BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Hrvat­ska ni­je odba­ci­la us­ta­šku pro­šlost

Hrvat­ska ni­je odba­ci­la us­ta­šku pro­šlost
25.01.2008. god.

Zma­go Je­linčić, pred­sje­dnik Slo­ve­načke na­ci­onal­ne stran­ke, u in­ter­vjuu za "Fo­kus" go­vo­ri o po­di­za­nju ve­li­ke pra­ši­ne u hrvat­skoj ja­vnos­ti i na HRT-u na­kon nje­go­vog gos­to­va­nja u emi­si­ji "Ne­dje­ljom u dva" i to­me da li je Hrvat­ska de­mo­krat­ska ze­mlja.

- Rea­kci­ja Hlo­ver­ke No­vak-Srzić, ure­dni­ce HRT-a, da će kon­tro­li­sa­ti rad no­vi­na­ra, po­ka­zu­je da Hrvat­ska ni­ka­ko ni­je de­mo­krat­ska ze­mlja i da tre­ba još mno­go da ura­di ka­ko bi ušla u red evrop­skih ze­ma­lja - is­tiče Je­linčić.

FO­KUS: Za­mje­ra­ju vam da se kraj­nje ne­ga­ti­vno izražava­te o hrvat­skoj po­li­ti­ci i po­li­tičari­ma?

JE­LINČIĆ: Po­gle­daj­te sa­mo ka­kva je hrvat­ska po­li­ti­ka pre­ma BiH. Ni va­ma ne do­zvo­lja­va­ju izla­zak na otvo­re­no mo­re. Za­tva­ra­ju vam mo­re kod Ne­uma, po­go­to­vo s onom svo­jom ten­den­ci­jom i odlu­kom da sa­gra­de most do Pe­lje­šca. BiH, kao na­slje­dni­ca ne­ka­daš­nje SFRJ, ima pra­vo na izla­zak na otvo­re­no mo­re, jer Ja­dran­sko mo­re ni­ka­da u is­to­ri­ji ni­je bi­lo hrvat­sko, ne­go je bi­lo mo­re ra­znih ze­ma­lja. Bi­lo je to mo­re ko­je je, po­sli­je Dru­gog svjet­skog ra­ta, do­bi­la Ju­go­sla­vi­ja. Tre­ba­lo bi na­značiti da je Hrvat­ska, u okvi­ru biv­še Ju­go­sla­vi­je, bi­la je­di­na na stra­ni Hi­tle­ra, i to od prvog da­na, pa do kra­ja ra­ta. Ne smi­je­mo to za­bo­ra­vi­ti. To pi­ta­nje još je otvo­re­no, po­go­to­vo ako uzme­mo u ob­zir da je, u no­vem­bru 1939. go­di­ne, ta­daš­nji knez na­mje­snik Pa­vle u Beo­gra­du, kao ve­li­ki po­klo­nik Hi­tle­ra, na želju ta­daš­njeg mi­nis­tra spo­ljnih po­slo­va, Li­ben­tro­pa, pro­mi­je­nio gra­ni­ce ka­da je stva­rao ve­li­ku hrvat­sku ba­no­vi­nu. Ta­da su i po­je­di­ni di­je­lo­vi BiH uze­ti iz okvi­ra i po­klo­nje­ni Hrvat­skoj, što je os­ta­lo do da­naš­njeg da­na.

FO­KUS: Vaš po­zna­ti stav jes­te da je u Hrvat­skoj tre­ba­lo iz­vrši­ti de­us­ta­ši­za­ci­ju, kao što je učinje­na de­na­ci­fi­ka­ci­ja u Nje­mačkoj?

JU­LINČIČ: Ap­so­lu­tno. Sve zločine ko­je su ra­di­le us­ta­še i ko­je je ra­di­la NDH, kao le­gi­ti­mna i le­gal­na drža­vna tvo­re­vi­na, ni­ko ni­je osu­dio, ni­ti je na­pla­tio Hrvat­skoj. To bi tre­ba­lo da se na­pla­ti, jer ovo što go­vo­re hrvat­ski po­li­tičari, da se oni ne po­zi­va­ju na NDH, kao na svo­ju pre­teču, ni­je is­ti­na, jer je to re­kao i Fra­njo Tuđman. Ako uzme­te us­ta­no­vni akt Hrvat­ske aka­de­mi­je na­uka i umje­tnos­ti, u nje­mu vi­di­te da je sa­daš­nja Aka­de­mi­ja na­uka i umje­tnos­ti na­slje­dni­ca one us­ta­ške aka­de­mi­je. Hrva­ti ni­su odba­ci­li svo­ju us­ta­šku pro­šlost, ne­go je sa­mo nas­tav­lja­ju.

FO­KUS: Na ko­ji način hrvat­ski po­li­tičari na­no­se šte­tu Slo­ve­ni­ji?

JE­LINČIČ: Hrvat­ski po­li­tičari ima­ju kon­stan­tne agre­si­vne te­ri­to­ri­jal­ne težnje pre­ma Slo­ve­ni­ji, iako smo se, 25. ju­na 1991. go­di­ne, do­go­vo­ri­li da između Slo­ve­ni­je i Hrvat­ske os­ta­ne ta­ko­zva­na re­pu­blička gra­ni­ca. Hrva­ti su odmah na­kon to­ga ušli ne­ko­li­ko ki­lo­me­ta­ra unu­tar Slo­ve­ni­je i pos­ta­vi­li svo­je kon­trol­ne tačke, ko­je su da­nas međuna­ro­dni pre­la­zi. To se de­si­lo na po­dručju Is­tre, kod Sa­vu­dri­je, na dva pre­la­za i na još ne­kim mjes­ti­ma. Po­sli­je to­ga, Hrva­ti su čak u ne­ko­li­ko na­vra­ta s ofi­ci­jel­nim no­ta­ma za­hti­je­va­li pro­mje­nu gra­ni­ce na šte­tu Slo­ve­ni­je. Po međuna­ro­dnom pra­vu znači da do­go­vor između Slo­ve­ni­je i Hrvat­ske, za­pra­vo, ne važi i da je to pi­ta­nje sa­da otvo­re­no. Ne bi tre­ba­lo za­ne­ma­ri­ti ni činje­ni­cu da ne­ka­daš­nje gra­ni­ce između re­pu­bli­ka SFRJ ni­ka­da ni­su bi­le određene ni­je­dnim spo­ra­zu­mom, re­pu­bličkim, međure­pu­bličkim ili drža­vnim, a ka­mo­li međuna­ro­dnim, ne­go je to bio do­go­vor go­spo­de na po­zi­ci­ji Ko­mu­nis­tičke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je. Ni­ko ni­je uzi­mao u ob­zir is­to­rij­ske i etno­lo­ške fa­kte i činje­ni­ce, ni­ti bi­lo šta dru­go.

FO­KUS: Ta­kođe, za­lažete se za re­fe­ren­dum u Slo­ve­ni­ji o pri­je­mu Hrvat­ske u EU?

JE­LINČIČ: Mi ni­smo za to da Hrvat­ska sa­ma uđe u EU, jer bi to one­mo­gućilo da u Evrop­sku uni­ju uđe bi­lo ko­ja dru­ga država s po­dručja EU. U prvom re­du, Hrva­ti bi sta­vi­li ve­to za ula­zak Srbi­je, BiH i Crne Go­re u EU.

FO­KUS: Ka­ko, sa aspe­kta ze­mlje ko­ja pred­sje­da­va EU, ocje­nju­je­te odno­se u BiH, odno­sno RS?

JE­LINČIČ: Mi­slim da se Evro­pa, pa i SAD, pre­vi­še mi­je­ša­ju u unu­traš­nje po­slo­ve RS. Oni to uzi­ma­ju kao svo­ju ko­lo­ni­ju. Mo­je miš­lje­nje jes­te da je i EU ne­ka vrsta ne­oko­lo­ni­ja­lis­tičke or­ga­ni­za­ci­je ko­ja bri­ne sa­mo o sop­stve­nim in­te­re­si­ma. Ako ne­ko ra­zmiš­lja na dru­gi način, on­da ga ma­knu. EU, za­je­dno s Ame­ri­kom ili pod tu­tor­stvom Ame­ri­ke, ne do­zvo­lja­va da se u RS po­štu­je sop­stve­na na­ci­onal­nost, is­to­ri­ja, a po­go­to­vo ne­ma­ju ni ve­ze, ni poj­ma o men­ta­li­te­tu lju­di, odno­si­ma lju­di i is­to­ri­ji.

FO­KUS: Ka­ko ko­men­ta­ri­še­te srpsko-hrvat­ske odno­se?

JE­LINČIČ: Srpsko-hrvat­ski odno­si po­dređeni su međuna­ro­dnim odno­si­ma. Međuna­ro­dna za­je­dni­ca unu­tar biv­še Ju­go­sla­vi­je na­pra­vi­la je svi­nja­ri­ju bez prem­ca. To što su oni ura­di­li zbog svo­je igno­ran­ci­je, ne­po­zna­va­nja aka­ta, a pri­je sve­ga za­to što su se ne­ki ge­ne­ra­li oko­mi­li na ta­daš­nju Ju­go­sla­vi­ju, a on­da i na sva­ku državu ko­ja je nas­ta­la iz ne­ka­daš­nje Ju­go­sla­vi­je, jes­te iz lične lju­tnje. Tu se vi­de i odno­si između Hrvat­ske i Srbi­je, ko­je bih ja sveo na hrvat­ske gra­nične pro­ble­me sa svim država­ma u okruženju, jer Hrvat­ska ima te­ri­to­ri­jal­ne pre­ten­zi­je i pre­ma BiH, i pre­ma Srbi­ji, i pre­ma Crnoj Go­ri, i pre­ma Slo­ve­ni­ji. To je vrlo bi­tna stvar. Oni ima­ju osjećaj da su bo­gom da­ti za sve, ali sa­mo su izu­ze­tno na­du­ve­ni i ne po­zna­ju svo­ju is­to­ri­ju. Ako uzme­mo u ru­ke hrvat­ske is­to­rij­ske knji­ge, mno­go su ra­zličite od os­ta­lih knji­ga na Za­pa­du. Uzmi­te sa­mo kao pri­mjer nji­ho­va sla­vna Akta-kon­ven­ta, ko­ja su po­tpi­sa­na 1100. go­di­ne s Mađari­ma, o to­me da Hrva­ti pre­uzi­ma­ju vođstvo unu­tar svo­je države, a ci­je­li svi­jet zna da je taj akt iz 16. vi­je­ka, sa­mo Hrva­ti ne. Oni gu­ra­ju svo­ju čis­tu is­ti­nu.

FO­KUS: Za­što vas Hrva­ti na­zi­va­ju srbo­fi­lom i slo­ve­načkim Še­še­ljom?

JE­LINČIČ: Ne znam. To je nji­ho­va stvar, to je nji­ho­vo miš­lje­nje, ko­je mi ne stva­ra ne­ugo­dnost. Do­zvo­lja­vam da sva­ko o sva­ko­me mi­sli ka­ko hoće, to je bi­tan stav de­mo­kra­ti­je. Ne bih re­kao da idem za srbo­fil­stvom, ali mo­ram reći da se sa Srbi­ma te­ško sklo­pi ugo­vor, ali ka­da se sklo­pi, on­da on os­ta­je, čak se i ri­ječ vi­še po­štu­je. S Hrva­ti­ma možeš da se do­go­vo­riš, da po­tpi­šeš, da si­gni­raš ili uda­riš pečat, a da to za dan-dva ni­šta ne vri­je­di.



  • Izvor
  • Fokus
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Vojni zvaničnici saopštili su da je u ponedeljak u eksploziji neutvrđene municije jedna osoba poginula, a osam povređeno


Poseta predsednika Rusije Vladimira Putina Severnoj Koreji pokazaće želju Moskve da vodi ravnopravan dijalog i saradnju sa svim zemljama, izjavio je pomoćnik predsednika Rusije za spoljnu politiku Jurij Ušakov....

Priprema deteta za letovanje na moru može biti uzbudljiva, ali i stresna aktivnost za roditelje, pogotovo ako je to prvo putovanje sa mališanom. Ključ je u tome da se...


Odluka je usledila nakon ostavke centrističkog člana tog tela, bivšeg ministra odbrane Benija Ganca

Bivši predsednik je izjavio da će „rešiti” ukrajinski sukob i pre stupanja na dužnost


Na zaporoškom pravcu konačno je uzeto pod kontrolu naselje Zagornoje, odakle su OSU isterane prošle godine. Ruske jedinice su napredovale kroz grede na jugu i istoku, nakon čega su...


Ostale novosti iz rubrike »