BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 05.07.

06.07.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 05.07. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 05.07
.



Pregled napada na DNR

Kijevske snage 23 puta napale teritoriju DNR - Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 23 puta napale teritoriju DNR. Pod vatrom kijevskih snaga našlo se 11 naseljenih mesta Republike.



Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana tri puta napale pozicije Narodne milicije u području naselja Kalinovo, Kalinovka i Frunze.



Kijvevske snage su otvarale vatru prethodne noći na Gorlovku i naselje Zajcevo severno od Gorlovke.

Pregled napada na LNR


Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 05.07.

 

Gubici kijeva zbog sukoba u Donbasu oko 50 milijardi dolara   Direktni  ukrajinski gubici zbog sukoba u Donbasu se procenjuju na oko 50 milijardi dolara, izjavio je prvi zamenik ministra odbrane Ivan Rusnak.

«Prema preliminarnim podacima, ukupan iznos direktnih gubitaka Ukrajine za svo vreme sukoba u Donbasu, iznosi oko 50 milijardi dolara», rekao je Rusnak u utorak na seminaru o bezbednosti u crnomorskom regionu.

Kremlj očekuje da će sastanak Putina i Trampa proći u radnoj atmosferi  
 Kremlj očekuje da će se sastanak ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, u Hamburgu 7. jula održati u radnoj atmosferi, a između lidera biti uspostavljen radni dijalog.

„Ovo je prvi sastanak, prvi susret dva predsednika, i to je glavno na ovom sastanku“, odgovorio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje novinara o očekivanjima Kremlja od predstojećeg dijaloga Putina i Trampa.

„Očekuje se da se formira radni dijalog koji je, možda, od vitalnog značaja za ceo svet u smislu povećanja efikasnosti rešavanja kritične mase sukoba i problema koji rastu iz dana u dan“, istakao je predstavnik Kremlja. On je dodao da Moskva očekuje da će sastanak biti održan u radnoj atmosferi.

Putin će na sastanku sa predsednikom SAD govoriti o Minskom sporazumu. 

„Iako se radi o bilateralnom sastanku, zbog činjenice da će se održati na marginama samita, biće prilično vremenski ograničen. Zbog toga je malo verovatno da će predsednik Putin imati priliku da iznese svoje mišljenje koje je, uzgred, više puta ponavljao, o pretečama i uzrocima situacije i građanskog rata koji se dogodio u Ukrajini. Ali, istovremeno, to će biti i dobra prilika da se ponovi ruski stav da Minski sporazum nema alternativu i da je potrebno da se oni realizuju i da se preduzmu mere za prekid provokacija Oružanih snaga Ukrajine“, rekao je Peskov.

Suđenje osumnjičenima za obaranje MH-17 biće održano u Holandiji   Suđenje osumnjičenima za učešće u obaranju malezijskog aviona „Boing“ sa leta MH-17 u Donbasu biće održano u Holandiji, saopštio je holandski ministar spoljnih poslova, prenosi „Juronjuz“.

Kako prenosi portal NOS, odluku su doneli predstavnici zemalja koje učestvuju u istrazi nesreće — Holandije, Australije, Malezije i Belgije.

Istraga se nastavlja. Datum prvog zasedanja u Ministarstvu spoljnih Holandije nije saopšten. Takođe se ne navode imena osumnjičenih, prenosi agencija „Rojters“.

Putnički avion „boing 777“ malezijske kompanije na letu MH-17 iz Amsterdama a Kuala Lumpur oboren je 17. jula 2014. godine na istoku Donjecke oblasti. U nesreći je poginulo 283 putnika.

Pušilin: Donbas u potpunosti može da pokrije potrebe Ukrajine za ugljem   Donbas u potpunosti može da pokrije potrebe Ukrajine za ugljem, bez obzira na sukob, izjavio je u intervjuu za „Izvestija“ predstavnik DNR na pregovorima u Minsku Denis Pušilin.

„Donbas može u potpunosti da pokrije potrebe Ukrajine za ugljem. Mi smo za Ukrajinu najpovoljnija varijanta u smislu logistike i cena od svih dobavljača uglja za elektrane. Međutim, s obzirom na političku komponentu, često vidimo neuspešne pokušaje Kijeva da se prebaci na snabdevanje iz drugih zemalja — Južnoafričke Republike, Australije, a sada i SAD“, rekao je Pušilin i istakao da bez obzira na političke nesuglasice, DNR može da snabdeva Ukrajinu ugljem.

On je dodao da Donjeck radi na diversifikaciji tržišta, ali je takođe zainteresovan za isporuke Ukrajini. Pušilin je naglasio da čak i u situaciji ekonomske i saobraćajne blokade, Ukrajina nastavlja sa parcijalnom kupovinom uglja iz Donbasa, ali to radi preko posrednika i plaća po većim cenama. To, prema njegovim rečima, nanosi štetu ukrajinskoj ekonomiji i građanima Ukrajine.

„Ukrajina je i dalje najveći kupac uglja koji se vadi na našoj teritoriji, ali je direktno snabdevanje zbog blokade veoma otežano“, objasnio je on.

Krajem januara je grupa bivših učesnika u vojnoj operaciji u Donbasu, uključujući i poslanike Vrhovne rade Ukrajine, blokirala na nekoliko mesta teretni železnički saobraćaj sa regionom koji nije pod kontrolom Kijeva. Oni su govorili da je svaka trgovina sa samoproglašenim DND i LNR nelegalna, i da svaki prevoz robe predstavlja krijumčarenje.

Kao odgovor na blokadu ekstremista, vlasti DNR i LNR su uvele spoljno upravljanje u preduzećima pod ukrajinskom jurisdikcijom u Donbasu.

Rusija produžila sankcije SAD, EU i ostalim zemljama do kraja 2018. godine   Kabinet ministara Ruske Federacije produžio je do 31. decembra 2018. godine zabranu na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, sirovina i namirnica iz zemalja koje su nametnule sankcije Rusiji. Odgovarajući dekret potpisao je premijer Dmitrij Medvedev objavljen je na sajtu Vlade Ruske Federacije.

Krajem juna Savet EU je usvojio formalnu odluku o produženju ekonomskih restriktivnih mera protiv Rusije. Kao odgovor na akcije Evropske unije Vladimir Putin potpisao je dekret o produženju sankcija do 31. decembra 2018.



Zabrana uvoza u Rusiju određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda, sirovina i hrane odnosi se na SAD, EU, Kanadu, Australiju, Norvešku, Ukrajinu, Albaniju, Crnu Goru, Island i Lihtenštajn.

U dokumentu se napominje da su ograničenja usmerena na uvođenje posebnih i odgovarajućih ekonomskih mera prema pojedinačnim državama, uzimajući u obzir stepen njihove uključenosti u režim sankcija protiv Rusije.

Podsetimo, SAD, EU i ostale zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji zbog situacije u Ukrajini i prisajedinjenja Krima Rusiji.

Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Izraelski emiter Kan izvestio je da dve zaraćene strane nisu mogle da se slože oko toga kako bi izgledao „kraj rata“

Ministar odbrane Grant Šaps izjavio je da je to razlog zašto zapadne nacije ne obaraju ruske rakete iznad Ukrajine


Premijer nije više životno ugrožen, izjavio je Tomaš Taraba

Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril prokomentarisao je zabranu ulaska patrijarha srbskog Porfirija na Kosovo i Metohiju izjavivši da je u pitanju „neprijateljski čin“.


Nauka je dokazala a istorijska praksa potvrdila da narodi koji žive isključivo od svoje prošlosti i tradicije osuđuju sebe na stagnaciju, a narodi koji zaboravljaju svoju prošlost i tradiciju...


Ostale novosti iz rubrike »