Zalogaj pun otrova

Veliki broj aditiva, odnosno dodataka u hrani koju svakodnevno konzumiramo, štetan je za zdravlje i izaziva razna oboljenja kod ljudi, pokazuju podaci istraživanja sprovedeni na Pedijatrijskoj klinici u Dizeldorfu.
Zalogaj pun otrova

Danas gotovo da nema prehrambenog proizvoda koji u sebi ne sadrži aditive, kao što su vještačke boje ili pojačivači ukusa, čije štetno djelovanje nije dovoljno ispitano i dokazano.

Neke studije su pokazale da su posebno štetni za zdravlje raznobojni sokovi, bomboni, plavi sladoled, žuti šećer, jogurt sa trajanjem od pola godine, kao i hiljade drugih prehrambenih proizvoda.

Takođe je dokazano da upotreba aditiva može izazvati degenerativne promjene, te povećati rizik za određene oblike raka, kao i da mogu izazivati alergijske reakcije.

Rezultati istraživanja sa dizeldorfske Pedijatrijske klinike, koji kruže Internetom, uznemirili su i mnoge građane BiH.

Uz te rezultate dodat je i spisak sumnjivih aditiva koje svakodnevno koristimo u ishrani kupovinom proizvoda i domaće i strane proizvodnje.

Nataša Marić, jedna od Banjalučanki koja je upoznata sa tom listom, kaže da su je podaci koji se na njoj nalaze veoma uznemirili.

"Imam malo dijete koje često jede slatkiše i veoma sam se iznenadila kada sam na toj listi pročitala da je aditiv E 123 koji je, kako se na spisku navodi, jako otrovan i zabranjen za upotrebu u SAD, a koji se nalazi u gumenim i čokoladnim bombonima, a posebno u gumenim bombonima treets, smarties i haribo", priča ta mlada majka.

Ističe da sada strogo vodi računa o kupovini namirnica i, kako kaže, obavezno gleda da li se neki od štetnih aditiva nalazi na artiklu.

Neki od aditiva sa spiska koji kruži Internetom navodno izazivaju tumore, neki su samo sumnjivi, neki zabranjeni, a neki izazivaju poremećaje u radu želuca ili crijeva i pritiska.

Na spisku se navodi da je dodatak E 330 ujedno i najopasniji dodatak koji uzrokuje rak. Taj dodatak, između ostalih, sadrže šveps od limuna, senf, neka gazirana pića, meso rakova, neki sirevi i gljive u konzervi.

Drastičan porast malignih oboljenja: Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH zauzima visoko mjesto po broju oboljelih od tumora.

Mnogi ljekari upozoravaju da je u BiH posljednjih godina drastičan porast malignih oboljenja, odnosno bolesti probavnog trakta. Međutim, koliko tome doprinose način ishrane i aditivi u hrani za sada nije poznato.

Jelena Šehović, šef Odjela za patologiju u Opštoj bolnici u Sarajevu, kaže da je broj malignih oboljenja učetvorostručen u odnosu na predratni period.

"Rak debelog crijeva i žučne kese kod građana je četiri puta češći nego u predratnom periodu. Međutim, iako postoji realna opasnost da su ove bolesti učestalije zbog kvaliteta hrane, zbog toga što kod nas nisu izvedena temeljita istraživanja, ne mogu sa sigurnošću potvrditi da je to zbog loše ishrane i prisustva štetnih sastojaka u hrani", upozorila je Šehovićeva.

Povučeni sokovi iz prodaje: Devetnaest originalnih pakovanja sokova marke eks frut, porijeklom iz Podujeva sa Kosova, za koje se sumnja da sadrže nedozvoljene aditive, povučeno je prije desetak dana iz prodaje u Palama.

Inspektori su sokove pronašli u prodavnici STR "Spartak 2" i zabranili njihov promet dok ne budu završeni rezultati ispitivanja.

Tada su iz prodaje povučena četiri pakovanja soka od kruške, četiri od breskve i 11 pakovanja miješanih sokova.

Prema riječima Desimira Miljića, glavnog republičkog zdravstveno-sanitarnog inspektora, uzorci su uzeti i poslati na kompletna laboratorijska ispitivanja, koja podrazumijevaju mikrobiološke i hemijske analize.

Nekoliko dana prije toga isti sokovi su povučeni iz prodaje i u Tuzli.

Miljić je potvrdio da su širom RS inspektori na terenu, ali da za sada nisu dobili informacije da su sporni sokovi pronađeni u još nekim gradovima RS.

Nedovoljna informisanost: Iako veliki broj aditiva, prema nekim svjetskim istraživanjima, izaziva razna oboljenja, mali je broj građana u BiH koji pri kupovini obraćaju pažnju na sastojke koji se nalaze u namirnicama, a još je manje onih koji znaju tumačiti šifre kojima se dodaci klasifikuju.

U cilju da informišu građane šta jedu, članovi banjalučkog Udruženja građana "Plava sfera" prošle godine su širom RS dijelili brošure u kojima je objašnjeno šta su aditivi.  

"U razgovoru sa potrošačima saznali smo da mnogi od njih ne razumiju oznake aditiva, niti znaju za šta oni služe. Zbog toga smo u brošurama objavili tačne analize svih aditiva, kako bismo potrošačima dali tačne informacije. Iako smo prošle godine imali seriju obrazovnih materijala za potrošače, najviše nam je tražena upravo brošura o aditivima, što znači da su građani zainteresovani da se informišu o tome", kaže Ljubo Janjić, izvršni direktor Udruženja građana "Plava sfera".

On dodaje da razne neprovjerene informacije mogu izazvati i neosnovani strah kod potrošača. Ipak, Janjić smatra da potrošači još nisu dovoljno edukovani o aditivima i da na tome treba raditi još više.

Iako sa sigurnošću ne može potvrditi da kod nas nema proizvoda koji prema nekim istraživanjima sadrže opasne aditive, Janjić navodi da prilikom kontrole do sada još nisu naišli na takve proizvode.

"Prilikom kontrola u Banjaluci do sada nismo naišli na proizvode koji sadrže jako opasne aditive, a takođe nemamo informaciju ni da su inspektori naišli na takve proizvode. Ipak, sa sigurnošću ne možemo tvrditi da nemamo takvih proizvoda na našem tržištu. Imamo slučaj sa dječjim igračkama za koje je utvrđeno da sadrže ftalate, gdje nam je trebalo više od dvije godine da Inspekcija pronađe takve proizvode na našem tržištu", kaže Janjić.

A u Institutu za zaštitu zdravlja RS tvrde da je postojeća kontrola dobra i da je sprovode u skladu sa zakonskim propisima.

"Kontrolišemo isključivo ono što je jasno deklarisano na proizvodu. Na osnovu toga vršimo laboratorijske preglede datog aditiva u tim proizvodima i puštamo ili ne proizvod u prodaju", navode iz tog instituta.

Pravilnici o upotrebi aditiva: Najveći dio važeće legislative u oblasti bezbjednosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda, što se BiH tiče, preuzet je iz bivše Jugoslavije i star je više od 40 godina, pa je umnogome prevaziđen i neprimjeren za današnje vrijeme i savremene tržišne tokove u svijetu.

Ipak, pomake po tom pitanju napravila je Agencija za sigurnost hrane koja je na nivou BiH donijela Nacrt pravilnika o aditivima.

Na njihov prijedlog, Savjet ministara BiH je u oktobru prošle godine donio nekoliko novih pravilnika koji regulišu oblast prehrambenih aditiva.

Prema riječima Sejada Mačkića, direktora te agencije, usvojeno je više pravilnika u oblasti deklarisanja ili označavanja upakovane hrane, kao i o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani, upotrebi boja, zaslađivača...

"Što se tiče propisa koji regulišu oblast prehrambenih aditiva, doneseni su novi Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenih za ishranu ljudi, Pravilnik o upotrebi boja u hrani, Pravilnik o upotrebi zaslađivača u hrani i Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslađivača u hrani", kaže Mačkić.

On dodaje da se svi ti pravilnici od oktobra prošle godine primjenjuju kao važeći propisi u BiH iz oblasti prehrambenih aditiva.

Mačkić ističe da je do sada pripremljeno i usaglašeno sa evropskim pravnim normama više propisa, čijom će primjenom, uz podizanje bezbjednosti zdravlja potrošača na viši nivo, u narednom periodu biti omogućeno i ravnopravno učešće domaćih proizvođača na evropskom tržištu.

"Do sada su u BiH oblast sigurnosti i kvaliteta hrane regulisali propisi iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, koji su preuzeti iz SFRJ i koji se primjenjuju kao republički zakoni. Vijeće ministara, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, a na osnovi odredaba zakona o hrani do sada je donijelo 18 pravilnika iz oblasti sigurnosti i kvaliteta hrane. Pravilnici su usklađeni ili djelimično usklađeni sa propisima u EU, a potpuna usklađenost će uslijediti nakon pristupanja naše zemlje EU", pojasnio je Mačkić.

On dodaje da se, osim zaštite zdravlja potrošača donošenjem novih pravilnika, omogućavaju ravnopravni uslovi za proizvođače u BiH za plasman njihovih proizvoda i uklanjanju trgovinskih barijera.

Ističe da sve nadležne institucije, koje se bave oblasti sigurnosti hrane, rade po važećim propisima koji regulišu pojedinu oblast i odgovaraju za njihovu primjenu.

Šta su aditivi? Radoslav Grujić, profesor prehrambene tehnologije na Tehnološkom fakultetu, objašnjava da su aditivi supstance koje normalno ne konzumiramo niti su tipičan sastojak namirnice, ali se zbog tehnoloških razloga dodaju proizvodima u toku prerade. One na ambalaži imaju oznaku E i broj koji označava o kojem se aditivu radi.  

"Bez aditiva ne možemo napraviti kvalitetnu hranu, učiniti da ona dobro izgleda i da je održiva. Ipak, za svaku od tih supstanci je definisano za koju vrstu hrane se može upotrijebiti i u kojoj količini, odnosno tačno je određena količina sredstava koja se može naći u gotovom proizvodu", kaže Grujić.

Prema njegovim riječima, jedna grupa aditiva se koristi da konzerviše hranu i da joj se produži rok kako ne bi došlo do kvarenja, koje može izazvati trovanje. Druga namjena aditiva jeste da se poboljša izgled i ukus, a treća je da se pomogne preradi sirovina koje se ne mogu preraditi ni brzo ni kvalitetno ako se ne koriste određena sredstva iz grupe aditiva.

"Ako je nešto dozvoljeno da se koristi u izradi proizvoda od povrća, ne znači da je dozvoljeno i za izradu proizvoda od mesa. Moraju se tačno koristiti aditivi za namirnice za koje su odobreni i moraju se koristiti u količini koja je maksimalno dozvoljena, a koja nije štetna za zdravlje", ističe Grujić.

On ipak priznaje da je velika nepoznanica šta se dešava s aditivima u organizmu čovjeka i na koji način se ta sredstva raspadaju.


Aditivi izazivaju i rak

Šest jeftinih aditiva, žutih, narandžastih i crvenih umjetnih bojila hrane, koji se najčešće koriste za proizvodnju slatkiša, britanski naučnici proglasili su izuzetno štetnim za djecu jer izazivaju hiperaktivnost, alergije i rak.

Međutim, Evropska agencija za sigurnost hrane još nije uvela odluku o zabrani tih aditiva, a sve sporne boje dozvoljene su za upotrebu u BiH, ali i u zemljama EU.

Prema riječima Sejada Mačkića, direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, ta agencija prati sve studije i nova naučna saznanja o prehrambenim aditivima i predlaže njihove eventualne promjene Savjetu ministara BiH.

"Kao rezultat evaluacije aditiva boje E 128, Evropski autoritet za sigurnost hrane (EFSA) je u avgustu 2007. godine donio mjere o hitnoj zabrani tog aditiva. Upotreba aditiva pod oznakom E 128, koji označava crvenu boju 2G, nakon prijedloga naše agencije koja je uputila Vijeću ministara, zabranjena je i u BiH", navodi Mačkić. 

Prema njegovim riječima, posljednjih godina se u svijetu rade mnoge studije o štetnosti prehrambenih aditiva po zdravlje ljudi, posebno djece.

Jedna od takvih studija, kako kaže, provedena je na Univerzitetu u Sauthemptonu gdje su rezultati studije sugerisali postojanje ozbiljne sumnje u mogućnost povezanosti konzumiranja smjese određenih prehrambenih boja (E 102, E 104, E 110, E 122, E 124, E 129) i natrijevog benzoata s učinkom na ponašanje hiperaktivne djece.

"EFSA radna grupa za prehrambene aditive nije potvrdila rezultate navedene studije, ali je preporučila prehrambenoj industriji da pokuša naći zamjenu za sporne vještačke boje prirodnim bojama. Sve te sporne boje dozvoljene su za upotrebu u BiH, kao i u EU i zemljama okruženja, a njihova ispitivanja još traju", kaže Mačkić.

Dodaje da je zbog specifičnosti materije neophodno provoditi stalnu kampanju podizanja svijesti javnosti, kako bi se što bolje informisala o dozvoljenim prehrambenim aditivima i sistemu E brojeva.