BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Muzičari u Venecueli oborili Ginisov rekord svirajući „Srbsko-ruski marš“

Muzičari u Venecueli oborili Ginisov rekord svirajući „Srbsko-ruski marš“
21.11.2021. god.
Venecuelanska nacionalna organizacija omladinskih i dječjih orkestara, poznata kao „Sistem“, postavila je novi Ginisov rekord za najveći orkestar na svijetu, saopštila je vlada te zemlje.

Oko 12.000 muzičara je odsviralo "
Srbsko-ruski marš" Petra Iljiča Čajkovskog, čime su oborili Ginisov rekord koji je postavio ruski orkestar pre dve godine.

Ministar informisanja Venecuele Fredi Nanez i ruski ambasador u Karakasu Sergej Melik Bagdašarov čestitali su muzičarima u obraćanju na državnoj televiziji.

Ekspert za Ginisovu knjigu rekorda Suzan Rejes objavila je da su venecuelanski muzičari bili uspešni u postavljanju novog rekorda.
 
"Slovenski marš" ili "Srbsko-ruski marš" inspirisan je Srbsko-turskim ratom 1876. godine, kada se veliki broj ruskih dobrovoljaca borio na strani Srbije.



Kompozicija je inspirisana događajima iz Srbsko-turskog rata, 1876. godine, kada se veliki broj ruskih dobrovoljaca borio na strani Srba. Nikolaj Rubinštajn, blizak prijatelj Čajkovskog, zamolio ga je da napiše delo koje bi se izvelo na dobrotvornom koncertu za ruske ranjenike iz ovog rata. Ponet patriotizmom, Čajkovski je ovo delo napisao i sam dirigovao na premijernom koncertu, za samo pet dana. Premijera dela je bila u Moskvi, 17. novembra 1876. godine i bila je toplo primljena od publike. Iako je naziv kasnije promenjen, originalni naziv dela je bio Srbsko-ruski marš.

Prvobitno je kompozitor nameravao da napiše simfonijsku fantaziju. Za nju mu je, izgleda, nedostajalo dovoljno prihvatljivih srbskih narodnih melodija. Zato je za svoju kompoziciju odabrao melodiju ruske himne „Bože, čuvaj Cara“ i tri srpske narodne pesme: „Sunce jarko, ne sijaš jednako“, „Prag je ovo milog Srba“ i „Jer puščani prah“ (drugi deo pesme „Rado ide Srbin u vojnike“).


Melodije je našao u zbirci Kornelija Stankovića „Srpske narodne melodije“, štampanoj u Beču 1862. godine, za šta je srbski kompozitor, carskim ukazom, odlikovan ruskim Ordenom svetog Stanislava.

Prvi deo ove kompozicije opisuje patnju Srba pod turskom okupacijom, u kome je Čajkovski iskoristio dve srpske narodne pesme. Zatim, sledi deo koji opisuje zločine na Balkanu, koji zamenjuje deo koji opisuje okupljanje ruskih dobrovoljaca. U trećem delu pažnja je posvećena srbskoj molbi za pomoć. Poslednji deo je posvećen maršu ruskih dobrovoljaca u pomoć Srbima.


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Ariana Cubillos /AP Photo/ Picture alliance/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »