Aleksandar Bocan-Harčenko: Veliku pobedu slavićemo zajedno
"Prvog septembra ove godine svet će obeležiti tužan datum, 80 godina od dana početka Drugog svetskog rata, najkrvavijeg u istoriji čovečanstva.
U Rusiji ne postoji porodica koju nije dotakla ova kolosalna tragedija. Sovjetski Savez položio je 27 miliona života.
Danas se sećamo događaja koji su postali prolog za Drugi svetski rat, shvatajući da bez razumevanja istorije nije moguće graditi sadašnjost. Vreme neumitno prolazi, očevidaca te epohe sve je manje. Ipak, o složenosti predratne situacije, kao i o istinitim povodima za rat nepobitno svedoče arhivska dokumenta.
Iz istorije nije moguće izbrisati popustljivost zapadnih država prema rekonstrukciji vojne moći Rajha, njihovu profašističku neutralnost u Španiji i suzdržanost o pitanju anšlusa Austrije od strane nacista – takozvanu politiku „umirivanja“ i „povlađivanja“, a u stvari politiku ciničnog sporazumevanja sa nacističkom Nemačkom kako bi njene agresivne težnje bile preusmerene ka Istoku.
Alternativa „povlađivanju“ tih godina mogao je da postane sistem kolektivne bezbednosti za koji se dosledno zalagao SSSR. Godine 1935. sovjetska vlada potpisala je ugovore o uzajamnoj pomoći s Francuskom i Čehoslovačkom koji je trebalo da postanu okosnica takvog sistema.
U izjavi Narodnog komesarijata inostranih poslova SSSR-a od 17. marta 1938. godine, koja je uskoro nakon anšlusa Austrije bila upućena Londonu, Parizu, Vašingtonu i Pragu, navodi se: „Sutra već može biti kasno, ali danas vreme za to još nije prošlo, da sve države, naročito velesile, zauzmu čvrst, nedvosmislen stav povodom problema kolektivnog spasavanja sveta.“ Međutim, poziv Moskve je ostao bez odgovora.
Sraman Minhenski sporazum zapadnih država s Hitlerom i Musolinijem 29–30. septembra 1938. godine o predaji Sudetske oblasti Čehoslovačke Nemačkoj postao je vrhunac politike „povlađivanja“, označio je kapitulaciju zapadnih zemalja pred nacističkom Nemačkom i fašističkom Italijom. U parčanju Čehoslovačke, ne propustivši priliku, učestvovale su i Poljska, koja je prigrabila Tešinsku oblast, i Mađarska, koja je prisvojila deo Južne Slovačke. Uskoro, nakon Minhena, Velika Britanija i Francuska su s Hitlerom potpisale deklaracije o nenapadanju. Perspektiva stvaranja jedinstvenog antisovjetskog fronta izazivala je u Moskvi sve veću zabrinutost.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- istorija
- rat
- godišnjica
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Oružane snage Rusije su u protekla 24 sata gađale vojne ciljeve ukrajinskih formacija na teritorijama pod kontrolom OSU, uključujući Dnjepropetrovsku i Harkovsku oblast. Posebno je pogođen vojni aerodrom Kulbakino,...
Doniranje borbenih aviona Kijevu neće uključiti članove alijanse u sukob, insistira Jens Stoltenberg
Ivan Sirski, pastorak Aleksandra Sirskog, je govorio o karakteru i izdaji svog očuha
Igre BRIKS-a otvorene su u Kazanju i trajaće do 24. juna, dok će se u 27 sportskih disciplina takmičiti oko 5.000 sportista. Učestvuje 97 država, svoje predstavnike - njih...
Što pre Srbija smogne snage da se priključi Novom svetu, ponosno i bez ostatka nastavi da razvija svoje bratske odnose sa Rusijom i oslobodi se navedenih okova i zabluda,...
Prema regulatoru, renminbi je u maju činio 54 odsto udela na deviznom tržištu
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.