­ju „Imlek”, „Bambi–Ba­nat” i „Knjaz Mi­loš”. U tom poslu, među­tim, pre­tekli su ih „Mid Evro­pa partneri”.

Jovana Rebrenović,
Politika



  • Izvor
  • Stiže novi vlasnik u poslovnu zgradu? (Foto Vikimedija) / Politika/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...


Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma

Moskvi je dosta neprijateljskog stava Evrope, izjavio je Dmitrij Peskov


Savetnici bivšeg američkog predsednika razmatraju kazne za nacije koje žele da trguju nacionalnim valutama, preneo je list


Ostale novosti iz rubrike »