BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 21.08.

22.08.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 20.08. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 21
.08



Kijevske snage 45 puta napale teritoriju DNR Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 45 puta napale teritoriju DNR. Pod vatrom kijevskih snaga našlo se 16 naseljenih mesta Republike.

Danas su kijevske snage otvorile su vatru na naselje Trudovski zapadno od Donjecka. Tom prilikom poginuo je jedan pripadnik Ministarstva za vanredne situacije DNR dok su dvojica ranjena. Oni su stradali prilikom gašenja požara u ulici Zeleni gaj u Trudovskom.



Sinoć su kijevske snage pokušale da izvrše proboj linije fronta u rejonu naselja Žabičevo severno od Donjecka. Napad je odbijen, saopštila je operativna komanda DNR.

U kasnim popodnevnim satima kijevske snage su započele masovne napade na teritoriju DNR. Pod vatrom su se našli donjecki aerodrom, Volvo Centar, Jasinovata sa industrijskom zonom i Staromihajlovka. 

Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana osam puta napale pozicije Narodne milicije u području naselja Almaznoj, Frunze, Kalinovo, Donjecki i Želobok.



U popodnevnim satima kijevske snage napale su naselje Kalinovo u LNR. Prema izjavama lokalnog stanovništva nekoliko kuća je zapaljeno, a zbog konstantne vatre kijevskih snaga pripadnici Ministarstva za vanredne situacije LNR nisu bili u mogućnosti da ugase požar.

Posledice granatiranja Kalinova 



Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 
21.08.



Lavrov: Nećemo iskaljivati bes na američkim građanima Rusija će dodatno ispitati odluku Sjedinjenih Američkih Država da suspenduje, a onda i ograniči izdavanje viza Rusima, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare.

„Upravo sam čuo za ovu odluku, video sam samo saopštenje u medijskim izveštajima. Zbog toga ćemo je, naravno, dodatno proučiti“, rekao je Lavrov.

Lavrov je obećao da neće otežavati dobijanje ruskih viza za građane SAD kao odgovor na poslednje poteze Vašingtona.

„Što se tiče našeg odgovora, kao što sam rekao, potrebno je detaljno proučiti odluke koje su objavili Amerikanci. Videćemo. Mogu da kažem samo jedno: nećemo iskaljivati bes na američkim građanima. To jest, ako se neko nadao da će u ovom slučaju loš primer biti zarazan, preračunao se“, istakao je Lavrov. 

„Prvi utisak je da su američki autori ovih odluka pokrenuli još jedan pokušaj da izazovu nezadovoljstvo ruskih građana akcijama ruskih vlasti. Ova logika je dobro poznata — to je logika onih koji organizuju obojene revolucije i to je čista inercija Obamine administracije“, dodao je Lavrov.

Klimov: Odgovor Rusije na ograničenja rada ambasade SAD će biti brz i adekvatan Ograničenja u radu američke ambasade u Rusiji su „demarš“, a odgovor Rusije će biti brz i adekvatan, izjavio je zamenik predsednika Odbora za međunarodne poslove Saveta federacije i predsedavajući Komisije za zaštitu državnog suvereniteta Andrej Klimov.

„Ovo je, naravno, demarš. Nećemo ostati dužni. Ovde će sve, očigledno, biti recipročno“, rekao je Klimov. 

Leonid Slucki, predsednik Odbora za međunarodne poslove Državne dume Rusije, smatra da američko ograničenje rada ambasade u Rusiji svedoči o raspoloženju Vašingtona za dalje ubrzano pogoršanje odnosa sa Moskvom.

„Inicijativa daljeg pogoršanja, bilo da je to proterivanje ruskih diplomata, bilo da je ’amputacija‘ naše diplomatske imovine ili ograničavanje mesta izdavanja viza, uvek dolazi sa američke strane. Smatramo da je to dokaz raspoloženja u Vašingtonu za dalje ubrzano pogoršanje odnosa sa Moskvom. O tome ćemo govoriti na svim, uključujući i međunarodnim, parlamentarnim platformama. Isticaćemo nerazumnost ovakvog pristupa“, navodi se na stranici Državne dume na mreži „VKontakte“.

SAD obustavile izdavanje viza u Rusiji Ambasada SAD u Rusiji suspenduje sve "neimigrantske vize" u Rusiji od 23. avgusta. Vizne operacije će se nastaviti samo u glavnoj zgradi ambasade u Moskvi 1. septembra.

„U vezi sa merama koje je Ruska Federacija preduzela za ograničavanje broja zaposlenih u američkoj diplomatskoj misiji u Rusiji, počev od 23. avgusta 2017. godine procedura izdavanja neimigrantskih viza širom Rusije biće obustavljena“, navodi se u saopštenju ambasade SAD u Moskvi.

"Poslovi sa vizama u konzulatima SAD-a biće suspendovani na neodređeno vreme", saopštila je američka misija, dodajući da će se nastaviti u ambasadi u Moskvi od 1. septembra.

Ranije su državljani Rusije mogli da se prijave za turističke vize u lokalnim konzulatima Sjedinjenih Američkih Država u Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i Vladivostoku, ali ovaj potez američkih vlasti završava ovu praksu, prisiljavajući podnosioce prijava da putuju u rusku prestonicu.

"Intervjui za Niv (neimigrantske vize) u konzulatima Sjedinjenih Američkih Država u Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i Vladivostoku su suspendovani do daljnjeg", navodi se u saopštenju.

"Podnosioci prijava koji su već podneli zahteve će biti kontaktirani ako dođe do promena u pogledu vremena i datuma njihovog razgovora", saopštila je američka misija, dodajući da će podnosiocima biti naknadno saopšten drugi termin zbog ove odluke.

Ovaj potez dolazi nakon odluke predsednika Putina da se smanji broj diplomatskog osoblja SAD u Rusiji na 755 ljudi, odnosno da bude ekvivalentan broju ruskog diplomatskog osoblja u SAD-u, a što je razlika od 455 ljudi.

Da bi ispunila rok ruske odluke koji ističe 1. septembra, američka diplomatska misija je započela "planiranje za odlazak i smanjenje osoblja".


Američka ambasada u Rusiji takođe je osudila odluku Moskve o smanjenju diplomatskog osoblja, rekavši da dovodi u sumnju volju za poboljšanjem bilateralnih odnosa.


"Odluka Rusije da smanji diplomatsko prisustvo Sjedinjenih Država dovodi u pitanje ozbiljnost Rusije u ostvarivanju boljih odnosa", navodi se u saopštenju ambasade.

Moskva je saopštila odluku o smanjivanju broja američkih diplomata u Rusiji i zabrani upotrebe skladišta ambasade u Moskvi 28. jula, u znak odmazde o usvajanju novih sankcija protiv Rusije od strane Kongresa SAD-a, a koje je potom Tramp svojim potpisom potvrdio.

Pre toga, Moskva je više puta upozoravala Vašington o mogućim kaznenim merama zbog konfiskovanja dva ruska diplomatska objekta u SAD.

Modernizacija tenka T-72A od strane Kijeva je nezakonita i neefikasna Modernizacija tenka T-72A, o kojoj je saopštio predsednik Ukrajine Petro Porošenko je nezakonita i neefikasna, izjavio je za RT glavni urednik magazina „Nacionalna odbrana“ Igor Korotčenko.

Ruski ekspert je podsetio da je Ukrajina nakon raspada SSSR-a dobila T-72 koji su ostali u skladištima Odeskog, Kijevskog i Prikarpatskog vojnog okruga i od tada ih rasprodaje. Korotčenko je naglasio da je modernizacija tenka „faktički nezakonita i u najvećoj meri neefikasna“, jer u njoj nije učestvovala kompanija „Uralvagonzavod“, koja je konstruisala mašinu.

On je dodao da Kijev modernizaciju sovjetske tehnike može da predstavlja kao uspeh, ali je realnost da je ukrajinska vojna industrija u padu zbog pogoršanja odnosa sa Rusijom i da može da proizvede samo određene vrste oružja.

„Danas, kada su veze prekinute, velika degradacija, praćena masovnim otpuštanjima je realnost ukrajinske vojne industrije“, izjavio je on.

Ranije je Petro Porošenko na svojoj stranici na Fejsbuku objavio vest o modernizaciji tenka T-72A u ukrajinskim preduzećima.

Ko poznaje Rusiju ne može ozbiljno da pomisli da će je glupe sankcije baciti na kolena Čovek koji poznaje istoriju Rusije ne veruje da će je „glupe sankcije baciti na kolena“, izjavio je kopredsednik poslaničke grupe Levice u Bundestagu Ditmar Barč.

Prema Barčovom mišljenju, sankcije Zapada imaju za cilj da Rusi više ne veruju rukovodstvu svoje zemlje.

„Smatram da je pogrešna politika Savezne vlade da se uz pomoć sankcija može nešto postići. To je apsurdno. Ko poznaje Rusiju zna da su tokom Drugog svetskog rata tamo milioni ljudi ginuli od gladi i žeđi i ne može ozbiljno da pomisli da će je ove glupe sankcije baciti na kolena“, rekao je Barč u intervjuu piscu Vladimiru Kamineru objavljenom na sajtu lista „Bild“.    

Ranije je lider Liberalne partije Nemačke Kristijan Lindner izjavio da Evropa treba da poboljša odnose sa Moskvom. Tu poziciju su podržali kandidatkinja za nemačku kancelarku iz redova Levice Sara Vagenkneht i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder.

Kijev modernizovao tenk T-72A na osnosvu borbenih iskustava u Donbasu Predsednik Ukrajine Petro Porošenko objavio je video-snimak tenka T-72A, koji je modernizovan na osnovu iskustva ukrajinske vojske u Donbasu.

„Borbeni tenk T-72A postao je još zaštićeniji i efikasniji“, napisao je Porošenko na Fejsbuku.



On je naveo da je tenk modernizovala „Kijevska oklopno tenkovska fabrika“, koja je „maksimalno uzela u obzir iskustvo ukrajinskih vojnika u Donbasu“.

Ukrajinski predsednik je izjavio i da je budžet za 2017. godinu izmenjen, zahvaljujući čemu će u ukrajinsku vojsku stići tenkovi „Oplot“.

Rogozin: Poslednja šansa da se podigne brodogradnja u Ukrajini je umrla Ukrajinske kolege ne vide drugu perspektivu za svoju brodogradnju osim da „nose kafu američkim marincima“ u Očakovu, smatra potpredsednik Vlade Rusije Dmitrij Rogozin, komentarišući na Fejsbuku članak RIA Novosti „Grobnica nezavršenih radova: Kako je potonula ukrajinska flota“, u kom se opisuje žalosna situacija u vezi sa brodogradnjom u Nikolajevu.

„Dočekali su nas veoma toplo. Dogovorili smo se o planovima saradnje. Nakon mesec dana je počela aktivna faza kijevskog puča i sve naše nade u obnovu tesnih ekonomskih vezi sa Ukrajinom i sa njima i poslednja šansa da se podigne brodogradnja u Ukrajini su umrle“, napisao je pot predsednik Vlade.

„Mi smo odmah počeli sa zamenom uvoza, obnovili smo krimska brodogradilišta, aktivirali smo izgradnju brodogradilišta u primorskom Velikom kamenu, u ribarskoj fabrici ’Saturn‘ od nule smo pokrenuli novu granu — proizvodnju morskih gasnih turbina. A naše ukrajinske kolege ne vide drugu perspektivu osim da nose kafu američkim pomorcima u Očakovu“, napisao je Rogozin.

Arbitražni sud u Moskvi prihvatio tužbu koju je „Simens“ podneo protiv „Rosteha“ Arbitražni sud u Moskvi prihvatio je tužbu koju je „Simens“ podneo protiv „Rosteha“ za isporuku turbina za elektrane na Krimu, prethodna saslušanja zakazana su za 18. septembar, saopštila je Kartoteka arbitražnih poslova.

Istovremeno je sud odbacio zahtev „Simensa“ za privremene mere — stavljanje zabrane na raspolaganje turbinama i zabranu njihove ugradnje. Tužba je otišla na arbitražu 11. jula. Tužilac traži da se sporazum proglasi nevažećim i primene posledice za nevažeći sporazum o kojima sud još nije saopštio podatke. Kao optuženi u tužbi navedene su kompanije „Tehnopromeksport“ i „Simens tehnologija gasnih turbina“ (65 odsto u vlasništvu „Simensa“, 35 odsto „Energomašine“).

Nemački koncern „Simens“ saopštio je ranije da su sve četiri njegove turbine koje su namenjene za Tamanj isporučene na Krim nezakonito. Zbog toga je kompanija predložila da se poništi ugovor i otkupe turbine. „Simens“ namerava i da prekine sporazum sa ruskim kompanijama i obustavi isporuke po ugovorima koji su na snazi u firmama koje kontroliše država.

Moskovski arbitražni sud je 12. jula ostavio tužbu nerešenom zbog povrede proceduralnih pravila od strane tužitelja prilikom podnošenja tužbe. Tada je sud istakao  da je tužbu potpisalo lice čija ovlašćenja nisu potvrđena po utvrđenoj proceduri, niti su predati dokazi daje ispunjen obavezni predpretresni postupak za rešavanje spora. Sud je naredio „Simensu“ da otkloni kršenja do 21. avgusta.
Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Stanje do 16:00 08.06.2024.


Bivša članica AfD-a Olga Petersen tvrdi da su vlasti u Hamburgu planirale da zaplene njenu decu

Ruski Kazanj predstojećeg leta biće domaćin petog izdanja Igara BRIKS-a na kojima će pod svojom zastavom nastupiti i Republika Srbska.


Svečano otvaranje 22. Međunarodnog mini basket festivala „Rajko Žižić“ održano je u hali 3 Beogradskog sajma. Festival koji okuplja mlade nade naše košarke traje od 7. do 9. juna,...

Da bi se to postiglo, na vlast moraju da dođu promirovne snage, izjavio je mađarski premijer


Sukob u Ukrajini će se završiti pod uslovima Moskve, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »