BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Blago riznice muzeja Srpske pravoslavne crkve

Blago riznice muzeja Srpske pravoslavne crkve
14.05.2017. god.
Otiskivanja drvorezne i bakrorezne ploče omogućilo je velikom broju ljudi da poseduje prikaz lika srbskog vladara i svetitelja


Manifestacija „Muzeji Srbije deset dana od 10 od 10”, u svom trećem izdanju i sa ovogodišnjim motom „Muzej u gostima”, dovodi pred pančevačku publiku izuzetnu izložbu „Drvorezi i bakrorezi muzeja Srpske pravoslavne crkve” Grafička klišea i listovi, postavljenu u salonu Narodnog muzeja Pančevo, sa vremeske linije 17. i 18. veka koji su nekada uglavnom pripadali srbskim manastirima, najviše fruškogorskim, a u izboru ove postavke našle su se predstave, od otisaka artemisa i ikona, dok su njen važan deo otisci likova srbskih vladara i grbova. 

„Muzej Srpske pravoslavne crkve je mesto u kom se nalaze značajni predmeti, ne samo oni koji se tiču duhovnosti Crkve već i naše istorije. Na žalost, mnogi i ne znaju da naš muzej čuva predmete koji su vezani za svetorodnu dinastiju Nemanjića, od plašta Svetog kneza Lazara do povelja cara Dušana, rukopisnih knjiga i još mnogo toga. Zato je i ovo jedan od načina da šira publika upozna deo našeg blaga, ali i više od toga – ovo je i poziv da publika vidi i drugi deo koji se čuva u samom muzeju u Beogradu”, rekao je Vladimir Radovanović, upravnik Muzeja Srpske pravoslavne crkve.

On naglašava da je svaki od izloženih otisaka drvoreza i bakroreza original, dok čitavu zbirku u Crkvenom muzeju čini 11 ploča sa 19 predstava, od kojih je osam dvostrano. Bakroreznih je sačuvano daleko više, čak 28 sa 31 otiskom, a u tom korpusu zasebnu celinu čine one Hristofora Žefarovića i Zaharija Orfelina.

Njihova dragocenost, čulo se ovom prilikom, ogleda se i u činjenici da su ovi otisci ulazili u kuće vernika tokom 17. i 18. veka. U to vreme vernici su likove svetitelja i naših vladara većinom mogli da vide samo na freskopisu i ikonopisu naših srednjovekovnih crkava i poznatih ikonopisaca. No, nisu mogli imati u svom domu ikonu svetitelja kojeg su slavili, a otkrivanjem mogućnosti da se otiskuju ploče, kako drvorezne, tako i bakrorezne, veliki broj ljudi dobija priliku da poseduje prikaz nekog pejzaža, lik srbskog vladara ili svetitelja.

„To nije bilo važno samo za veru, već i za očuvanje nacionalne svesti. Ljudi ovoga kraja, možda i najbolje znaju kako je teško bilo u vremenu austrougarske vlasti sačuvati kako nacionalnu tako i duhovnu svest, a svakako da su ove grafike imale značajnu ulogu u tome”, dodaje…

Otisci drvoreznih klišea napravljeni su 1998. godine povodom 800 godina manastira Hilandara, a sledeće povodom četiri i po decenije postavke Crkvenog muzeja u zgradi Patrijaršije i 780 godina samostalnosti Srpske crkve otisnuti su listovi sa bakroreznih ploča Hristofora Žefarovića. Naredne 2000., povodom dva milenijuma hrišćanstva, kao i 215 godina od smrti Zaharija Stefanovića Orfelina umnoženi su listovi sa njegovih bakroreznih ploča, a preostali su štampani 2001., čime je za četiri godine završeno umnožavanje grafike iz zirke Crkvenog muzeja. Svake, godine, po završetku otiskivanja jedne od gradičkih celina priređena je i izložba u galeriji „Glas” u Beogradu. Od svake ploče otisnuto je sedam numerisanih listova, odnosno kompletirano je sedam mapa grafike iz fonda muzeja Srpske pravoslavne crkve.

Oleg Janković,
Politika



  • Izvor
  • Hristofor Žefarović: Sveti Teodor Stratilat i Sveti Teodor Tiron (Foto Muzej Srpske pravoslavne crkve)/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Serijalu „KULTURISTA U RUSIJI“ srbskog televizijskog voditelja Boška Kozarskog dodeljena prestižna ruska nagrada „Kristalni Kompas“


U Maliju je zvanično počela međunarodna konferencija „Rusko-malijsko obrazovanje: ulaznica u budućnost“. Ovo je u sredu, 29. maja, izvestio Ridus, koji je medijski partner foruma.

Takmičenje okupilo 110 učenika iz Srbije i regiona


Često smo svedoci da poznati umetnici ne stvaraju samo zbog svojih novih izložbi, kataloga i u komercijalne svrhe, već i u službi humanosti.

Aleksandra Arsić je advokatica. I doktorand prava. Takođe, predaje i pravo na nekoliko predmeta. Uz sve ovo, Aleksandra se godinama bavi i muzikom.   Nakon prošlogodišnjeg spota za pesmu 'Dodole',


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Ostale novosti iz rubrike »