BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Teško je biti Angela Merkel

Teško je biti Angela Merkel
16.04.2014. god.


Kancelar Nemačke Angela Merkel je putovala ovih dana u Grčku i sada se priprema za posetu SAD. U Atini je trebalo da bude reči o izlasku Grčke iz stanja polubanrkotstva zahvaljujući nemačkoj finansijskoj pomoći.

Ali novinare ova tema je iz sasvim jasnih razloga malo zanimala i mediji su prešli na „ukrajinsku krizu“. U Vašingtonu gospođu kancelara primiće 1. i 2. maja. Ona je htela da govori o razdražujućim faktorima nemačko-američkih odnosa, poput praćenja političara i prisluškivanja njenog telefona od strane ANB SAD. Ali i u SAD verovatno sve će se ponovo upirati u kijevski majdan.

Nemačkog kancelara sve što se dešava u Ukrajini i oko nje baca u stanje političke migrene. Niko u EU ne oseća danas takavu nelagodnost zbog kijevskog razdražujućeg faktora kao prva u istoriji Nemačke žena-kancelar. Saveznici spoljni i domaći, partneri u trgovini, parlamentarci pristalice i politički protivnici zahtevaju od Angele Merkel sasvim različite stvari, često dijametralno suprotne. Po njoj, može se reći, udaraju sa svih strana.

SAD zahtevaju od Berlina da surovo kazni Rusiju za Krim. Moskva upozorava da će bilo kakve sankcije protiv RF odmah izazvati uzvratne mere, i to će bolno udariti po samim zapadnim evropljanima. I u prvom redu, po Nemačkoj kao najkrupnijem trgovinsko-ekonomskom partneru Moskve. Nemački biznis savetuje Angeli Merkel da ne povlađava SAD i da ne čini nepromišljene korake u pravcu raskidanja veza sa Rusijom. Jer sva odgovornost za osujećivanje opravka ekonomije pašće isključivo na nju.

Nemački biznis je uveren da treba slušati ne SAD, već tražiti diplomatsko regulisanje „ukrajinskog problema“, kaže predsednik komiteta za ekonomske odnose ua istokom Federalnog saveza nemačke industrije Ekhard Kordes:

- Mi znamo da se nemačka vlada kreće upravo u tom pravcu. Ako diplomatsko ili političko rešenje ne bude nađeno, poslednje sredstvo, naravno, mogle bi da budu ekonomske sanakcije. Ali ponavljam, nemački biznis je uveren da će nam poći za rukom da to izbegnemo.

Ekhard Kordes je opovrgao tvrdnje da je za Zapad, kao i za Nemačku, između ostalog, bilo pogubno da se nađe u zavisnosti uvoza ruskih energenata.

- Ne mislim da je to greška. Bacite pogled u prošlost, jedno 40 godina unazad. Videćete da Rusija ni jednom nije prekinula svoje isporuke energenata na Zapad. Toga nije bilo čak ni u najhladnije dane „hladnog rata“. Oni su uvek ispunjavali obećanja i uvek su bili pozudani isporučioci za Evropu.

Prema poslednjim podacima nemačkog nedeljnika Štern, 63% Nemaca zalaže se protiv trgovinsko-ekonomskih sankcija protiv Moskve zbog Krima. Više od 90% smatra da je nedopustiv raskid diplomatskih odnosa sa Moskvom, kao što zahtevaju neki novi članovi EU. Obim trgovine između Rusije i Nemačke za 2013. je iznosio 76 milijardi evra. Direktne nemačke investicije u ekonomiju Rusije – 20 milijardi. U RF radi preko 6 hiljada nemačkih kompanija. U samoj Nemačkoj na ruskim ugovorima se drži preko 300 hiljada radnih mesta.

Vrlo je složeno zamisliti da će Nemačka prosto tako odseći od svoje ekonomije Rusiju, smatra potpredsednik za izvoz jedne od najvećih nemačkih kompanija građevinske opreme Renolit Štefan Fridrih:

- Ne mislim da će se neko rešiti sada da uvede ekonomske sankcije protiv Rusije i zaustavi, recimo, prodaju naše produkcije. Ne zna se kako to može da se uradi. Radi toga će trebati da se zatvore sve granice. Mi ne vidimo da se neko na to sprema.

Kako priznaju evropske novine, sada se stvar razvija isključivo tako da Merkel, gazdarica zone evra i ekonomije Evrope, drži u svojim rukama ključ od čitavog budućeg stanja ekonomije kontinenta i od odnosa Evrope sa Rusijom. Danas je u Evropi vrlo teško biti Angela Merkel.

Andrej Fedjašin,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: East News/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pristalice Kijeva savetovale su ga da ne razgovara o tom pitanju tokom pregovora sa Rusijom 2022. godine, otkrio je David Arahamia


Ukrajinske formacije su dronovima napale Voronješku oblast prema nekim izveštajima, u Olhovačkom okrugu gori skladište municije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da svi predlozi treba da uzmu u obzir „stvarno stanje stvari na terenu“


Francuski lider Emanuel Makron izrazio je želju da „nastavi dijalog“ sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom

Ukrajina ne bi mogla da izvede smrtonosni napad na Krim bez učešća SAD, izjavio je ruski izaslanik Anatolij Antonov


Benjamin Netanjahu tvrdi da Vašington nije promenio svoj stav uprkos apelima na svim nivoima


Ostale novosti iz rubrike »