BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Irinej: Izgleda da u našem okruženju smetamo ne samo mi, nego i naše svetinje

Irinej: Izgleda da u našem okruženju smetamo ne samo mi, nego i naše svetinje
01.04.2017. god.


Patrijarh srbski Irinej smatra da se slovenski narodi moraju držati zajedno da bi se suprotstavili problemima savremenog sveta. U intervjuu za televiziju RT partijarh je istakao da visoko ceni „jednokrvni ruski narod“ i odnose sa Rusijom. „Ruska reč“ prenosi delove intervjua na srbskom jeziku.

O ruskom učešću u dekorisanju Hrama Svetog Save

Patrijarh srbski Irinej: Nedavno je delegacija na čelu sa mitropolitom Amfilohijem bila da pogleda ponuđene radove. Oni su bili  vrlo oduševljeni ponuđenim ikonama koje treba da ukrase Hram Svetoga Save. Po njihovom mišljenju, to rade veoma stručni ljudi. Mi verujemo da to rade na jedan najbolji način kako se radi mozaik. Oduševljeni su mnogim likovima, oduševljeni su i tehnikom i načinima kako se oni grade. Mi sa velikim nestrpljenjem očekujemo da ih vidimo u Hramu Svetoga Save. Kako se  planira, početkom aprila predstoji postavljanje mozaika na zidove Hrama.

O odnosima između Srpske Pravoslavne Crkve i Ruske Pravoslavne Crkve

Naši odnosi nisu od juče. Naši odnosi su veoma stari. Svi pripadamo pravoslavlju, jednoj pravoslavnoj crkvi. Mi smo jednokrvni narod slovenski. A prve bliske veze i odnosi naših naroda potiču od Svetoga Save, jer se Sveti Sava zamonašio u ruskom manastiru. I od tada kroz čitavu našu istoriju te veze postoje i jačaju. A nadamo se da će sa živopisanjem Hrama Svetoga Save te veze biti još dublje i čvršće i da će to biti osnova našeg ne samo prijateljstva, već bratstva naših naroda.

Mi živimo sad u vremenu gde se naš odnos sa Rusijom kritikuje od mnogih. Ali mi im odgovaramo: mi nikada nismo ratovali protiv Rusa, ni Rusi protiv Srba. Rusi su nam uvek bili nada i oslonac. Pogotovo onda kada se trebalo osloboditi turskog ropstva. Bilo je momenata u istoriji naših odnosa, kada Rusi možda nisu uvek mogli pomoći. Ali nam Rusi nikada nisu odmagali. Nego su nam pomagali koliko su mogli, koliko su imali prilike. Od naših zapadnih prijatelja smo doživeli da nas bombarduju.

O susretu patrijarha moskovskog Kirila i pape Franje

To je vrlo veliki događaj. Susret patrijarha jedne moćne crkve sa papom rimskim, koji sebe naziva episkopom rimskim, bio je od velikog značaja. Ne samo za Rusiju, nego za čitav pravoslavni svet. Mi taj susret pozdravljamo. Mada, kod nas postoje takozvani Ziloti koji sve kritikuju, pa i ovo.  Tu vide nekakav odnos koji mi ne vidimo i koji ne postoji. Ali to je vrlo važno. To je prvi susret jednog patrijarha izvan Carigrada sa rimskim episkopom u veoma kritičnom vremenu. U vremenu kada mnogi narodi, pogotovo na Istoku, stradaju. A to su hrišćanski narodi. Gde se sprovodi jedan planski genocid nad hrišćanskim narodom. Smatramo da je to jedna odlična prilika da se o tom problemu pozabave dve moćne crkve, Ruska pravoslavna i Rimokatolička. To je nešto što je potrebno našem vremenu.

O stradanju Srpske pravoslavne crkve za vreme ratova 90-ih godina


Nažalost, naš je narod mnogo postradao od 1991. do 1995. godine. Ta stradanja su veoma velika, razorna. Stradali su i narodi i religiozni objekti. Izgleda da u našem okruženju ne samo da smetamo mi, kao narod pravoslavni, nego im smetaju i naše velike svetinje, crkve i manastiri. Pa su podjednako atakovali i na narod i na svetinje toga naroda.

Samo u oblasti Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske od 1991. do 1999. godine stradalo je 579 crkava. Da ne govorimo o domaćinstvima, o porodicama koje su ne samo prognane iz mnogih krajeva, nego su još porušeni njihovi domovi i, nažalost, i njihovi tragovi. Porušena su i groblja. I to se naročito odnosi na Kosovo i Metohiju, gde je prognan narod, domovi su spaljeni ili uzurpirani. I gde se uništavaju njihovi duhovni i istorijski koreni,  a to su njihova groblja. Gotovo nema nijedno groblje na Kosovu i Metohiji da nije uništeno.

Hvala bogu, Srbi to nisu činili. U Kosovskoj Mitrovici postoji veliko muslimansko groblje. Nijedan spomenik tamo nije porušen. Svest jednoga naroda je da poštuje mrtve, jer mrtvi nisu neprijatelji.

Ukupno u Bosni, Hrvatskoj, na Kosovu i Metohiji uništeno je ili unakaženo 687 crkava i manastira. Nikada u svojoj istoriji nismo tako postradali kao u 21. veku, veku demokratije, prosvete, kulture, nekog duhovnog napretka. A ono što je tragično jeste to da je stradanje došlo i od hrišćana.

O Kosovu i Metohiji

Naše je da opstanemo u sadašnjim granicama, naravno, da Kosovo sačuvamo po svaku cenu. Jer Srbija bez Kosova i Metohije – to vam je kao čovek bez srca. Naša istorija je počela na Kosovu i Metohiji, naša kultura je počela na Kosovu i Metohiji, naše najveće svetinje su na Kosovu i Metohiji. To je zemlja koju smo branili od Kosova polja 1389. godine, prolivali krv, ali sa verom i nadom očekivali da će doći vreme da ponovo zasijaju zraci slobode. Zato su i opstajali. Mada je bilo mnogo seoba i bekstava sa Kosova. U poslednje vreme, na žalost, te seobe su bile velike. Broz je posle rata zabranio povratak preko 200.000 prognanim u okupaciji pod Italijanima, Nemcima i Šiptarima. Tu je tragedija današnjeg vremena. A posle tih događaja su došle nove seobe. Oko 250.000 je prognano 1994. godine. To je  najnovija i najveća tragedija našeg naroda. Tragedija je vrlo velika, stradanje je vrlo veliko. Valjda nas Bog neće ostaviti. Nadamo se da će nam ruski bratski narod pomoći svojim uticajem da zadržimo i kosovske svetinje i samo Kosovo.

Ruska reč



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ruske trupe su izvele nekoliko ciljanih udara na ciljeve na teritoriji pod kontrolom OSU, između ostalih, ponovo pogodivši aerodrom Mirgorod u Poltavskoj oblasti.


Ukrajinski lider je odbacio uslove Rusije za okončanje sukoba

Njujork tajms je objavio, kako tvrdi, uslove o kojima su Moskva i Kijev razgovarali 2022. godine


Ruski predsednik je izjavio da će Moskva započeti pregovore čim Kijev povuče svoje trupe iz Donbasa i još dva regiona

Noću su ruske trupe izvele još jedan napad na infrastrukturne objekte na teritoriji pod kontrolom OSU. Prema preliminarnim podacima, među pogođenim ciljevima su vojni aerodrom St


Ruske snage su se približile glavnom gradu Ukrajine samo da bi ubedile vladu Vladimira Zelenskog da se uključi u pregovore, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »