Montgomeri: Omogućiti RS-u da provede referendum o nezavisnosti

Napori zapadnih političara, poput nedavne posjeta potpredsjednika Džozefa Bajdena, liče na ukucavanje četvrtastog klina u okruglu rupu - ocjenjuje Montgomeri.

Bivši američki diplomata Vilijam Montgomeri ističe da "nikakva količina prijetnji ili podsticaja, uključujući brzo članstvo u EU ili NATO-u, neće ubijediti Srbe u BiH da ustupe centralnoj vlasti značajan dio prava i privilegija koje su im date Dejtonskim sporazumom, a što su muslimani (Bošnjaci) i međunarodna zajednica odlučni da sprovedu".

U svojoj kolumni u "Njujork tajmsu" Montgomeri naglašava da su Srbi u BiH "odlučni u tome da imaju punu kontrolu nad svojom vlastitom sudbinom i strahuju da će, ukoliko nastave da vrše prenos nadležnosti na centralne vlasti, brojno nadmoćniji Bošnjaci preuzeti kontrolu".

"Krajnji rezultat je nastavak tenzija između dva entiteta, disfunkcionalna država, a izgledi na uspjeh dugogodišnjih budućih napora zapadnih političara, poput nedavne posjeta potpredsjednika Džozefa Bajdena, liče na ukucavanje četvrtastog klina u okruglu rupu" - ocjenjuje Montgomeri.

Bivši američki diplomata smatra da bi rješenje trebalo da obuhvati "oblikovanje različitog odnosa unutar BiH i omogućavanje Republici Srpskoj (RS), srpskom dijelu podijeljene zemlje, da provede referendum o nezavisnosti".

"To bi moralo obuhvatiti mnoštvo garancija o budućim odnosima i moralo bi biti urađeno kao kompletni paket kojeg bi vodila i implementirala međunarodna zajednica" - objašljava Montgomeri u "Njujork tajmsu".

On smatra da su SAD u BiH i na Kosovu upale u zamku "politike rovova" koja onemogućava postizanje stabilnosti ili dugotrajnih rješenja, usprkos ogromnom ulaganju ljudi i resursa posljednjih skoro dvadeset godina.

"Na Kosovu je realnost da ga je većina Srba napustila i da se neće vratiti. Mnogi su ostali samo zato jer vjeruju ili se nadaju da mogu ignorisati centralnu vlast nezavisnog Kosova i da mogu da nastave da traže od Srbije političku i finansijsku pomoć" - piše Montgomeri.

On pojašnjava da se, naročito Srbi koji žive sjeverno od Ibra, ponašaju kao da u stvari žive u Srbiji.

"Predsjednik Srbije Boris Tadić i njegova umjerena vlada su uhvaćeni u zamku podrške kosovskim Srbima kako bi spriječili nacionalistički bič dok pokušavaju da se približe EU", ocjenjuje Montgomeri i ističe da ove protivrječnosti postaju sve vidljivije, ali i da to nije najveća opasnost.

"Do sada su kosovski Albanci bili strpljivi u vezi odbijanja kosovskih Srba da priznaju nezavisnost bivše srpske pokrajine, uzdajući se u međunarodnu zajednicu da riješi ovaj problem. Ali, opozicioni političari na Kosovu počeli su kritikovati kosovske vlasti zbog pasivnosti po tom pitanju. Ova frustracija će rasti i dovesti do daljeg pogoršanja odnosa između Kosova, Srbije i međunarodne zajednice, i do eskalacije nasilja protiv kosovskih Srba" - upozorava Montgomeri.

Prema njegovim riječima, problem je i što se nastavlja sa insistiranjem na tome da je moguće, uz dovoljno pritisaka i ohrabrenja, da se uspostave potpuno funkcionalna multietnička društva u Bosni i na Kosovu, bez promjene granica.

"Kontinuirano smo ignorisali sve dokaze koji su svjedočili suprotno i žigosali smo kao kočničare sve one koji su otvoreno govorili o alternativnim pristupima", navodi Montgomeri.

Podsjetivši na izjavu američkog predsjednika Baraka Obame o Iraku da SAD neće dozvoliti da "težnja ka savršenom stavu stane na put ciljevima koji se mogu postići", Montgomeri konstatuje da bi bio ogroman korak ka napretku ako bi se isti pristup primjenio na BiH i Kosovo.

"Ja znam o čemu govorim. Više od 15 godina bio sam jedan od onih koji su to pokušavali. Na kraju sam shvatio da su istorijska iskustva u ovom regionu stvorila način mišljenja koji se mnogo razlikuje od našeg. Mi i dalje očekujemo od ljudi na Balkanu da razmišljaju i djeluju kao mi. To se neće dogoditi" - zaključuje on.

Zato Montgomeri ističe da je i na Kosovu i u BiH potrebno razmotriti različita rješenja, koja se možda neće svidjeti i koja će sama po sebi imati problema, ali koja će zaista biti - ostvariva.

"To je jedini način na koji međunarodna zajednica može privesti kraju svoje angažovanje na Balkanu" .- piše on i dodaje da na Kosovu to vjerovatno znači neki oblik razdvajanja Albanaca i Srba, uz kombinovanje uzajamnog priznanja, punog poštovanja ljudskih prava manjina i brojnih slatkih mamaca iz EU".

"Postoji još jedan razlog zbog kojega moramo proširiti svoj način razmišljanja. Mi na Zapadu se ponašamo kao da smo mi ti koji kontrolišemo šta se dešava u regionu. To nije tako, kao što je dokazano izbijanjem nasilja u bivšoj Jugoslaviji 1990-91 i rastom Oslobodilačke vojske Kosova 1997-99", podsjeća Montgomeri.

On ukazuje na činjenicu da i u BiH i na Kosovu "nezavisne lokalne snage mogu uzeti stvari u svoje ruke i u veoma kratkom roku prouzrokovati obnovu nasilja koje će biti veoma teško suzbiti".

"Mi sebi jednostavno ne možemo priuštiti da se još više upetljamo na Balkanu" - poručuje Montgomeri.

Prema njegovim riječima, u oba slučaja, u BiH na Kosovu, bilo bi potrebno pokazati volju i spremnost da se upotrijebi vojna sila kako bi se spriječilo nasilje.

"Kao alkoholičar čiji je prvi korak priznanje da ima problem, mi treba da prihvatimo činjenicu da postojeća politika nije održiva. Tek tada možemo početi razmišljati konstruktivno o rješenjima koja mogu dovesti do trajnog mira u regionu" - zaključuje Vilijam Montgomeri, bivši američki ambasador u Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji/Crnoj Gori i bivši specijalni savjetnik američkog predsjednika o BiH.