BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Prvi modul na površini komete

15.11.2014. god.


Ove nedelje čovečanstvo je učinilo još jedan važan korak u poznavanju sveta. Naučni modul "Fila" kosmičke sonde "Rozeta" Evropske kosmičke agencije (EKA) izvršio je prvo u istoriji ateriranje na površinu komete od tri kilometra Čurjumova-Gerasimenko. Na njenoj površini će modul raditi oko 6 meseci. Ta grandiozna misija je jedna od najskupljih – ona košta oko jednu milijardu evra.

Prema svom glavnom cilju "Rozeta" je letela skoro 10 godina, savladavši 500 mln kilometara. U toku tog perioda astronomi su dobili stotine kvalitetnih snimaka iz kosmosa, i čak saznali da kometa miriše na stajsko đubrivo, pokvarena jaja, odnosno, sumporvodonik i amonijak.

Svetlana Gerasimenko, koja je zajedno s Klimom Čurjumovim otkrila 1969. godine ovu kometu, danas se nalazi u nemačkom Kelnu, gde je u Centru upravljanja letovima EKA pratila iskrcavanje na kometu. Čurjumov je takođe pratio proces iskrcavanja. Vodeći naučnik Instituta Kosmičkih istraživanja RAN Natan Ejsmont smatra da je naučni eksperiment s aparatom "Rozeta" veliki korak na putu osvajanja kosmosa.

 - Izvedeno je veliko dostignuće u svakom pogledu – kao dostignuće inženjerskih pravaca aerokosmičke delatnosti, kao i u oblasti fundamentalnih nauka. I tu se očekuje otkriće koje će možda nekako promeniti našu predstavu o evoluciji Sunčevog sistema i inače planetnih sistema.

Sonda istražuje hemijski sastav komete na dubini oko 2 metra uz pomoć manje bušilice. Prvi put će se realno proučavati sastav atmosfere, podzemski sloj komete. Radi toga će na površini biti smešteno 10 različitih aparata. Postoji verovatnoća da će biti potvrđena hipoteza da su upravo komete donele na Zemlju vodu i život. Komentar glavnog stručnjaka časopisa "Vesti Kosmonautike" Igora Lisova.

- Mada su zemaljski aparati već istraživali nekoliko kometa, sve su one istraživane sa trajektorije leta, odnosno, snimanje i neko sondiranje, spektrometrijska merenja su vršena sa velikog rastojanja u toku kraćeg vremena. To je dobro, ali nije dovoljno. U ovom slučaju je reč o dužem nalaženju aparata blizu komete, što omogućuje da se prati dinamika – da se vidi što se dešava tamo tokom izvesnog vremena, kako dolazi do izbacivanja materije sa površine, što se dešava sa kometom kada je ona na prilazima Suncu. Drugo, to su kontaktna istraživanja, izvršena prvi put u svetu, jer nikada niko nije aterirao na jezgro komete. Izuzetno zanimljivo je realno osetiti njene materije uz pomoć aparata.

Sonda "Rozeta" ima naziv u čast jedinstvenog nalaza u Egiptu iz 1799. godine. Na ostrvu Fili u reci Nil je bio nađen takozvani Rozetski kamen sa hijeroglifima i grčkim slovima, koji je omogućio dešifriranje staroegipatskih hijeroglifa i otkriće bogate istorije Starog Egipta. Simbolizam naziva se sastoji u tome što će istraživanja komete omogućiti najzad da se shvati drevna istorija razvoja Sunčevog sistema, procesa formiranja planeta i verovatno nastanka života na Zemlji.

Valerij Agejev,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: REUTERS/ESA/Rosetta/Philae/CIVA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Govoreći na plenarnoj sednici Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF), Putin je izjavio da Rusija još uvek nije isporučila oružje dugog dometa neprijateljima Zapada, ali zadržava pravo da to učini...


Ministarka odbrane Klaudija Taner kritikovala je zapadne države što su dozvolile Kijevu da upotrebi svoje oružje za napad na Rusiju

Stanje do 16:00 08.06.2024.


Bivša članica AfD-a Olga Petersen tvrdi da su vlasti u Hamburgu planirale da zaplene njenu decu

Ruski Kazanj predstojećeg leta biće domaćin petog izdanja Igara BRIKS-a na kojima će pod svojom zastavom nastupiti i Republika Srbska.


Svečano otvaranje 22. Međunarodnog mini basket festivala „Rajko Žižić“ održano je u hali 3 Beogradskog sajma. Festival koji okuplja mlade nade naše košarke traje od 7. do 9. juna,...


Ostale novosti iz rubrike »