BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Bolesti srca koje otkriva ultrazvuk

Bolesti srca koje otkriva ultrazvuk
15.10.2021. god.

Ukoliko se požalite lekaru na simptome poput otežanog disanja, lupanja srca ili bolova u grudima, vaš lekar vam može zatražiti ultrazvuk srca, takođe poznat kao ehokardiogram ili EHO, kako bi pronašao uzrok vaše zabrinutosti. Ehokardiogram se najčešće traži u slučajevima ako u porodici imate srčane bolesti ili druge faktore visokog rizika za srčane bolesti.

Ultrazvuk srca je neinvazivan način kojim se vidi koliko dobro vaše srce radi. Da bi to saznao može se koristiti samostalno ili zajedno sa testom opterećenja, gde se vaš pritisak i broj otkucaja srca posmatraju dok vežbate na traci za trčanje. Ovaj test može pokazati da li delovi srca imaju nedovoljnu snabdevenost  krvlju i proceniti koliko dobro vaše srce radi pod stresom, što je važan pokazatelj zdravlja srca.

Šta se meri pomoću ehokardiograma i kada je potrebno da ga uradite?

Tokom ehokardiograma lekar može videti:

·    kako funkcionišu srčani zalisci;

·    veličinu i debljinu komora;

·    smer protoka krvi kroz srce;

·    postojanje krvnih ugrušaka u srcu;

·    mesta oštećenog ili slabog srčanog mišićnog tkiva;

·    probleme koji utiču na perikardiju, kesicu ispunjenu tečnošću oko srca.

Lekari takođe koriste ehokardiografiju kada žele ispitati opšte zdravstveno stanje osobe, posebno nakon srčanog ili moždanog udara.

Lekar će zatražiti ehokardiogram ako posumnja da neko ima problema sa srcem, što uključuje:

           otežano disanje;

           visok ili nizak krvni pritisak;

           nepravilan rad srca;

           oticanje nogu;

           abnormalni rezultati EKG-a;

           neobični zvukovi između otkucaja srca, poznati kao srčani šumovi.

Tipovi ehokardiografije

Postoji više tipova ehokardiografije, kao što su:

           Transtorakalni eho srca,

           Transezofagealna ehokardiografija,

           Doppler ehokardiogram,

           Stres ehokardiogram.

Postoji nekoliko različitih načina na koji se može uraditi ehokardiogram, ali većina ljudi će imati transtorakalni ehokardiogram (TTE), gde obično neće morati učiniti ništa da bi se pripremili za test.

Transtorakalni ehokardiogram

Kod ovog postupka od vas će se tražiti da skinete svu odeću koja pokriva gornju polovinu tela, pre nego što legnete na krevet. Dok ležite, nekoliko malih lepljivih senzora nazvanih elektroda, biće pričvršćeno na vaša prsa, povezani s aparatom koji prati vaš srčani ritam tokom testa. Gel za podmazivanje nanosi se na prsa ili izravno na ultrazvučnu sondu. Biće potrebno da legnete na levu stranu, a sonda će se pomicati po prsima. Sonda je kablom pričvršćena na obližnju mašinu koja će prikazati i snimiti proizvedene slike.

Celi postupak obično traje između 15 i 60 minuta.

Postoji i nekoliko drugih vrsta ehokardiograma koji se mogu izvesti:

Transezofagealni ehokardiogram

Ovde se mala sonda stavlja kroz grlo u vaš jednjak i želudac. Grlo će biti utrnuto lokalnim anestetičkim sprejem i dobićete sedativ koji će vam pomoći da se opustite;

Stresni ehokardiogram

Ehokardiogram koji se provodi tokom ili neposredno nakon razdoblja vežbanja na traci za trčanje ili bicikla za vežbanje;

Kontrastni ehokardiogram

Materija koja se naziva kontrastno sredstvo ubrizgava se u vaš krvotok pre nego što se izvede ehokardiogram; tvar se jasno vidi na skeniranju i može pomoći u stvaranju bolje slike vašeg srca.

Vrsta ehokardiograma koji ćete napraviti zavisi o srčanom stanju koje se procenjuje i koliko slike moraju biti detaljne.

Postoje li rizici ili nuspojave?

Standardni ehokardiogram jednostavan je, bezbolan i nadasve siguran postupak. Skeniranje nema nuspojava, iako možete osetiti manju nelagodu zbog gela za podmazivanje, koji je obično hladnjikav.

Za razliku od nekih drugih testova i skeniranja, tokom ehokardiograma ne koristi se zračenje. Međutim, postoje neki rizici povezani s ređim vrstama ehokardiograma.

Možda će vam TOE postupak biti neugodan, a grlo će vas nakon nekoliko sati možda boleti. Ne bi trebalo da vozite 24 sata nakon testa, jer ćete se i dalje osećati pospano od sedativa. Takođe postoji mala verovatnost da vam sonda ošteti grlo.

Tokom stresnog ehokardiograma možete osećati mučninu i omaglicu, a možete osetiti i bol u prsima. Takođe postoji zaista mala verovatnost da će postupak izazvati nepravilan rad srca ili srčani udar, no bićete pažljivo nadzirani tokom testa i biće zaustavljen ako postoje znakovi bilo kakvih problema.

Neki ljudi imaju reakciju na kontrastno sredstvo korišteno tokom kontrastnog ehokardiograma, međutim  to će češće uzrokovati samo blage simptome poput svrbeža, dok u retkim slučajevima može doći do ozbiljne alergijske reakcije.

Što pokazuje ehokardiogram?

Ehokardiogram se koristi za prikaz mogućih abnormalnosti u strukturi i funkciji srca koje mogu biti uzrok simptoma za koje se smatra da su povezani sa srčanim bolestima. Ehokardiogram prikazuje strukturu i funkciju srca, te pruža informacije o funkciji pumpanja srca i veličini srca. Pokazuje nam i informacije o srčanim zaliscima i drugim strukturama u srcu. Ehokardiogram takođe prikazuje uzorke protoka krvi kroz srce.

Pacijenti se mogu uputiti na ehokardiogram iz različitih razloga.

U pacijenata s bolovima u prsima postoji niz različitih mogućih uzroka. Ako se sumnja na začepljenje arterija, ehokardiogram može pokazati abnormalnosti u stenkama srca koje opskrbljuju te arterije. U slučajevima perikarditisa, može doći do nakupljanja tekućine oko srca poznatog kao perikardni izliv.

Ehokardiografija se koristi za dobivanje podataka o veličini srca. Može pružiti tačne dimenzije srčanih komora i debljinu srčanih stenki.

Doppler je vrsta ehokardiografije koja može pokazati obrasce protoka krvi kroz srce i dati ideju o pritiscima unutar srca.

Većina novije generacije ehokardiografskih mašina može prikazati srce kao 3D sliku koja prikazuje život poput strukture i funkcije.

Mnogi srčani poremećaji moraće se pratiti s vremenom kako bi se osiguralo da ostanu stabilni i da se ne pogoršaju, te da bi se procenio koliko je dobar odgovor na terapiju. Ehokardiografija je veoma pouzdan način za pokazivanje promena u strukturi i funkciji srca tokom vremena.




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zubi su jako bitni i kada nam nešto nije u redu sa njima osećamo se nelagodno i jedva


Vitamin B12 se često promoviše kao suplement koji može poboljšati energiju, koncentra

 Šta je miom? Miomi su najčešće dobroćudni tumori glatkih mišića materice. Predstavljaju oboljenje materice koje se manifestuje formiranjem i rastom benignog tumora u miometrijumu – mišićnom sloju materice. Obično se...


U subotu će u Galeriji Narodnog muzeja u Vranju biti održan 'Omaž Dr Vukašinu Antiću'. Poznati hirurg iz Vranja Vukašin Antić preminuo je 1. aprila 2020. godine u 62....

Kandida na jeziku  je stanje u kojem se gljivica Candida albicans nakuplja na sluznici vaših usta. Kandida je normalan organizam u vašim ustima, ali ponekad se može povećati i...


Čuveni grčki filozof Claudius tvrdio je da sve što čovek vidi, ili može da dodirne, potiče od kiseonika. 'Kiseonik je sam život, esencija svega!' napisao je u svojim delima,...


Ostale novosti iz rubrike »