BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Tajne i simboli Sabora Vasilija Blaženog

Tajne i simboli Sabora Vasilija Blaženog
07.01.2011. god.

Izložba remek-dela ruske crkvene umetnosti u Pokrovskom saboru u Moskvi otvorila je niz prazničnih akcija, posvećenih 450. godišnjici ovog jedinstvenog spomenika arhitekture, unetog u spisak objekata Svetskog kulturnog nasleđa UNESKA.
 

Pokrovski sabor – poznatiji kao Hram Vasilija Blaženog, nazvan je tako u čast moskovskog čudotvorca i nalazi se na Crvenom trgu pored zidina Moskovskog Kremlja. Smatra se jednim od glavnih simbola ruske prestonice. Podignut je po naredbi Ivana Groznog 1561. godine u znak sećanja na pripajanje povoloških teritorija Kazanskog hanstva Rusiji. U narodu hram su još zvali Kameni cvet, Ognjeni žbun, toliko je neobičan njegov svečani oblik, koji je ostao jedinstven u istoriji ruske i svetske arhitekture.
 

Postoji nekoliko verzija o tvorcima sabora. Prema jednoj, njegovi autori su bili ruski majstori Ivan Barma i Postnik Jakovljev. Legenda glasi da je car naredio da se neimari oslepe, kako ne bi mogli da ponove svoje remek-delo, podignuto u veme njegovog carevanja, što znači da je proslavilo njegovo ime. Ali postoje i druga mišljenja, tvrdi istoričar i pisac Valerij Ivanov Taganski. Postoje svedočanstva da je sabor izgradio pozvani strani arhitekta, koji je spojio tradicije ruske i zapadnoevropske arhitekture.
 

Evo reči koje mi je pošlo za rukom da nađem u sećanjima holandskog podanika Kornelija de Bruina. On je posetio Rusiju početkom 18. veka: Čudesnu ovu crkvu izgradio je jedan italijanski neimar. A ruski istoričar arhitekture Andrej Batalov piše da postoje ozbiljni zaključci u korist učešća stranih neimara u gradnji Pokrovskog sabora, dovedenih iz Engleske ili čak iz Nemačkih država.
 

U korist ove verzije, smatraju stručnjaci, govori u prvom redu sama šema izgradnje „idealnog hrama“, koju je ponudio još Leonardo da Vinči. Ona se vidi u arhitekturi Pokrovskog sabora. Osam njegovih glava nalazi se oko centralne šatre, a zajedno obrazuje geometrijsku figuru dva pomerena kvadrata – osmokraku zvezdu. Slična figura leži u osnovi velikog broja crkava Renesanse – u Italiji, Francuskoj, Nemačkoj. Ona podseća na Vitlajemsku zvezdu, i prema pravoslavnoj ikonografiji na simbol Presvete Bogorodice, kojoj je posvećen centralni deo moskovskog sabora. Građevine koje je okružuju osvećene su u čast crkvenih praznika koji su se odvijali u dane odlučujućih bojeva Kazanskog pohoda.
 

Pokrovski sabor se koristi kao aktivni pravoslavni hram i kao muzej. Priliv postetilaca ne jenjava. Posebno je velika gužva sada u riznici, gde je postavljenja izložba crkvenih vrednosti. Govori saradnik muzeja, istoričar umetnosti Tatjana Saračeva.
 

Po pravilu, predmeti namenjeni bogosluženju iznose se samo u određene momente bogosluženja. Vrlo retko oni budu dostupni za razgledanje parohijanima. Zato je naša izložba posebno vredna: ona pruža mogućnost da pogledate predmete koji su odavno postali blago opšteljudske kulture.
 

Izložbu dopunjavaju jedinstvene ikone iz 16. veka iz prvobitnog ikonostasa centralne crkve Pokrovskog sabora koji se nije očuvao. A dragoceni krstovi i raskošna Jevanđelja, pokloni parohijana, svedoče o posebnom odnosu prema crkvi kao jednoj od naznačajnijih pravoslavnih svetinja.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Pokušaji uspostavljanja takvih saveza su „štetni i kontraproduktivni“ za regionalnu bezbednost, izjavio je ruski predsednik


SAD i njihovi saveznici pokušavaju da prinude Peking zbog njegovih veza sa Rusijom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Matuš Šutaj Eštok nazvao je osumnjičenog „vukom samotnjakom“ nezadovoljnim politikom Bratislave


Vladimir Putin je izjavio da saradnja između Pekinga i Moskve ne predstavlja pretnju za druge nacije


Ostale novosti iz rubrike »