BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

BEZ PROŠLOSTI NEMA BUDUĆNOSTI

BEZ  PROŠLOSTI  NEMA BUDUĆNOSTI
01.08.2013. god.

Razgovor Gorana Kikovića, glavnog i odgovornog urednika ''Glasa Holmije'' sa Miličkom Trifunovićem, potpredsjednikom Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, Regionalni odbor Berane.                                           

Miličko Trifunović rođen je u selu Zagrađu (Polica), od oca Milorada i majke Dostane, djevojačko Sekulić. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Beranama. Višu Komercijalnu školu završava u Peći, potom upisuje drugi stepen Ekonomskog fakulteta u Nišu, gdje je i apsolvirao. Radio je u organima uprave Opštine Berane do 1987. godine na radnim mjestima referenta za razrez poreza, referenta za građanska pitanja, potom kao matičar punih deset godina. A nakon završavanja prvog stepena Ekonomskog fakulteta radio je kao inspektor društvenih organizacija. Od 1977. godine radi na poslovima  i radnim zadacima u Upravi za nekretnine, kao savjetnik jedan. Prema opštem mišljenju na svim poslovima istakao se kao marljiv i revnostan službenik i pošten radnik, koji je uvijek  bio na usluzi građanima.

 Od 16. februara 2007. do  3. juna 2011. godine bio je sekretar Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, Regionalni odbor Berane - sekcija Polica. Potpredsjednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, Regionalni odbor Berane je od 27. februara 2012., došavši na to mjesto sa mjesta predsjednika Poličke sekcije, jedne od najstarijih i najaktivnijih skcija u Udruženju. Bio je i predsjednik Odbora za podizanje spomenika popu Josifu Mihajloviću Popoviću, koji je podignut 16. oktobra 2011. kod Crkve Svete Trojice na Polici. 

Rado se odazvao da govori za ''Glas Holmije'' i da nas upozna  nešto više o radu Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca Regionalni odbor Berane, sa geslom: ''BEZ PROŠLOSTI NEMA BUDUĆNOSTI''.

KIKOVIĆ: Šta je vaše Udruženje uradilona poštovanju istorije i tradicije u Crnoj Gori i na  prostoru  Vasojevića s obzirom da vaše Udruženje djeluje kao regionalni odbor i baštini oslobodilačke ratove srbskog naroda do 1918. godine?

TRIFUNOVIĆ: Ovo Udruženje poštuje i obilježava sve datume i ličnosti od Kosovskog boja 1389-te pa do 1918-te. Zato smo u proteklom periodu afirmisali zaboravljene događaje, bitke i junake Beranskog kraja i prostora oblasti Vasojevićâ i time otrgli od zaborava našu slavnu prošlost, zarad budućnosti naših potomaka. Jer, onaj narod koji zaboravlja svoju prošlost neće imati budućnost. Naša organizacija je nastala daleke 1934. godine i funkcionisala do drugog svjetskog rata 1941. godine, poslije rata nije obnavljan njen rad i tek je 15. novembra 1996-te grupa  poštovalaca i potomaka onih slavnih junaka sa Mojkovca, Glasinca i drugih bitaka i bojeva, na čelu sa publicistom i hroničarem Vasojevićâ Radomirom Guberinićem, obnovila rad.

KIKOVIĆ: Kako radi i djeluje Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, Regionalni odbor Berane, danas?

TRIFUNOVIĆ: Cilj postojanja Udruženja danas jeste da okuplja potomke i poštovaoce ratnih dobrovoljaca radi njegovanja slavnih slobodarskih tradicija dobrovoljačkog pokreta, sloge, razvijanja patriotskih osjećanja, čuvanja duhovnih vrijednosti i kulturnih dobara srbskog naroda. Udruženje u Beranama radi i djeluje preko regionalnog odbora koji ima svoje o rgane: Skupštinu, predsjednika, potpredsjednika, sekretara i dva člana rukovodstva Udruženja. Udruženje odnosno regionalni odbor  ima mjesne sekcije, sekciju mladih i sekciju žena, koje rade i djeluju na njegovanju slavnih slobodarskih tradicija dobrovoljačkog pokrata. Svi organi Udruženja rade iz počasti i dobrovoljno. Rad Udruženja je obnovio 15. novembra 1996-te  publicista Radomir P. Guberinić, koji je bio prvi predsjednik. Počasni predsjednik bio je ugledni starina iz sela Kaludre Ljubomir Babić kao jedini živi dobrovoljac iz Balkanskih i Prvog svjetskog rata, potpredsjednik primarijus dr Milenko Vujović, članovi odbora bili su: pravnik Miloš Barjaktarović, profesor istorije Dragomir Mijatović  i agronom Marko Babović. Danas Regionalnom organizacijom Berane rukovode: predsjednik Goran Kiković,  profesor istorije, potpredsjednik Miličko Trifunović, ekonomista, sekretar Živko Bjelanović, dipl. pravnik, i članovi Dobrivoje Vešović, dipl. ing. arh.  i dr Danilo Stijović, stomatolog. U okviru Regionalnog odbora djeluju i sekcije Udruženja i to: Donjoržanička - predsjednik Dobroslav Dole Dević, Polička - predsjednik Milo-Jole Cikić, Zaostroška - predsjednik Tomislav-Baća Nišavić, Šekularska - predsjednik Vlajko Labudović, Budimska - predsjednik Vuka Babović, Štitarska - predsjednik Arso Stijović, sekcija Đalovići-Crvsko -predsjednik Bojan Đalović, Lužačka - predsjednik Dušan Popović, Beranska -predsjednik Dragan Radić, Beranoselska - predsjednik Dragan Bogavac, Dapsićka -predsjednik Milan Mane Cimbaljević, Crnovrška - predsjednik Danko Orović, Petnjička - predsjednik Vojislav-Vojo Barjaktarović, Skandinavska - predsjednik Ljubomir T. Dević, sekcija mladih - predsjednik Ljubiša Knežević i sekcija žena - predsjednica Vesna Babović.

KIKOVIĆ: Šta je Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, Regionalni odbor Berane  uradilo te je dobilo prestižnu nagradu opštine Berane plaketu ''21 jul'' ?

TRIFUNOVIĆ: Udruženje je u proteklom periodu opravdalo svoje postojanje, jer je uz pomoć šire društvene zajednice i mnogih dobrotvora, potomaka i poštovalaca obnovilo i podiglo veliki broj spomenika i spomen obilježja: 1997. godine podignut je spomenik poginulim borcima Vasojevićke brigade koji su na Štedimu 1912-te sahranjeni. Njihovi zemni ostaci sahranjeni su kod manastira Đurđevi Stupovi; 1998. godine podignut je spomenik Poličkim ustanicima i vojnicima Druge Srpske armije, koji su umrli prilikom povlačenja 1915. godine, a spomenik je podignut kod crkve Svete Trojice na Polici; 2003. godine podignut je spomenik borcima Rudeške bitke, u kojoj su ustanici Vasojevićâ na čelu sa vojvodom Miljanom Vukovim Vešovićem porazili tursku vojsku predvođenu Selim-pašom. U bici je poginulo oko 2 000 Turaka, među kojima i Selim-paša i njegov sin Ibrahim-beg (Selim-pašu je posjekao Stefan Ćorac iz Dapsića). U borbi je poginulo i 300 ustanika; 2005. godine podignut je spomenik nad grobom junaka i stotinaša Ili-Petra Stijovića u saradnji sa mještanima sela Crvsko i Đalovići. Ili–Petar Stijović je poginuo 1861-ve u proboju 300 Vasojevića prema Srbiji, a naš Odbor jednom godišnje posjećuje njegov grob, koji održava mještanin sela Crvsko Slavko Maslak; 2006. godine obnovljen je spomenik Kralju Aleksandru Prvom Karađorđeviću (1888-1934) u Tifranskoj klisuri, kod Donjeg Zaostra, na starom putu Berane-Bijelo Polje. Kralj Aleksandar Prvi Karađorđević je put uradio 1929-te i srbski narod Vasojevićâ mu je u znak zahvalnosti 1929. godine podigao spomenik; 2008. godine podignut je spomenik učesnicima Donjoržaničke bune, kao i svim poginulim u ratovima protiv Turaka sa područja Donje Ržanice, Kaludre, Zagorja, Rovaca i Donjih Luga. Spomenik je podignut na Donjoržaničkom groblju; 2011. godine podignut je spomenik popu Josifu Popoviću Mihajloviću (1810-1865), plemenskom kapetanu Donjih Vasojevića. Spomenik je podignut kod crkve Svete Trojice na Polici u saradnji sa Crkvenim odborom - Polica; 2011. godine podignut je spomenik Kaludarskoj buni iz 1912.  godine  kod Osnovne škole u Kaludri, zajedno sa mještanima Kaludre;

KIKOVIĆ:Šta mislite o ''Glasu Holmije''? 

TRIFUNOVIĆ: Samo pokretanje časopisa prije godinu dana je zaista pozitivna stvar. Časopis je sebi dao ozbiljan zadatak sa ciljem da proprati  sve aktivnosti na području Vasojevića i da povezuje  Vasojeviće  širom svijeta. Mislim da je u tome za sada uspio. Časopis prati i naše Udruženje i sve aktivnosti srbskih udruženja i prema ocjeni većine čitalaca on je pravi glas srbskog naroda Limske doline. Ideju da časopis izlazi jednom mjesečno podržavam, jer nam je ovaj časopis potrebniji danas nego ikada ranije. Da bi svoju dušu sačuvali, potrebno je njegovati zavičajnu istoriju, svoju kulturu, njegovati pretke svoje, a to upravo radi časopis ''Glas Holmije'', koji se bori protiv falsifikata a za istorijsku istinu.

KIKOVIĆ: Koja je vaša poruka čitaocima našeg časopisa?

TRIFUNOVIĆ: Da poštuju svoje pretke i svoju prošlost, jer bez prošlosti nema ni budućnosti.
 
Prilikom posjete Temišvaru kod spomenika Milošu Crnjanskom
S lijeva na desno stoje: Miličko Trifunović, potpredsjednik,
Živko Bjelanović, sekretar i Goran Kiković, predsjednik Udruženja
KIKOVIĆ: Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, Regionalni odbor Berane dobilo je ove godine ''21. julsku nagradu'' koju dodjeljuje opštine Berane i povodom toga bilo je u javnosti reakcije reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića. Kakav je stav Udruženja po tom pitanju?

TRIFUNOVIĆ: Mi smo nesporno zaslužili ovo najveće opštinsko priznanje, a Fejziću i svim njegovim istomišljenicima treba da bude jasno  jednom za svagda da nije bilo nikakvih zločina nad muslimanima, nego je upravo obrnuto a ja ću vas podsjetiti na stravični genocid koji je izvršen nad Srbima: dana 16. oktobra 2012-te navršilo se  100 godina od oslobođenja  Stare Srbije i Raške oblasti od turske okupacije. Rašku oblast, Nemanjinu Rašku, Turci su okuprali 1455. godine, kada je osvojena i tvrđava u Bihoru. Ko nije htio da se poturči morao je da bježi u planine, a Njegoš je to ovjekovječio zapisom

''SVAKI SRBIN KOJI SE PREVJERI,
      PROSTO VJERU ŠTO ZAGRLI DRUGU,
          NO MU PROSTO NE BILO PRED BOGOM
       ŠTO OCRNI OBRAZ PRED SVIJETOM
TE SE ZVATI SRBINOM NE HOĆE.
                                                 OVO TI JE SRBE ISKOBILO,
                                                 ROBOVIMA TUĐIM UČINILO...''

Islamizirane Srbe Turci su nazivali bošnjacima, prema turskoj riječi ''boš'', da bi se razlikovali od Turaka azijata, kako su nam objasnili i Vuk Karadžić i Ivo Andrić. Strahoviti okupatorski režim je razlog masovnih seoba Srba u prekodunavske hrišćanske zemlje, kao što su Ugarska i Rusija, gdje su osnivali srpske gradove. Tako Sentandreja, Temišvar i neki drugi gradovi bili su čisto srbski gradovi. Ovi Srbi vremenom su se pretopili u domicilno stanovništvo i nestali kao narod. Turska okupacija je srbskom narodu nanijela ogromnu nenadoknadivu štetu, zaustavila civilizacijski napredak za nekoliko vjekova, podijelila srbski narod na pravoslavne i islamizirane Srbe i time ih suprostavila do fizičkih sukoba. Fizičkim istrijebljenjem i posebno ''dankom u krvi'' napravljena je genetska pustoš srbskog naroda. Nevjerovatna je činjenica da je pod takvim viševjekovnim genocidnim uslovima dio srbskoga naroda ipak sačuvao svoj nacionalni identit – jezik, srpsku kulturu i običaje, pravoslavnu vjeru. To je uspio samo zahvaljujući snažnoj srbskoj nacionalnoj svijesti, koja je stvorena za vrijeme Nemanjićâ. Doba Nemanjićke države Srbije je zlatno doba srpske istorije, jer je očuvalo srbski narod od totalne islamizacije i nestajanja srpske nacije.


  • Izvor
  • Goran Kiković glavni i odgovorni urednik Glasa Holmije


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Struktura će biti uništena do kraja godine, nagovestio je izaslanik Kijeva u Ujedinjenim nacijama


Mađarska je obećala da će se suprotstaviti petogodišnjoj strategiji finansiranja Ukrajine koju je upravo predložio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Jevrejska država je navodno izjavila da će kazniti Palestinu ako sud bude gonio njene lidere


Neki saveznici su skeptični prema prihvatanju Ukrajine usred oružanog sukoba, izjavio je predsednik


Dmitrij Peskov je istakao da je stav Rusije o mirovnim pregovorima dobro poznat


Ostale novosti iz rubrike »