Neko iz SIPA mora da snosi posljedice

Njemačka nije zadovoljna načinom podnošenja izvještaja SIPA Tužilaštvu BiH protiv premijera RS i nekoliko osoba iz RS i neko mora snositi posljedice zbog toga, rekao je Gernot Erler, savezni ministar Njemačke.

Neko iz SIPA mora da snosi posljedice

"Jako je loše kada se to dešava sa takvim institucijama, koje djelimično stoje pod kontrolom i pod uticajem OHR-a i međunarodne zajednice, koje se moraju posebno striktno držati pravila", naveo je Erler.

On je naglasio da Njemačka podržava ulaz BiH u EU, ali da zbog loših iskustava sa prijemom Bugarske i Rumunije neće biti popuštanja, niti ubrzanog prijema za bilo koju zemlju.

NN: Postoje mišljenja da u posljednjih nekoliko godina spoljna politika EU nije puno toga postigla na zapadnom Balkanu. Da li se Vi s time slažete?

ERLER: Ako idemo dalje nazad u prošlost, ja bih se s time složio. Jedna od tamnijih mrlja na mapi Evrope je rat koji se desio na evropskom tlu devedesetih godina sa više od dva miliona izbjeglica i više od 300.000 poginulih. Ali nakon toga mislim da je vođena jedna razumna politika jer smo ponudili evropsku perspektivu balkanskim zemljama. I Njemačka je uvijek ulagala napore da se ta politika do kraja provede uprkos kritičarima kojih ima puno. Tu postoji jedan objektivan problem, a to je problem mogućnosti Evrope za dalje širenje. To mnogo zavisi i od ratifikacije Lisabonskog ugovora.

NN: Makedonija ima problem zbog imena s Grčkom, pitanje Kosova nije do kraja riješeno, BiH takođe ima probleme, a sada postoji i granični problem Hrvatske i Slovenije. Nije li to dokaz da evropska politika na Balkanu ne uspijeva?

ERLER: Ne slažem se. Politički uspjeh se ne mjeri time koliko ima problema, nego ima li adekvatnih odgovora i da li postoji prostor za djelovanje. U svim područjima koje ste pomenuli pokazuje se da je Evropa nešto pozitivno uradila. Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, napetosti su smanjene, a stanje je stabilnije. Ulažemo napor i u rješavanje slovenačko-hrvatskog pitanja. U ovom trenutku ipak je najveća briga BiH.

NN: Kako komentarišete da u BiH toliko godina nakon rata i dalje postoji jako prisustvo međunarodne zajednice?

ERLER: Nakon smanjenja napetosti na Kosovu naša pažnja je ponovo usmjerena na BiH i ovdje smo pred jednom novom fazom. Vi znate da se Njemačka zalaže za zatvaranje OHR-a i utvrđivanje mandata evropskog specijalnog predstavnika, ali postoji još nekoliko preduslova za zatvaranje OHR-a. Mi želimo da zemlja sama preuzme odgovornost. Možda ćete reći da to traje predugo i to je tačno, ali BiH je najkomplikovaniji slučaj u konfliktima na Balkanu tokom devedesetih godina.

NN: Neki kažu da je prisustvo međunarodne zajednice dokaz da evropska politika ipak ne funkcioniše dobro u BiH?

ERLER: Situacija je takva da različito grupisanje, koje je uglavnom na etničkim linijama, zahtijeva jako angažovanje međunarodne zajednice. Mi smo puno pomogli BiH. Evropa je u BiH investirala skoro deset milijardi evra, a to je novac naših poreskih obveznika. Nije uvijek bilo lagodno za vas da se prepustite međunarodnoj zajednici. Zato mislim da je krajnje vrijeme da se to promijeni.

NN: Neki kažu da je potrebno da EU ipak napravi ustupke kako bi se BiH i druge balkanske zemlje što prije priključile EU?

ERLER: Imali smo nažalost loša iskustva sa političkim ustupcima u pristupnom procesu, kao na primjer kod pristupanja Bugarske i Rumunije. Tada smo napravili ustupke jer smo rekli da ćemo preostali dio posla u pitanjima kao što su pravna država, borba protiv korupcije i slično, uraditi kasnije. To nije bilo dobro. Sada imamo pragmatičniji i odlučniji stav EU da više nema ustupaka. Čak i ako bi to bilo svrsishodno i ako bi to pomoglo u procesu, to se više neće dešavati. Drugo, nema više ni grupnog pristupa EU. Mi smo 1. maja 2004. godine u EU primili 10 zemalja. Svi su došli u isto vrijeme. Ni toga više nema. Od sada će to ići samo prema individualnim zaslugama. Prva će vjerovatno biti Hrvatska, ali neko će nažalost morati biti zadnji. I o tome morate voditi računa.

NN: Kako komentarišete nedavni slučaj oko izvještaja koji je SIPA podnijela protiv premijera RS i više osoba iz RS Tužilaštvu BiH?

ERLER: Naravno, razumjećete da vam ne mogu ništa reći oko eventualne krivice ili nevinosti bilo koga, ali i mi smo pažljivo proučili cijeli taj postupak i zaključili da on nije bio proveden prema pravilima. Bilo je puno neregularnosti. To se mora razjasniti i Njemačka smatra da neko mora snositi posljedice zbog toga. Jako je loše kada se to dešava sa takvim institucijama, koje djelimično stoje pod kontrolom i pod uticajem OHR-a i međunarodne zajednice, koje se moraju posebno striktno držati pravila. Zbog toga smo nezadovoljni načinom na koji je to provedeno.

NN: Šta bi se desilo da u Njemačkoj zamjenik šefa Savezne policije uputi izvještaj u Savezno tužilaštvo u vezi s predsjednikom jedne njemačke savezne zemlje bez znanja direktora policije i glavnog tužioca?

ERLER: To je teško usporediti jer mi imamo institucije koje funkcionišu prema pravu i propisima, a nismo ni pod kontrolom međunarodne zajednice, ali kao i u bilo kojoj drugoj zemlji to bi izazvalo mnogo gnjeva.

NN: Prije nekoliko dana Hrišćansko-demokratska unija Njemačke (CDU) je u izbornom programu za evropske izbore navela da nakon prijema Hrvatske treba napraviti pauzu u širenju EU. Treba li mi u BiH da se zabrinemo?

ERLER: Mislim da to treba uzeti za ono što jeste, a to je predizborna kampanja, ali činjenice su drugačije. U ovom trenutku imamo obavezujući program Vlade u velikoj koaliciji u kojem stoji da evropska perspektiva za sve balkanske zemlje ostaje na snazi. To je stav i moje partije, SPD-a. Oko toga će biti još puno govora i u predizbornoj kampanji u septembru za njemačke izbore, ali mi smatramo da je politika proširenja u stvari politika mira. Alternativa bi ponovo bili ratovi poput onih devedesetih godina. Za mene bi bilo posebno problematično ako sad neko pokuša da tim zemljama zatvori evropska vrata.

Dejan Šajinović