U sudskoj koloni farsa

Optužnica protiv Izeta Smajića, koju je potvrdio Sud BiH za zločin u "Tuzlanskoj koloni" još je jedna u nizu šarenih laža s obzirom da se u njoj nigdje ne pominju glavni nalogodavci ovog najtežeg ratnog zločina, koji je odredio karakter rata i uveo BiH u veliko krvoproliće, smatra Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske.

Ćurguz je to rekao reagujući na optužnicu koju je Sud BiH u srijedu potvrdio protiv Izeta Smajića koja ga tereti za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika 1992. godine u slučaju "Tuzlanska kolona".


- Suština zločina koji se odnosi na one koji su osmislili "Tuzlansku kolonu" ostaje netaknuta. Ne pominju se egzekutori, niti toga ima u primisli. Dešavanja oko "Tuzlanske kolone", "Dobrovoljačke ulice", "Sijekovca" i "Kupresa" jesu događaji koji su doveli do krvoproloća i odredili karakter rata u BiH. Prema tim događajima mora se prilaziti s te osnove a ne pronaći nekoga ko je slučajno naišao, nekog pojedinca, kako bi se sutra utvrdilo kako to ipak nije uradio. Zanimaju nas planeri i nalogodavci "Tuzlanske kolone" a ne marginalni i perifreni detalji - naveo je Ćurguz.

Ćurguz kaže kako bi suština ovih ratnih događaja ostala potpuno po strani da Okružni sud za ratne zločine u Beogradu nije podigao optužnicu protiv Ilije Jurišića.

- Strpljenju je došao kraj. Moraćemo preduzimati vrlo energične korake kada je u pitanju procesiranje za ratne zločine počinjene nad srpskim narodom. U prvom trenutku može se učiniti da se konačno nešto desilo, ali to ni izbliza nije pomak koji zadovoljava pravdu - navodi Ćurguz.

Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS, tvrdi da su, prema transkriptima koje posjeduje, masakrima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i "Tuzlanskoj koloni" naređivali Ejup Ganić i Vahid Karavelić.

- Uhapšena je trećerazredna osoba, koja je neposredni izvršilac ratnog zločina i koja je pucala u ranjenog vojnika. Zato smo nezadovoljni načinom na koji Tužilaštvo i Sud BiH pristupaju selektivnoj pravdi i u ovakvim postupcima, nikada ne obuhvataju naredbodavce zločina kao što su Ganić i Karavelić, koji izbjegavaju susret sa istinom i pravdom - rekao je Dukić.

Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Izeta Smajića koja ga tereti za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika 1992. godine u slučaju "Tuzlanska kolona".

Prema navodima optužnice Smajić je 15. maja 1992. godine u Tuzli, koji je kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava, pokušao da ubije ranjenog vojnika JNA Radovana Krstića.

Smajić je prišao Krstiću - nakon što je ranjen na raskrsnici Brčanska malta prilikom izlaska kolone JNA iz kasarne ''Husinska buna'' i bespomoćno ležao pokraj puta u naselju Slavinovići - te mu u usta stavio cijev pištolja i pucao s namjerom da ga ubije.

Krstić je tada teško povrijeđen, a život mu je spasen zahvaljujući intervenciji u bolnici ''Dr Mustafa Mujbegović'' u Tuzli.

Pravosudni organi Srbije za ratni zločin u "Tuzlanskoj koloni" trenutno vode sudski postupak protiv Ilije Jurišića, državljanina BiH. Osim Jurišića istragom za napad na kolonu JNA koja se na osnovu prethodno postignutog sporazuma povlačila iz Tuzle obuhvaćen je i bivši tuzlanski gradonačelnik Selim Bešlagić. On je prošle godine bio priveden u Sud BiH, ali je ubrzo pušten.

Prema navodima optužnice protiv Jurišića, u koloni je poginulo oko 200 pripadnika JNA, dok ih je 140 zarobljeno i mučeno.


Vojnik u koga je pucao optuženi Izet Smajić

Radovan Krstić u to vrijeme bio je vojnik na redovnom odsluženju vojnog roka. Njegova priča na najslikovitiji način svjedoči o paklu u Tuzli.

- Kada smo krenuli da napuštamo kasarnu u Tuzli je bila tišina, gotovo nevjerovatna. Onda je odjeknuo samo jedan hitac, valjda je to bio znak za napada na kolonu. Kamion u kojem je bilo nas jedanaest nalazio se na Brčanskoj malti. Kamion je bio zasut kišom metaka. Vozač i ja smo ranjeni na više mjesta, ali je on uspio nekako da doveze kamion do naselja Slavinovići, tri kilometra od Tuzle. Tamo je izgubio kontrolu, skrenuli smo s puta i ispali iz kamiona. Ostali su već bili poginuli na Brčanskoj malti. Dok sam ležao u kanalu pored puta odnekud su se pojavili njihovi vojnici. Jedan od njih mi je sjeo na grudi i pitao me gdje mi je puška. Onda je izvukao pištolj, ugurao mi cijev u usta i pucao. Izgubio sam svijest, a probudio sam se tek kasnije u tuzlanskoj bolnici - priča Radovan.


Direktan televizijske prenos zločina u Tuzli

Pripadnici ekstremne organizacije "Patriotska liga" uz pomoć lokalnih tuzlanskih vlasti, 15. maja 1992. godine, napale su kolonu vozila JNA koja je u skladu s dogovorom mirno napuštala Tuzlu prema Bijeljini i dalje k Srbiji, čime su prekršile odredbe međunarodnog ratnog prava, Ženevsku konvenciju kao i prethodni dogovor SR Jugoslavije i muslimanskih vlasti u Sarajevu o mirnom povlačenju JNA s područja BiH do 19. maja 1992. godine. Prema izjavama učesnika tog događaja, kolona je napadnuta na Brčanskoj malti s okolnih zgrada, pa čak i sa zgrade bolnice, a duž cijelog puta bile su postavljene mine i druga eksplozivna sredstva.

Vozila JNA su gorjela, a eksplozije su odjekivale na sve strane. Cijeli napad direktno je prenosila lokalna Televizija FS 3, što su potom prikazale i brojne druge televizijske stanice. Tačan broj oficira, mladih vojnika i rezervista koji su ubijeni prilikom povlačenja iz Tuzle 15. maja 1992. godine nije utvrđen, a pretpostavlja se da je riječ o dvjestotinak. Posmrtni ostaci svih nastradalih još nisu pronađeni.