Ili decentralizacija ili blokada BiH!

Balans u raspodjeli sjedišta zajedničkih institucija u BiH katastrofalno je narušen, što mora biti ispravljeno čak, ukoliko zatreba, pod prijetnjom da nijedan zakon neće proći ukoliko predviđa lociranje centrale u Sarajevu, upozorio je Milorad Živković, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

U intervjuu za "Fokus" Živković govori o prirodi entitetskog glasanja u parlamentu BiH, kaskanju na putu liberalizacije viznog režima, ali ukazuje i na neustavno ponašanje kolega iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.

FOKUS: Nedavno ste u parlamentu BiH upozorili na probleme u vezi sa smještajem zajedničkih institucija. Na šta se to odnosilo?

ŽIVKOVIĆ: Preko sedam miliona maraka izdvaja se za smještaj zajedničkih institucija. U tome prednjači Sarajevo, gdje je smješteno čak 59 zajedničkih institucija, samo četiri su u Istočnom Sarajevu, dvije u Mostaru. Centralizacija zajedničkih institucija BiH više je nego očigledna. Nastojanja idu u pravcu da se od Sarajeva napravi grad koji jedini ima institucije, dok ostali gradovi treba da se bave drugim poslovima.

FOKUS: Da li je takvo stanje, možda, posljedica pasivnosti srpskih i hrvatskih predstavnika ili je pritisak Bošnjaka isuviše jak?

ŽIVKOVIĆ: Raspodjela institucija jeste katastrofalna. Neki zakoni podrazumijevali su da u tekstu bude uvršteno sjedište agencije, negdje su to bili izraziti zahtjevi međunarodne zajednice. Razlozi nikad nisu bili dovoljno dobro obrazloženi. U narednom periodu nikakva priča o sjedištu neke institucije ne može završiti u Sarajevu. To bi trebalo da se izmjesti u Doboj, Banju Luku, Tuzlu, Mostar. Nekoliko puta tražili smo da Centralna banka BiH bude izmještena u Banju Luku, ali očigledno je da ljudi nemaju sluha o potrebi decentralizacije BiH. Kao što bošnjačke partije imaju želju da blokiraju neke procese svojim ultimativnim zahtjevima, tako i srpski predstavnici mogu na isti način reći da je dosta više ovakve raspodjele. Ako zatreba, nijedan zakon neće biti donesen dok se ta raspodjela ne napravi pravično. Nemam podatak gdje će biti smještene neke policijske agencije, ali to ne smije biti Sarajevo. Oni koji ponude najbolje uslove za njihov smještaj treba da imaju prednost.

FOKUS: Može li parlament BiH realizovati uslove iz Mape puta do oktobra?

ŽIVKOVIĆ: Zakoni iz Mape puta u proceduru su došli preglasavanjem svih predstavnika iz RS. Nisu mogli proći. Nekada se preglasavanje odigravalo u Savjetu ministara BiH, nekada u parlamentarnim komisijama. Samo konsenzus može da nas dovede do bezviznog režima. Preglasavanje nas prisiljava da u parlamentu BiH koristimo entitetsko glasanje. Kada Bošnjaci prestanu preglasavati i tako mijenjati suštinu zakona, uključujući i Ustav BiH, i za to kriviti predstavnike iz RS, doći ćemo do zakona za bezvizni režim. Iskreno se nadam da će to biti što skorije.

FOKUS: Entitetsko glasanje je aktuelna tema, pri čemu se ono često osporava, dok se gube iz vida motivi koji dovode do upotrebe tog mehanizma. Šta praksa pokazuje po pitanju odnosa snaga u parlamentu BiH?

ŽIVKOVIĆ: Kada bi se istraživačko novinarstvo zainteresovalo za ovaj problem, shvatili bi da je preglasavanje na komisijama i drugim mjestima daleko više puta korišteno od mehanizma entitetskog glasanja. Sistem odlučivanja u komisijskoj fazi, gdje se amandmani na zakone ubacuju preglasavanjem, i kojima se u najvećem broju slučajeva prenosom nadležnosti narušava Ustav BiH, te dovodi do neophodnosti korištenja ovog mehanizma. Istraživanjem ovog problema došli bi do otkrića da je preglasavanje ključni problem u BiH. Želja za principom jedan čovjek jedan glas vodi do potpune promjene BiH i ustavne pozicije RS. Srpska bi ostala bez svih nadležnosti, imena i svega što ona danas jeste. Entitetsko glasanje samo je blokada kojom se ne dozvoljava preglasavanje.

OHR generator krize

Međunarodna zajednica je generator problema BiH. Dok su oni ovdje, domaćim političarima ruke su vezane. Predstavnicima iz RS koji žele razgovor ruke su vezane, a onima iz FBiH OHR je oslonac i vjetar u leđa za ovakvo ponašanje. Dok je OHR ovdje, moguće su samo blokade. Nije dobar potez Kluba Bošnjaka, jer je antiustavan i nepolitički. Ništa nam nije strano dok je međunarodna zajednica tu, s ponašanjem prema RS kao prema krivcima, a prema Bošnjacima kao prema žrtvama. U takvim okolnostima od BiH kao moderne države u skorijoj budućnosti nema ništa.

Ko profitira na zakupu

Najveći dio novca za smještaj zajedničkih institucija odlazi u privatne džepove. Evidentna je želja da se to ne promijeni. Velike su razlike u vezi sa cijenama za zakup prostorija. Najskuplje su u Mostaru, gdje je kvadrat zakupa duplo skuplji nego u Sarajevu i Banjoj Luci. Problem nedostajućeg prostora od 39.000 kvadratnih metara jeste taj što Sarajevo nema više mogućnost da nudi nove prostore ili su oni preskupi. S druge strane, ne žele gradove u RS, gdje je kvadratni metar i do osam puta jeftiniji, a lokalne vlasti i kompletna RS imaju želju da te institucije smjeste, dajući besplatno mjesto gdje će se graditi objekti, kaže Živković