Karl Bilt: OHR treba zatvoriti

Karl Bilt, ministar inostranih poslava Švedske i prvi visoki predstavnik u BiH, mišljenja je da Kancelariju visokog predstavnika treba zatvoriti.
Karl Bilt: OHR treba zatvoriti

"Vjerujem da je došlo vrijeme da se bh. predstavnicima da daleko veća odgovornost za budućnost njihove države", naglašava Bilt.

Šef švedske diplomatije kaže da je BiH u odnosu na prije 14 godina, kada je on bio visoki predstavnik, napredovala potkrepljujući to činjenicom da tada nisu postajale zajedničke institucije.

"Primjetan je ekonomski rast, tu je i entitetska granica koja je u osnovi nevidljiva itd.", ističe Bilt.

NN: Koji će biti prioriteti Švedske prema BiH kada Vaša zemlja bude predsjedavajuća u Evropskoj uniji? Koja iskustva svoje zemlje možete prenijeti na BiH?

BILT: Švedska će se zalagati i činiti sve da čitav region, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, preduzme dalje korake ka procesu evropskih integracija tokom našeg predsjedavanja. U potpunosti podržavamo evropske težnje BiH i pripremićemo EU za daleko veću ulogu u BiH ukoliko za vrijeme našeg presjedavanja bude donesena odluka o zatvaranju OHR-a. Naravno, Švedska će podržavati BiH u njenom nastojanju da ispuni sve kriterije "mape puta za liberalizaciju viznog režima", koji su postavljeni do strane Evropske komisije.

 NN: Vrlo često se čuju ocjene međunarodnih zvaničnika da BiH zaostaje na evropskom putu, da ne sprovodi reforme koje su potrebne za ulazak u EU, te da postoje kočničari tog procesa. Kako ubrzati reforme, a samim tim i put BiH ka EU?

BILT: Mislim da bi BiH trebalo da se fokusira na ona opipljiva pitanja vezana za svakodnevni život građana; obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, ekonomski rast, zaposlenost, liberalizaciju viznog režima... To su pitanja koja su ujedno i blisko povezana s procesom evropskih integracija. Nepotrebno je toliko energije trošiti na filozofske diskusije koje ne daju rezultate o tome kakva je BiH nekada bila i kakva bi trebalo da bude. Ključ uspjeha za proces evropskih integracija jeste da bh. političari nađu kompromis i rade zajedno na postizanju ciljeva, prvenstveno za svoje građane.

NN: U medijima se spekuliše i o potrebi sazivanje međunarodne konferencije o BiH, odnosno "Dejtona 2".

BILT: Ne, to nije izgledno niti poželjno. Najbitnija stvar sada jeste da bh. političari preuzmu veću odgovornost za budućnost ove zemlje.

Ostvarenju tog cilja ne mora nužno da pomogne neka velika međunarodna konferencija, gdje bi bili promijenjeni temelji entiteta.

NN: Neki političari iz BiH traže da bude zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR), dok drugi tu ideju ne podržavaju? Da li je, po Vašem mišljenju, vrijeme da bude zatvoren OHR?

BILT: Da. Vjerujem da je došlo vrijeme da se bh. predstavnicima da daleko veća odgovornost za budućnost njihove države. Švedska stoga podržava proces zatvaranja OHR-a i jačanja uloge i prisustva EU.

NN: U BiH je nedavno boravio Džozef Bajden, potpredsjednik SAD. Tada je došao i Havijer Solana. Bajden je domaćim političarima poručio da je unutrašnje uređenje BiH stvar domaćh političara, te da Vašington neće dopustiti da BiH jedina ostane pred zaključanim vratima EU. Hoće li Brisel postupiti kao i Vašington?

BILT: U potpunosti se slažem da odgovornost za bh. unutrašnju strukturu najviše leži na domaćim političarima.

NN: Iako je Valentin Incko nedavno preuzeo dužnost visokog predstavnika, kako ocjenjujete njegov dosadašnji rad?

BILT: Kao visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Incko ima veoma važnu ulogu u procesu reforme. Incko ima punu podršku Švedske, i kao države, ali i kao zemlje koja će predsjedavati EU.

NN: Bili ste prvi visoki predstavnik u BiH, a nedavno ste i bili u BiH. Možete li uporediti BiH tada, 1995. godine, kada ste bili visoki predstavnik, i sada. Koliko je BiH napredovala u tih 14 godina?

BILT: Prije 14 godina nije bilo državnih institucija i jedva da je bilo entitetskih institucija. Danas postoje zajedničke institucije, primjetan je ekonomski rast, tu je i entitetska granica koja je u osnovi nevidljiva itd. Prije 14 godina nije bilo ničega od ovdje spomenutog. I dalje ima mnogo posla koji treba uraditi, ali iz istorijske perspektive mogu da kažem da je BiH već preduzela neke od najtežih odluka na svom putu da postane funkcionalna, nezavisna država i buduća članica Evropske unije.
EU ne zahtijeva od BiH da promijeni svoj ustav

NN: Za ulazak u EU spominje se reforma Ustava BiH. Da li je stvarno potrebna ta reforma da bi BiH postala član EU?

BILT: Formalno, EU ne zahtijeva od BiH da promijeni svoj ustav. Pa, opet je sasvim očigledno da su neke postepene promjene neophodne u sadašnjoj unutrašnjoj organizaciji kako bi BiH uspjela da odoli brojnim izazovima koji je čekaju u procesu evropskih integracija. Ovo svakako podrazumijeva i nove zakone koji će povećati efikasnost institucija.
Član EU kad budu ispunjeni uslovi

NN: U medijima je procurila informacija da u Briselu postoji dokument po kojem će zemlje zapadnog Balkana zajedno ući u EU i to tek 2014. godine, na dan ubistva austrougarskog prestolonasljednik Franca Ferdinanda. Da li je to tačno?

BILT: Zemlje zapadnog Balkana postaće članice EU onda kada ispune neophodne uslove koje je postavila EU.