BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Norveški kralj odao počast srbskim zarobljenicima

Norveški kralj odao počast srbskim zarobljenicima
24.06.2017. god.


Norveška je ove godine na više lokacija organizovala komemoracije povodom obeležavanja 75 godina od kada je u zemlju tokom Drugog svetskog rata deportovano 4500 jugoslovenskih zarobljenika, od kojih je bilo više od 95% Srba.

Organizator obeležavanja 75 godina od dolaska prvih srbskih ratnih zarobljenika Zorica Mitić je rekla za Srnu da je ranijih godina ovaj izuzetno važan događaj za srbski narod i za istinu o Drugom svetskom ratu bio obeležavan dosta skromnije. Ove godine je Norveška organizovala niz svečanosti kojima je prvi put prisustvovao norveški kralj zajedno sa srbskom ambasadorkom u Oslu Suzanom Bošković Prodanović. Gosti su bili i predstavnici lokalnih norveških vlasti i srbska udruženja u Norveškoj.

«Počelo je od Osla gde je 21 maja ambasada Srbije prvi put organizovala u Holokaust centru predavanje o našim ratnim zarobljenicima. Nastavljeno je u Bergenu, gde je na grobu 27 streljanih napravljen nov spomenik. Pa prema Trojndhemu, Narviku, gde se nalazi veliki istraživački centar, muzej i dalje prema severu Norveške gde su se nalazili logori. Norveški kralj je, zajedno sa srbskim ambasadorkom Suzanom Bošković Prodanović, položio venac na spomenik na planini Saltdal na severu Norveške», rekla je Mitićeva.

Danas će biti održana završna svečanost na Korgenu, u najsevernijem logoru, gde će poslednje dve ploče otkriti dvoje mladih biciklista koji su krenuli iz Prokuplja i Pančeva i vozili celi put do Osla.

U junu 1942 godine je sa područja bivše okupirane Jugoslavije deportovana prva grupa jugoslovenskih ratnih zarobljenika, uglavnom iz NDH iz logora Jasenovac, Gradiška, ali i iz logora u Nišu i Smederevskoj Palanci.

Logor Beisfjord je do danas ostao upamćen kao najgori logor u Norveškoj sa stopom smrti većom nego u Aušvicu, uprkos činjenici da je logor postojao svega četiri meseca samo za Jugoslovene.

«Oni su u četiri grupe prebačeni u Norvešku da bi gradili put duž obale Norveške i bunkere, jer je Hitler hteo da napravi takozvani arktički put da bi se zaštio od dolaska saveznika. Bili su raspoređeni u 32 logora duž cele obale Norveške. Procenat smrtnosti u njima je bio oko 70% veći nego u Aušvicu. Ubijani su sistematski i umirali od bolesti i od gladi. Bilo je Norvežana koji su im pomagali, 88 je uspelo da pobegne iz tih logora u Švedsku. Kada je rat završen preživelo je njih oko 1600», kaže Mitićeva.

Ona je napomenula da su zarobljenici iz bivše Jugoslavije dovedeni u Norvešku jer su smatrani banditima i nisu podlegali Ženevskoj konvenciji koja je štitila ruske zarobljenike, a kojih je u Norveškoj bilo oko 115 000.



Svedočenja Jugoslovena koji su preživeli logore u Norveškoj govore da su im to bili dani muka, ponižavanja i okrutnog postupanja, umiranja i veoma malog broja sunčanih zraka u vidu tajne pomoći Norvežana. Uslovi za rad su bili užasni. Zatvorenici su radili bez ikakve mehanizacije i bušili su kamenje ručnim alatom. Mnogi su ubijeni zbog nesposobnosti za rad. Stražari bi ubijali ljude čim bi pali. Broj smrtnih slučajeva bi naročito porastao u vreme snega kada bi ljudi zaspali i umrli od hladnoće.

Na spomenicima ili pločama, koje su označavale grobova velikog broja pobijenih, imena nisu pravilno napisana, a za neke se ne zna tačno gde su ubijeni.

«Nakon 75 godina su njihova imena pravilno napisana i obeleženi su im grobovi», kaže ona, dodajući da su preživeli zarobljenici vremenom osnovali Udruženje srbsko-norveškog prijateljstva.

U to ime je u Gornjem Milanovcu napravljena kuća, koja je pola drakar, pola obična srbska kuća.

Kata,
srb.news-front.info



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ruske trupe su izvele nekoliko ciljanih udara na ciljeve na teritoriji pod kontrolom OSU, između ostalih, ponovo pogodivši aerodrom Mirgorod u Poltavskoj oblasti.


Ukrajinski lider je odbacio uslove Rusije za okončanje sukoba

Njujork tajms je objavio, kako tvrdi, uslove o kojima su Moskva i Kijev razgovarali 2022. godine


Ruski predsednik je izjavio da će Moskva započeti pregovore čim Kijev povuče svoje trupe iz Donbasa i još dva regiona

Noću su ruske trupe izvele još jedan napad na infrastrukturne objekte na teritoriji pod kontrolom OSU. Prema preliminarnim podacima, među pogođenim ciljevima su vojni aerodrom St


Ruske snage su se približile glavnom gradu Ukrajine samo da bi ubedile vladu Vladimira Zelenskog da se uključi u pregovore, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »