BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Srbija za dve decenije izgubila populaciju veličine Novog Sada, Niša i Kragujevca zajedno

Srbija za dve decenije izgubila populaciju veličine Novog Sada, Niša i Kragujevca zajedno
07.03.2021. god.


Prema mesečnim izveštajima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine rodile su se 61.693 bebe, a umrlo 114.954 ljudi, što je apsolutno najmanji broj rođenja i najveći broj smrti u poslednjih 20 godina!

Razlika između broja umrlih i rođenih iznosila je 53.261, i prvi put je premašila 39.000.


Kada se saberu poslednje dve decenije, broj umrlih bio je za čak 676.690 veći od broja rođenih, što znači da je Srbija izgubila populaciju veličine Novog Sada, Niša i Kragujevca zajedno! Za dve decenije ukupno je rođeno 1.382.934 dece, a preminule su 2.065.624 osobe. Najviše beba imali smo 2001. godine - 78.435. Ta godina je i poslednja u kojoj je umrlo manje od 100.000 ljudi, pišu Novosti.


O negativnom prirodnom priraštaju govori se već godinama, a tačni uzroci prošlogodišnje smrtnosti, kaže Gordana Bjelobrk, rukovodilac Odseka za demografiju u RZZS, znaće se 1. jula, kada Zavod objavi izveštaj za 2020. Ona tvrdi da bi veća smrtnost, iako ne tolika, bila i da nije kovida, zato što nam je stanovništvo sve starije.

- Srbija godinama unazad ima oko 102.000 umrlih godišnje. Razlog te veće smrtnosti je ulazak prosleratne velike generacije u treće doba. Cela ta "bejbi bum" generacija sada je premašila 65. godinu - kaže Bjelobrk za Novosti, i dodaje da je prosečna starost umrlih u Srbiji 76 godina.

Ovako velik broj preminulih, kako navodi Bjelobrk, smanjivaće se sa kasnijim generacijama, koje su daleko malobrojnije, jer se sve manje beba rađa. Međutim, da li će se smanjivati i toliki negativan prirodni priraštaj videće se posle epidemije korone, jer su, kako kaže, i prošle i ove godine vanredne okolnosti, pa nemamo prave pokazatelje.

- Može da se desi da natalitet blago poraste, kao što se već dešavalo posle ekstremnih događaja, recimo ratova. Posle Drugog svetskog rata imali smo najmnogoljudniju generaciju, ali porast beležimo i posle NATO bombardovanja - objašnjava Bjelobrk.

To, međutim, ne daje puno nade da bi prirodni priraštaj na duže staze mogao da se poboljša, a procene su, kako je nedavno izjavio ministar za brigu o porodici i demografiju Ratko Dmitrović, da će Srbija 2050. imati svega 4,4 miliona stanovnika, ako se nastavi godišnji odliv od 40.000 - 50.000 ljudi u inostranstvo i toliko velika razlika u broju rođenih i umrlih.
 
POPIS NA JESEN
 
Prošlogodišnji procenjeni broj žitelja naše zemlje iznosio je 6.843.238, od kojih 5.616.803 punoletnih. Tačni podaci trebalo bi da se znaju na jesen, za kad je odložen redovan popis

Novosti


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: Vostok/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Argentina je podnela zvaničan zahtev vojnom bloku predvođenom SAD za status „globalnog partnera“, izjavio je ministar odbrane Luis Petri


Danas je objavljen pismeni Komentar zvaničnog predstavnika ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove u vezi sa odobravanjem u PSSE zahteva Kosova za članstvo u Savetu Evrope. Komentar prenosimo u...

Kijevske snage se bore da obuzdaju Ruse zbog kašnjenja strane pomoći i nedostatka osoblja, navodi se u novinama


Neuspeh Zapada da obezbedi dovoljno oružja i novca jedini je razlog zašto Ukrajina trpi neuspehe, tvrdi predsednik

Vrhovni komandant NATO snaga za Evropu i zapovednik evropske komande američke vojske Kristofer Kavoli izjavio je da je NATO doneo odluku da pojača rezervne snage unutar misije na Kosovu...


Fotografija i sam pojam 'fotografisati' dobili su neko drugačije, potpuno novo značenje. I dok su nekada dva ili tri filma, što je maksimalno oko sto fotografija, 'trajali' celo letovanje...


Ostale novosti iz rubrike »