BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Nemačka napipava oslonac u Baltiku

Nemačka napipava oslonac u Baltiku
25.08.2012. god.

Evropskom kontinentu preti raskol između severa i juga. Ovu uznemirujuću činjenicu 23. avgusta konstatovali su ministri inostranih poslova Estonije, Letonije, Litvanije i Nemačke posle sastanka u Rigi. Mali diplomatski samit u formatu tri plus jedan održava se već 14. put od 1994. godine. Iako zajednička izjava visokih diplomata nosi deklarativni karakter, ona upravo ilustruje jačanje političkih ambicija Berlina u Evropi, smatraju eksperti.

Izazov su ne samo ekonomske teškoće u zoni evra, već i sve veće nacionalne razlike u shvatanju budućnosti Evrope, stoji u dokumentu koji je zajedno sa svojim kolegama iz baltičkih zemalja potpisao ministar inostranih poslova Nemačke Gido Vestervele. Nemačka kao priznata lokomotiva zone evra i jedan je od njenih glavnih finansijskih donatora sasvim ispravno se brine za sudbinu ovog evropskog projekta. Druga je stvar šo ispoljavanje ove zabrinutosti na lokalnom sastanku na Baltiku deluje pomalo neočekivano. Zašto se Berlin odjednom otvoreno brine zbog poznatih neslaganja sa Grčkom, Španijom, Italijom, Francuskom pred očima novajlija EU? Nemačka ima za to određene motive, rekao je u intervjuu za glas Rusije vodeći ekspert Fonda za istorijske perspektive Pavel Svjatenkov.

- Mada je težina sve tri baltičke države u EU krajnje mala, ipak ona postoji i Nemačkoj su važni ovi saveznici. Očigledno Nemcima, kako bi popularizovali svoj, da tako kažemo model EU, potrebno je da koncentrišu sve resurse i sve glasove. Zato što Nemci žele, koliko ja shvatam, da uvedu kontrolu nad budžetima svih zemalja EU i ova ideja je aktivno probijana i u celini bila usvojena. Ipak Nemci pokušavaju da konsoliduju sve evropske zemlje oko sebe.

Po mišljenju Svjatenkova, postoji i druga važna okonost – ekonomije pribaltičkih država u stvari su pretrpele krah i postoji opasnost da u perspektivi ispadnu iz EU. Sada u Baltiku na poltičkom nivou tih raspoloženja nema, ali uzimajući u obzir raspad ekonomije, ona mogu da se pojave. Za Nemačku je važno da to ne dopusti, pošto u protivnom ove zemlje će se neizbežno okrenuti Rusiji. Još u jednom ključu predlaže da se razmatra mini-samit u Rigi potpredsednik Centra za političke tehnologije Aleksej Makarkin. U intervjuu za Glas Rusije on je istakao.

- Mislim da se u datoj situaciji rešava konkretni zadatak. Obodriti baltičke zemlje, pokazati im da one dobro rade. Ovde se podvlači da one predstavljaju ne prosto za EU, već za Nemačku veliku vrednost, da su to značajni po nju saveznici. Zašto je Nemačka rešila da u datom slučaju dobije podršku ovih dražva? Mislim zato što one u izvesnom smislu deluju kao uzor za zemlje juga.

U kontekstu progresirajućih finansijskih problema Grčke i Španije, Nemačka, po mišljenju eksperata, teži da prestavi Atini i Madridu kao primer recimo Letoniju. Ova zemlja je preživela ubistvenu krizu, ali je bez pogovora primila od starijih prijatelja koncepciju naglog smanjenja držanih troškova i sada odlično preživljava sa zategnutim pojasom. Ipak, ubeđen je Aleksej Makarkin, Grci, Španci i Italijani teško da su spremni da sa takvim entuzijazmom prime ovakve primere.



  • Izvor
  • Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii» / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

„Rusi su samo ušetali“ na teritoriju koju drže kijevske trupe, izjavio je ukrajinski vojnik


Andrej Belousov je istakao potrebu da se smanji birokratija i poboljša blagostanje vojnog osoblja


Ruske trupe su izvršile udare na identifikovane ciljeve u Harkovu, Sumiju i Mirgorodu. Ukrajinske oružane snage su zauzvrat bespilotnim letelicama ponovo napale rafineriju Lukoil u Volgogradu i industrijsku zonu...

Današnje sukobe pobeđuju oni koji su „otvoreni za inovacije“, izjavio je portparol predsednika Dmitrij Peskov


„Pregovaračka pozicija“ Kijeva nikada nije bila dovoljno jaka usred sukoba, izjavila je bivša zamenica državnog sekretara SAD za politička pitanja


Ostale novosti iz rubrike »