Džamija u sjeni "Mercatora"

Površina upitne džamije u Ljubljani i neupitnog "Mercatora" u Tuzli je ista...

Jeste li znali da jedna džamija vrijedi petnaest "Mercatora"? Niste?! A, možete li objasniti sebi da je zemljište petnaest puta skuplje ako na njemu želite graditi neprofitni objekt - džamiju, od onog iste površine ako na njemu sagradite visokoprofitabilni "Mercator"? Teško?! Onda, na osnovu činjenica pokušajte ponovo složiti jednadžbu u kojoj više nema nepoznatih. Krenimo redom.

Najbolja lokacija

Nedavno je Islamska zajednica Slovenije kupila nešto više od 11 dunuma zemlje u Ljubljani, na kojima bi trebalo da gradi džamiju, tačnije Islamski vjerski i kulturni centar, i platila za to nevjerovatnih 4,5 miliona eura. Da, da..., dobro ste pročitali: 4,5 miliona eura za nešto više od 11 dunuma zemlje u Ljubljani! Zahtjev za dodjelu zemljišta čekao je 40 godina, tačnije vlastima Slovenije upućen je davne 1969. godine. No, izgradnja džamije i dalje je upitna, jer slovenački desničari, poput Zmage Jelinčiča i Mihaela Jarca neće džamiju u Sloveniji, a pogotovo neće minaret, i ni briga ih nije za oko 40.000 muslimana koji decenijama žive i rade i, dakako, grade Deželu. Bravo, Fantje - ksenofobija vam je na vrhuncu!

Prije četiri godine slovenački "Mercator" na najboljoj lokaciji u Tuzli sagradio je trgovački centar na 11,5 dunuma zemlje i platio za to manje od pola miliona konvertibilnih maraka. Odlično ste i ovo pročitali: nepunih pola miliona KM, ili oko 250 hiljada eura za 11,5 dunuma zemlje u Tuzli, u kojima su i dva dunuma zemlje otete od vakufa!

Tadašnji direktor "Mercatora", a sadašnji gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič na dozvolu je čekao onoliko koliko je trajala njegova kratka šetnja sa načelnikom Općine Tuzla Jasminom Imamovićem, dakle oko 40-ak minuta. "Mercator" pune četiri godine na najboljoj lokaciji u Tuzli ubire milione maraka, ispred nosa domaćih trgovačkih lanaca, poput "Binga" i donedavno "Omege", koju su ipak kupili Slovenci.

Usporedimo činjenice sada: površina upitne džamije u Ljubljani i neupitnog "Mercatora" u Tuzli je ista. Vrijeme čekanja dozvola - približno jednako: 40 minuta naspram 40 godina. Ublizu! Zemljište u Tuzli je oko 18 puta jeftinije od zemljišta u Ljubljani. Direktor "Mercatora" koji je kupio zemljište u Tuzli bio je Zoran Jankovič, koji je četiri godine kasnije, kao gradonačelnik Ljubljane, prodao istu površinu u Ljubljani osamnaest puta skuplje. Eto vam činjenica, poštovani čitatelji, pa dalje jednadžbu sa nijednom nepoznatom slažite sami....

Dobar neki trgovac Jankovič, jel' da - kupi jeftino u Bosni, a prodaje skupo u Sloveniji!!! Cincarska logika, rekao bi Krleža, ali nije samo to. Janković pusti Jelinčiča i Jarca da osporavaju islam i džamiju u Ljubljani, a onda se pojavi kao zaštitnik vjerskih i nacionalnih prava manjina u Deželi, i pri tome zaradi 4,5 miliona eura. Kako je to moguće? - pitate se. Ko mu je to omogućio, dalje ćete zapanjeno... Nakon kraćeg razmišljanja dolazite napokon do odgovora: Ništa Janković nije mogao uraditi sam bez pomoći bosanskih ahbaba.

Opša šteta

Ko je omogućio "Mercatoru" zemljište na najboljoj lokaciji u Tuzli u bescjenje? Zašto su donijete, a odmah po prodaji zemljišta slovenačkim trgovcima stavljene van snage odluke Opšinskog vijeća Tuzla o specijalnim olakšicama, koje je samo iskoristio "Mercator"? Zašto je sve urađeno na opću štetu, i da li je, i koji je pojedinac iz ovoga profitirao? I koliko? Je li za sve kriva ovdašnja tradicionalna snishodljivost i podaništvo spram stranaca?

Zbilja, koliko je bosanskohercegovačkih privatizacijskih fondova u vlasništvu Slovenaca?

Kako se to prema balkanskim susjedima ponašaju Slovenci?

"Slovenci se danas ponašaju poput Srba '91" - tvrdi za Index.hr Slavko Marinič, predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine u Karlovcu. A, kako se u svemu ovome ponašaju Bošnjaci? Pa, isto kao i '91. Još misle da će ih od rata sačuvati JNA i da će im Slovenci čuvati devize! Aferim Bošnjaci, naivnost vam je na vrhuncu!


Nihad Zorlak i devizne štediše

Znaju li Bosanci i Hercegovci šta je još ostalo u njihovom vlasništvu, a šta i gdje prodato u bescjenje strancima? Znamo li kakvo je zdravstveno stanje Nihada Zorlaka, koji se, ni kriv ni dužan, jedne jesenje sarajevske noći našao na udaru "mercedesa" slovenačke ambasadorice u BiH Nataše Bezdušek, pardon Vodušek...? Kakva je Nihadova daljnja životna sudbina?

Kakva je finansijska i životna sudbina stotina štediša nekadašnje Ljubljanske banke, koji već 16 godina bezuspješno potražuju svoj novac?