BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Evropa je previše zauzeta svojim poslovima da bi dosila stroge antiruske sankcije

16.04.2014. god.


Dok je ruska delegacija rešila da napusti prolećno zasedanje Parlamentarne skupštine Saveta Evrope u znak protesta protiv sankcija uvedenih Moskvi – lišavanja prava glasa do kraja godine i izuzimanje od učešća u radu rukovodećih organa – u Evropi ova ograničenja razmatraju kao krajnje liberalna.

Ipak, kako ističu eksperti, na nešto ozbiljnije Evropa nije spremna – sve je glasnija neželja nekih zemalja da ustupaju sopstvene interese zbog nečije spoljne politike koja ih se u celini malo tiče.

Ali reč nije čak o pogaženim idealima međunarodnog prava. Ne zna se za druge, ali EU i SAD ne treba tome učiti. Evropu brine nekoliko drugih, mnogo bližih pitanja. Komenariše ekspert Centra za Evropsku politiku u Briselu Amanda Pol.

- Odluka koju je donela Parlamentarna skupština SE vrlo je liberalna. To je najmanje od onog što je moglo da se desi. U celini može da bude reč ne samo o sankcijama od strane EU, to mogu da budu ograničenja koja se tiču ruskog energetskog sektora: smanjenje cena povodom otvaranja tržišta Saudijske Arabije, iranska nafta, ograničenja u bankarskom sektoru koja će imati momentalan uticaj. Ali do sada je međunarodni odgovor na akcije Rusije bio vrlo mlak. Neki ljudi, ili tačnije rečeno zemlje, imaju bojazan povodom posledica, obratne reakcije tih dejstava. EU je previše zauzeta svojim poslovima i tako kako moguće sankcije mogu da utiču na samu uniju. Neke zemlje su zabrinute time kakav uticaj sankcije mogu da imaju na njihovu ekonomiju, na njihove trgovinske odnose sa Rusijom. Nije tajna da takve zemlje kao što je Holandija imaju vrlo značajne trgovinske veze sa Rusijom.

Takođe je postojao dogovor da u slučaju dalje nestabilnosti u Ukrajini EU prelazi na takozvani „treći blok“ sankcija – stroži ekonomski odgovor. Ali do sada EU nije smatrala situaciju dovoljno ozbiljnom da pređe na 3. stadijum. EU je dala mnogo glasnih izjava povodom Rusije, kako će ona biti kažnjena, kako će se negativno odraziti njena dejstva na odnose sa EU, ali do sada ove reči nisu bile potkrepljene delima.

Mnogi eksperti smatraju da pridruživanje Krima Rusiji jeste svršena činjenica, koja Evropi mada se i ne dopada, ona sa tim ništa ne može ili ne želi da učini. Ali u EU sada su kao nikada ranije jaka separatistička raspoloženja, i ovde se veoma plaše da ono što se desilo na Krimu (a zapadni mediji, grdeći Rusiju, nesmotreno su ovoj činjenici pružile veliku pažnju) – izazvaće u Evropi efekat bombe. Zato Evropa ne može da naziva stvar rešenom, kaže Amanda Pol.

- Istorija ne može time da se završi. Ako se tako desilo s Krimom, šta ako se isti desi još negde, u drugoj zemlji? To je vrlo ozbiljan presedan, zato treba promisliti sve moguće uzvratne mere.

Pri tome Evropa shvata da nema nikakvih rezona za Rusiju da upada na teritoriju Istočne Ukrajine. Ono tšo ih plaši jeste politički uticaj Rusije – na predstojećim izborima EU ne želi da vidi proruski raspoloženog kandidata koji će pdoržati zahteve regiona o većoj autonomiji i održavanju veza s Rusijom.

- Mi ne razmatramo moguć upad Rusije na teritoriju Istočne Ukrajine. Ne mislim da postoji takva verovatnoća. Važno je sačuvati stabilnost i bezbednost u regionu, posebno pred predstojeće izbore koji će se održavati na čitavoj teritoriji Ukrajine. Ne želimo da neki regioni ne glasaju na dan glasanja. To će učiniti izbore nelegitimnim.

Jekaterina Ivanova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: de.wikipedia.org/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pristalice Kijeva savetovale su ga da ne razgovara o tom pitanju tokom pregovora sa Rusijom 2022. godine, otkrio je David Arahamia


Ukrajinske formacije su dronovima napale Voronješku oblast prema nekim izveštajima, u Olhovačkom okrugu gori skladište municije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da svi predlozi treba da uzmu u obzir „stvarno stanje stvari na terenu“


Francuski lider Emanuel Makron izrazio je želju da „nastavi dijalog“ sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom

Ukrajina ne bi mogla da izvede smrtonosni napad na Krim bez učešća SAD, izjavio je ruski izaslanik Anatolij Antonov


Benjamin Netanjahu tvrdi da Vašington nije promenio svoj stav uprkos apelima na svim nivoima


Ostale novosti iz rubrike »