BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Tadić: EU dobrodošla, Euleksu treba mandat

Tadić: EU dobrodošla, Euleksu treba mandat
22.04.2008. god.
Sednica SB zatvorena za javnost, predsednik Srbije pozvao da se traži novo rešenje za pokrajinu i kritikovao izveštaj generalnog sekretara. – Hašim Tači govorio kao „privatna ličnost”

Njujork, 21. aprila – U Savetu bezbednosti UN danas su potvrđene duboke i globalne i lokalne razlike oko Kosmeta. Na sednici zatvorenoj za javnost – čuje se iz obaveštenih izvora –nisu ispoljena približavanja stavova ni između Beograda i Prištine, niti između Moskve i Vašingtona.

Rusija i Kina su, na primer, podržalestav Srbije da treba nastaviti pregovore o statusu te pokrajine,dok su SAD i druge zapadne zemlje ostale pri stavu da je pokrajina dobila „nadziranu nezavisnost” i da „će se nastaviti s primenom Ahtisarijevog plana”...

Novi „front” otvoren je, kako se čuje, oko održavanja izbora Srbije i na tlu Kosmeta. Američki i britanski ambasador Zalmaj Halilzad i Džon Sojers su pred novinarima, posle sednice, istakli, kao i šef Unmika Joahim Riker na skupu, da takve izbore smatraju „nelegalnim”. Predsednik Srbije je i u svom izlaganju i u replikama, za koje je dobio priliku na kraju sastanka, pobijao te tvrdnje. „Značajno je da svuda na Kosovu, gde građani priznaju Republiku Srbiju kao svoju državu, demokratski izaberu svoje opštinske, kao i parlamentarne predstavnike”, rekao je.

Halilzad je pred novinarima izneo i tezu da će „ubuduće na Kosovu rasti uloga kosovskih organa uprave i EU,a opadati uloga UN”. S takvim „smernicama” se, poznato je, ne slažu ni Beograd ni Moskva, koji smatraju da je misija EU nelegitimna jer nema mandat SB UN.

„U novonastaloj situaciji kada se protivpravno i suprotno Rezoluciji 1244 privremene kosovske institucije pretvaraju u nelegalne državne institucije i kada misija Euleks preuzima nadležnosti od Unmikabez neophodne odluke Saveta bezbednosti, Srbi sa Kosova osećaju se veoma nesigurno”,rekao je Tadić. Zatim je istakao da „Srbi sa Kosova, bilo da žive severno od reke Ibar, ili u enklavama južno, nemaju poverenja u prištinske organe vlasti. Kosovski Srbi nisu spremni da sarađuju sa misijom Euleks sve dok ona ne dobije eksplicitan mandat Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija”.

Dodao je: „Ne radi o tome da EU nije dobrodošla u našoj južnoj pokrajini. Međutim, za svako takvo angažovanje treba da postoji jasan pravni mandat, što se jedino može postići odlukom Saveta bezbednosti. Republika Srbija je spremna da konstruktivno učestvuje u iznalaženju rešenja za ovo kompleksno pitanje.”

Na sednici je govorio i premijer kosovskih institucija Hašim Tači. Njegov nastup je, međutim –za razliku od Tadićevog koji je pozvan kao zvanični predstavnik države članice –bio u svojstvu „privatne ličnosti”, dakle u neformalnom rangu.

U pisanom govoru koji je razdeljen novinarima, Tači je mahom podsetio na događaje posle „proglašene nezavisnosti”. Naglasio je i da se njegovi organi trude da sprovedu „odredbe Ahtisarijevog plana”... Nije pomenuo Rezoluciju 1244 kojom je garantovan teritorijalni integritet Srbije.

Ostali učesnici u raspravi na različite načine su interpretirali i domete tog osnovnogakta za status Kosova. Tadić je istakao njegovu neprikosnovenost.

Američkog i britanskog ambasadora novinari su pitali i da objasne zašto je „mali broj zemaljapriznao Kosovo”. Halilzad je pomenuo 38 takvih podrški, od kojih su sedam dale članice Saveta bezbednosti –dakle manjina i tog 15-članog sastava. Sojers je, pak, našao za shodno da podseti da je „nezavisnost Bangladeša većina članica UN priznala tek posle godinu dana”.

Boris Tadić je danas, utisak je, svojim izlaganjima težio ponajviše daupozori na niz opasnosti od priznavanja nezavisnosti Kosova i da još jednom pozove na obnovu pregovora kojim bi se postiglo obostrano prihvatljivo rešenje. Posebno je, čini se, obodrio više od četiri petine članica UN koje nisu priznale jednostranu prištinsku deklaraciju, da istraju na takvim pozicijamai ne pokleknu pred pojačanim pritiscima da promene mišljenje.„Još jedanput pozivam zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova da preispitaju svoju odluku i razmotre vlastitu odgovornost za nesagledive posledice ovakvog presedana”,a „države koje to nisu učinile pozivam da istraju na poštovanju međunarodnog prava”,istakao je Tadić u govoru na zatvorenoj sednici Saveta bezbednosti održanoj kasno večeras.Sastanak je zakazan povodom redovnogtromesečnog izveštaja generalnog sekretara UN Ban Ki Muna, kojim Beograd nije zadovoljan.

Razloge tog nezadovoljstva Tadić je detaljno predočio.„Država Srbija je zabrinuta što je izostala reakcija UN i Unmika povodom proglašenja jednostrane nezavisnosti Pokrajine Kosovoi Metohija”. Podsetivši da je Beograd zahtevao da predstavnici UN na Kosovu ponište taj nelegalan čin, naglasio je: „Umesto toga videli smo da se u izveštaju generalnog sekretara UN samo pominje jednostranoproglašenje nezavisnosti i potvrđuje ,nova realnost na terenu’“.

Apsolutno je neprihvatljivo da se u tom izveštaju ne navode zahtevi Srbije niti njeni argumenti da je „nova realnost” proizvod kršenja Rezolucije 1244, nastavlja Tadić. Dodao je da se u tom raportu „uz pristanak predstavnika Unmika, sprovode pripreme za primenu plana Martija Ahtisarija i nadzirane nezavisnosti, iako taj plan nikada nije ni razmatran, ni prihvaćen u Savetu bezbednosti UN”.

Ban nije, međutim, prisustvovao sednici jer se, kako je javljeno, nalazi u Africi. O stavovima Unmika referisao njegov šef Joahim Riker koji na skup dolazi posle nedavne svađe s regionalnim predstavnikom UN za sever Kosmeta Džeradom Galučijem, primirene tek intervencijom generalnog sekretara. Riker je rekao, uz ostalo, da „nastavlja da izvršava mandat Unmika”,ali da to „ne znači isto ono što je značilo 1999.godine”.  

U izlaganju predsednika Srbije ukazano je i da su protivpravnim činom proglašenjanezavisnosti ugroženi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije a ujedno je doveo do pogoršanja bezbednosti na Kosovu i otvorio slične probleme širom sveta”. „Pritisak pojedinih zemalja na naše susede da priznaju nezavisnost Kosova smatram posebno opasnim i upozoravam da to može dovesti do destabilizacije regiona i ugroziti regionalnu saradnju.”

Sledi Tadićevo utvrđivanje činjenica i otvaranje perspektiva: „Kao predsednik Srbije tvrdim da moja zemlja nikad neće priznati nezavisnost Kosova. Zato je neophodno tragati za novim, stabilnim rešenjem, kojim bi se popravilo veoma loše stanje izazvano jednostranom odlukom privremenih kosovskih institucija. Srbija je i dalje uverena da samo nastavkom pregovora možemo doći do obostrano prihvatljivog i održivog rešenja koje će doneti trajan mir svim narodima Balkana. Savet bezbednosti UN jedina je institucija koja može doneti pravno valjanu odluku.”

Poručio je i da: „Niko nema pravo da ometa Srbiju u legitimnoj i mirnoj odbrani integriteta zemlje, niti da ugrožava ostvarenje našeg drugog legitimnog cilja – članstvo u Evropskoj uniji. Potpuno sam siguran da su ta dva cilja međusobno povezana, i da bezuključivanja u svet Srbija ne može da brani integritet zemlje. Kao što i bez odbrane integriteta nije moguće obezbediti evropske integracije. Zato, spremni smo da odmah potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, kada nam bude ponuđen, i što pre ostvarimo status zvaničnog kandidata za članstvo. Uprkos našim sadašnjim teškoćama, želim da ponovo potvrdim ovaj principijelan stav, koji deli većina mojih sunarodnika.”

Tadić je, prethodno kritikovao nedavnu odluku Haškog tribunala: „Oslobađajuća presuda bivšem komandantu OVK-aRamušu Haradinaju nepravedna je i javnost Srbije opravdano je ogorčena ovom presudom. Bivši glavni tužilac Karla del Ponte u više navrata je govorila o zastrašivanju i ubijanju svedoka u slučaju Haradinaj, i ja očekujem od Tužilaštva Haškog tribunala da uloži žalbu na nepravednu odluku međunarodnog suda za ratne zločine.”

Predsednik Srbije podseća i da „ova sporna presuda koincidira sa pojavljivanjem svedočanstava bivše tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte, koja u svojoj knjizi govori o trgovini ljudskim organima kidnapovanih Srba” pa da je to „još jedan slučaj koji bi tribunal u Hagu trebalo da rasvetli”. Tadić je potvrdio i rešenost Beograda da kompletira saradnju s Hagom...



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije pojačavaju intenzitet raketnih napada na Krim. Za nedelju i po izvršeni su napadi na Džankoj i rt Tarhankut, a večeras - na Simferopolj i ponovo na Džankoj....


Zapadni svet je napustio klasični liberalizam u korist nove verzije definisane vladavinom manjina i „budnosti”, objasnio je ruski filozof



Lideri EU „zamajavaju“ ljude horor pričama o Rusiji – Kremlju


Ostale novosti iz rubrike »