OD 1. JANUARA BEZ KROMPIRA, MLIJEKA, MESA, JAJA, MEDA...

Pravilnik o kontroli hrane biljnog i animalnog porijekla, koji će biti striktno primjenjivan, rekao je projekt-menadžer Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
On je ocijenio da će se negativne posljedice pristupanja Hrvatske u EU najviše osjetiti na izvozu krompira, jer BiH gubi najveće izvozno tržište za ovu poljoprivrednu kulturu.

Navodeći da za većinu proizvoda postoji šansa da budu ispunjeni uslovi kako bi BiH naredne godine mogla da izvozi svoje proizvode, ali ipak krompir neće moći da izvozi jer nije provela obavezni monitoring u periodu od tri godine na najznačajnije bolesti, s obzirom da je nadležna uprava proces kasno započela.

„Izvoz će tako biti moguć 2015. godine do kada bi monitoring mogao da traje“, rekao je Gavran za „Dnevni avaz“.

On smatra da ispunjavanje uslova ne bi značilo samo zadržavanje hrvatskog tržišta nego i otvaranje perspektive izvoza u cijelu EU, za šta, realno, BiH ima potencijal.

U prvih pet mjeseci ove godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore, iz BiH je izvezeno 735 tona svježeg krompira u vrijednosti od 241.066 KM.

U Hrvatsku je izvezeno 387.107 kilograma u vrijednosti od blizu 114.000 KM, Crnu Goru 274.625 kilograma vrijednosti nešto više od 100.000 KM i Srbiju 73.000 kilograma, vrijednosti blizu 26.000 KM.

Kad je riječ o peradarstvu, Gavran ističe da će ti proizvođači značajno biti pogođeni u slučaju zabrane izvoza.

„Ako bismo izgubili dio izvoza, troškovi na domaćem tržištu bili bi veći, obim proizvodnje manji, što bi bilo teško nadoknaditi. Poseban problem je što se za ove proizvode ne može računati na alternativna tržišta, kao što se mnogi tješe da ćemo moći da izvozimo u Tursku, umjesto u Hrvatsku. Što su besmislice“, rekao je Gavran.