Đukanović: Maligni rat protiv Crne Gore iz Beograda se intenzivirao

16.10.2021. god.

\"Samit nesvrstanih u Beogradu poslužio za širenje antizapadnih poruka\"

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da je 27 poslanika parlamentarne većine "pješadija srbskog sveta u Crnoj Gori".

"Oni su potpisali sporazum nakon izbora, i u tom savezu su i dvije građanske liste koje su vođene idejom promjene vlasti pristali da uđu u vezu sa velikosrbskim nacionalizmom. Ne može strategiju državne politike određivati, uprkos dobroj volji manja koalicija. Hibridni rat protiv Crne Gore nije prestao. Maligni rat iz Beograda se intenzivirao. Sjetimo se, imali smo rat za Nikšić, sada ćemo imati rat za Mojkovac. Da tragično ne ugrožava bezbjednost izgledalo bi smiješno. Tome bi se svi zajedno sprdali u 21. vijeku, nažalost živimo tu realnost. Vlada je nefunkcionalna i treba je smijeniti juče. Njen mandat je vrijeme propadanja Crne Gore. Izlaz iz ovakvog stanja su vanredni parlamentarni izbori. Možemo da radimo razne aranžmane, možemo se dogovarati kroz bolje političko razumjevanje proevropskih političkih snaga koje su građansku Crnu Goru, da stvorimo ambijent za organizaciju izbora, ali iz ovakvog stanja se jedino pošteno izlaizi kroz izbore", kazao je Đukanović na "2BS" Forumu koji se održao u Budvi, prenose Vijesti.

Đukanović je kazao je da je samit Pokreta nesvrstanih u Beogradu poslužio za "širenje antizapadnih poruka".

"Čuli smo i senazacionalne novine da Rusija podržava Srbiju i da Srbija podržava Rusiju", kazao je Đukanović.

"Mi se posljednjih mjeseci bavimo stabilnosti koja se ugrozila u Crnoj Gori, a poslije u Srbiji i Kosovu. Dok smo prethodne dvije godine prebacivali lopticu odgovornosti, ko je odgovoran za zastoj na Zapadnom Balkanu, mi smo tvrdili da je kriv Brisel koji je širio priču o svom zamoru, a nakon toga zaustavio proširenje. Mi smo odavde uporno ponavljali da između evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana i stabilnosti je znak jednakosti", kazao je on.

Kako je rekao, na dnevnom redu regionalne političke scene je pitanje stabilnosti.

"Jasno je da tamo nije bilo Evropske unije (EU) i NATO, mjesto su obezbijedile treće zemlje koje su nastupale i dalje nastupaju što je potvrdio skup u Beogradu. Vrijednosne plartforme suprotstavljene evropskoj i evroatlantskoj platformi. Taj višegodišnji nastup je dao krila nacionalizmu koji je bio uspavan od 1995. Poslije Dejtonskog sporazuma, ali koji nije odustao od svoje ideje . Nacionalizam nikada nije kazao da je to bila promašena tema. Mi danas ponovo inamo atak velikodržavnih nacionalizama na ono što je državno uređenje Zapadnog Balkana. Vraćaju se idejama da na Zapadnom Balkanu treba napraviti tri uvećane etnički i vjerski homogene države i to bi trebalo da se desi na štetu BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. To je potpuno očekivan problem jer sam o tome vrlo uporno prethodnih godina upozoravao. I dalje tvrdim da zemlje Zapadnog Balkana nemaju svoje kapaciteta da obezbijede pouzdanu stabilnost regiona, zato je potreban proces vrlo intenzivne integracije. Nikada nijesmo govorili da nam je potrebno otvoriti vrata prije vremena. Kada sa partnerskih adresa dobijate oskudne poruke, ozbiljno zamagljivanje evropske perspektive Zapadnog Balkana, to je poziv nacionalizmu da ostvari svoj cilj", kazao je Đukanović.