BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Hrabreni” Petar, tvrd orah neprijatelju

„Hrabreni” Petar, tvrd orah neprijatelju
27.08.2017. god.


Pančevac Petar Miloradović je potomak jedne stare srpske porodice, vlastele Miloradovića koju su još za Kosovske bitke zvali „Hrabreni”, a kasnije dok je vladala Donjim Vlahom u Hercegovini dobija prezime Miloradović Hrabrenović. Za vreme Seobe Srba pod Čarnojevićem, ova se porodica naselila u banatskom selu Bavanište, a docnije, posle Rakocijeve bune, jedan od vlastelina odlazi u Rusiju, sa oko sto hiljada Srba.

Grana Miloradovića u Bavaništu, sve do revolucionarne 1848. godine, davala je sveštenike.

Još kao omladinac, zadojen srpstvom, Petar je davao priloge u Zmajevom „Nevenu” i sa njim prepisku vodio, sarađivao je i sa vođama Zaječarske bune, a sa Jašom Tomićem u Rumi osnovao „Društvo za rad” za izdavanje „Srbskih novina” u Vojvodini.

Kada je radom došao do ogromnog kapitala, veleposednik i bankar Pera, kako su ga svi znali i zvali, finansirao je 1910. godine izlazak lista „Zastava” sa preko milion kruna. Još kao mlad čovek, biran je za člana eparhijske skupštine u administratu odbora Konzistorije u Vršcu. Zahvaljujući njegovim prilozima, ukrašen je ikonostas Preobraženske, docnije i Svetouspenske crkve, čiji je bio vrhovni epitrop (tutor). Hramu je darivao crkveni barjak, opeku iz svoje ciglane i tri velika zvona koja i danas odzvanjaju centrom Pančeva.

Poznato je da su za vreme balkanskih ratova, Pančevci pomagali braću Srbe, a jedan od najvećih donatora bila je Petrova supruga Marija. Ona je mnogo puta Crvenom krstu Srbije davala velike sume novca, što nije moglo ostati bez odjeka, pa joj je kralj Petar Prvi Karađorđević lično uručio visoko odlikovanje Kraljevine Srbije. Bila je jedina žena s leve strane Save i Dunava koja ga je dobila i kojoj je upriličena takva čast i priznanje, dok je Petar svuda i svakoj prilici branio nacionalne i privredne interese Srba, te je i njegovom zaslugom i angažmanom izabrano jedanaest srbskih poslanika za Crkveni sabor u Donjem Banatu.

Baš zbog takvih nacionalnih podviga, kuća Miloradovića bila je stalno na nišanu mađarske policije i čim je objavljen rat Srbiji, Petar je uhapšen, 26. jula 1914. godine i interniran u logor Arad u kom ostaje do kraja te godine. No, odmah po povratku iz zatočeništva pridružio se radu Srpske crkvene opštine i često odlazio u Varoško veće Magistrata da protestuje zbog rekviriranja raznih dobara od srbskog življa i da se ublaže njegove posledice.

Zbog takvog zalaganja za srpsku stvar opet je bio u nemilosti mađarskih vlasti i nanovo, već naredne godine na zahtev generala Augusta fon Makenzena, Miloradović biva sa drugim uglednim Srbima iz Pančeva interniran u Segedin, u kom su ostali sve do oktobra 1915. godine.

Tri godine kasnije, nakon proboja Solunskog fronta, rat se bližio kraju. Početkom oktobra 1918. tadašnji gradonačelnik Pančeva dr Ignjat Rada oformio je odbor od 12 članova, čiji zadatak beše „da grad i okolinu spase od moguće anarhije”. U Odboru su bili i viđeni Srbi, među njima i Petar Miloradović, koji je mesec dana pred oslobođenje, odmah po padu Tise, na poslednjoj sednici Varoškog veća, u ime Srba izjavio „da sa Peštom, Mađarskom i Austrijom nemamo ništa zajedničkog”.

On 7. novembra saznaje da su se austrougarske trupe povukle iz Pančeva i okoline, te odlazi motornim čamcem u Beograd i Vrhovnoj komandi srpske vojske izlaže stanje u varoši, da bi u rano jutro 8. novembra, na Mitrovdan, srbska vojska sa kapetanom Petrom Aračićem na čelu prešla Dunav i zaposela grad. Sa oslobodiocima je bio i Petar. Već narednog dana Pančevci dr Dušan Bošković i dr Mita Mušicki i on pozvani su u Beograd kod dr Momčila Ninčića, a nekoliko dana kasnije kao izaslanici južnog Banata, lađom otišli u Novi Sad, gde je odlučeno da se raspišu izbori za Veliku narodnu skupštinu.

Petar je u Bavaništu, mestu svojih predaka, izabran za poslanika Velike narodne skupštine, koja je jednoglasno odlučila da se Vojvodina pripoji Srbiji. Na ovoj skupštini izabran je za člana Velikog narodnog saveta i poslanika u Privremenom narodnom predstavništvu u Beogradu. Jednoglasno, 1. decembra proglašena je država Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, a svoj glas je dao i Petar Miloradović Hrabrenović.

Olga Janković,
Politika



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Stanje do 16:00 08.06.2024.


Bivša članica AfD-a Olga Petersen tvrdi da su vlasti u Hamburgu planirale da zaplene njenu decu

Ruski Kazanj predstojećeg leta biće domaćin petog izdanja Igara BRIKS-a na kojima će pod svojom zastavom nastupiti i Republika Srbska.


Svečano otvaranje 22. Međunarodnog mini basket festivala „Rajko Žižić“ održano je u hali 3 Beogradskog sajma. Festival koji okuplja mlade nade naše košarke traje od 7. do 9. juna,...

Da bi se to postiglo, na vlast moraju da dođu promirovne snage, izjavio je mađarski premijer


Sukob u Ukrajini će se završiti pod uslovima Moskve, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »