Tražimo mehanizme za povrat nadležnosti prenesenih na BiH

Republika Srpska neupitan je entitet sa svojim nepromijenjenim teritorijalnim, organizacionim i funkcionalnim statusom. Eventualno, druge teritorijalne jedinice mogu se organizovati u okviru Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovo je u intervjuu "Fokusu" rekao predsjednik Republike Srpske, Rajko Kuzmanović, naglasivši da u Republici Srpskoj, i u poziciji i u opoziciji, postoji saglasnost o njenim bazičnim interesima i interesima srpskog naroda.

FOKUS: Predstavnički dom parlamenta BiH usvojio je amandman kojim se Brčko uvrštava u ustavni poredak BiH. Koliko je ovo rješenje povoljno za RS?

KUZMANOVIĆ: Konačno rješenje statusa Brčko gistrikta BiH jedan je od uslova Savjeta za implementaciju mira za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. U tom smislu predstavnici RS konstruktivno su djelovali imajući u vidu ovu činjenicu, ali i interes Republike Srpske i srpskog naroda u Brčko distriktu. Znači, Brčko ostaje jedinica lokalne samouprave, kao kondominijum entiteta i imaće mogućnost efikasnog pristupa Ustavnom sudu BiH u vezi sa zaštitom konačnog pravnog statusa distrikta. Ovo rješenje je relativno povoljno za Srpsku i konačno će biti usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga očekujemo zatvaranje Kancelarije supervizora u Brčkom i u potpunosti prepuštanje upravljanja Distriktom legalno izabranim organima vlasti.

FOKUS: Da li je po vašem mišljenju u procesu ustavnih promjena moguće preurediti FBiH bez promjene Dejtonskog sporazuma?

KUZMANOVIĆ: U prvom redu za nas je osnovno pitanje da je Republika Srpska neupitan entitet sa svojim nepromijenjenim teritorijalnim, organizacionim i funkcionalnim statusom. Eventualno, druge teritorijalne jedinice mogu se organizovati u okviru Federacije BiH. U ustavnim promjenama moguće je, zbog njene nefunkcionalnosti i skupe organizacije, razriješiti ustavnopravno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljene Vašingtonskim sporazumom.

Na komplikovanost i neefikasnost uređenja FBiH, ukazala je i Venecijanska komisija, a praksa je pokazala da je ovakva organizacija skupa i da ne zadovoljava interese jednog od konstitutivnih naroda, tačnije Hrvata. Imajući u vidu ove razloge mislim da bi, prije svega, predstavnici Bošnjaka i Hrvata u Federaciji, trebalo da se dogovore o rješenjima kojima će učiniti funkcionisanje vlasti efikasnijim i racionalnijim, istovremeno vodeći računa ne samo o individualnim, nego i o kolektivnim pravima triju konstitutivnih naroda. Spremni smo da podržimo dogovor, koji ide u ovom pravcu i koji, naglašavam, ne ugrožava položaj, nadležnosti i teritorijalnu cjelovitost Republike Srpske.

FOKUS: Može li RS biti zadovoljna stepenom decentralizacije, ako se zna da je 90 odsto zajedničkih institucija u Sarajevu?

KUZMANOVIĆ: Naravno da nismo zadovoljni. Potrebno je obezbijediti da se utvrdi ustavno načelo obavezne ravnomjerne raspoređenosti sjedišta institucija BiH i prenos ovlaštenja s države na niže teritorijalne jednice, a ne obrnuto. BiH može uspješno da funkcioniše samo kao složena decentralizovana država. Sama činjenica da su skoro sve instutucije koncentrisane u Sarajevu govori o nastojanjima da se vlast koncentriše u jednom centru, što je suprotno savremenim iskustvima i kretanjima u organizaciji i funkcionisanju organa vlasti.

FOKUS: Kakva je sudbina nadležnosti prenesenih na nivo BiH, koje nisu dale očekivane rezultate?

KUZMANOVIĆ: U Prijedlogu deklaracije o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH jasno smo rekli da se nakon analize efekata prenesenih nadležnosti s entiteta na državu, može pokrenuti proces vraćanja onih nadležnosti čiji prenos nije dao očekivane rezultate. Bilo bi poželjno ako bi u eventualnim ustavnim promjenama propisali proceduru prenosa, ali i vraćanja nadležnosti s države na entitete. Međutim, među predstavnicima, prije svega bošnjačkog naroda, ne postoji spremnost za takvo ustavno rješenje. Posljedice ove, svojevrsne inat politike u drugom entitetu, osjetiće građani BiH, jer će biti primorani da finansiraju nepotrebne i nedjelotvorne institucije.

Prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH može da se vrši samo na osnovu sporazuma entiteta. Za sada nemamo mehanizama za povrat nadležnosti, ali ćemo uložiti napore da se oni stvore.

FOKUS: Austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je da će Valentin Incko biti novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Kakav pristup očekujete od prvog čovjeka OHR-a?

KUZMANOVIĆ: Vjerujem da će uvažavati realnost u BiH, koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, i nastoji da postane njen punopravan član. U tom smislu, nadam se da će budući visoki predstavnik više djelovati kao specijalni predstavnik EU, koji će pomagati domaćim institucijama i političarima u ispunjavanju uslova i standarda Evropske unije, a manje, odnosno uopšte neće djelovati, kao međunarodni protektor s ovlašćenjima nespojivim s demokratskim standardima. Bitno je i da on ne podlegne bilo kakvim pritiscima, odnosno bilo čijim pritiscima. On treba da insistira da svaki dogovor mora biti rezultat kompromisa i konsenzusa dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, a ne eventualnog nametnja neodrživih rješenja.

FOKUS: U posljednje vrijeme u javnosti se često govori o ulasku ruskog kapitala u RS i BiH i istovremenom nezadovoljstvu SAD zbog toga. Mislite li da za to ima osnova i koji ulagači imaju bolju dobrodošlicu u RS?

KUZMANOVIĆ: Dovoljno je analizirati situaciju u ovom segmentu i vidjeti da su u RS prisutni investitori iz različitih zemalja. To jasno govori o našem stavu, sve ostalo su spekulacije i nagađanja bez osnova.

Nema nikakvog razloga da SAD budu nezadovoljne ulaskom ruskog kapitala na tržište RS. Republika Srpska je otvorena za sve ulagače, bez obzira iz koje zemlje oni dolaze. Vlada RS kreirala je poreske i druge uslove koji su stimulativni za strana ulaganja.
Paralelne strukture protiv RS

Jasno je da podnošenje izvještaja protiv predsjednika Vlade RS, Milorada Dodika, i više lica iz RS, među kojima su i ministri u Vladi, predstavlja pokušaj otvaranja političkog procesa protiv RS i njenih institucija. Očigledno je da se radi o montiranom procesu, na šta ukazuje način na koji je informacija o ovome dospjela u javnost, ali i o zloupotrebi službenog položaja pojedinaca iz SIPA i Tužilaštva BiH. To najbolje potvrđuje činjenica da vodeći ljudi ovih institucija uopšte nisu bili upoznati s podnošenjem ove krivične prijave. Sve ovo ukazuje da lanac rukovođenja u ovim institucijama ne funkcioniše i da u njima postoje paralelne strukture koje, pokušavaju da destabilizuju RS radi interesa grupa i pojedinaca, na što su predstavnici Republike Srpske ranije ukazivali.

Očekujemo da SIPA i Tužilaštvo BiH otklone slabosti i propuste u djelovanju i time vrate povjerenje građana Republike Srpske. Onima koji su iskoristili ove institucije kako bi izvršili politički pritisak na RS poručujemo da ćemo nastaviti da podržavamo Vladu i Republiku Srpsku, kao konstitutivni i državotvorni entitet u okviru Bosne i Hercegovine, kaže predsjednik Kuzmanović.


Himna

Komisija je nedavno predstavila prijedlog teksta himne BiH koji treba da bude verifikovan u nadležnim organima. Bilo bi mi drago da tekst himne odgovara svima. Ako je prihvate građani i sva tri konstituvna naroda i ostali, nema razloga da je ne prihvatim i ja.