BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Promena klime će koštati svetsku ekonomiju bilione dolara

Promena klime će koštati svetsku ekonomiju bilione dolara
21.01.2014. god.


Promena klime na Zemlji sve jače utiče na svetsku ekonomiju. Od vremenskih prilika zavise ne samo poljoprivreda, već i energetski kompleks, transport, komunalna sfera. Ekonomski gubici od suše, poplava, tajfuna i uragana procenjuju se u bilionima dolara.

Prirodne kataklizme, promena klime, prehrambene krize i manjak pitke vode, prema mišljenju eksperata svetskog ekonomskog foruma, globalni su rizici, koji ugrožavau svet 2014. godine. Prema procenama naučnika, svake godine zbog usporavanja rasta, povezanog s uticajem globalne promene klime na Zemlji, svetska ekonomija gubi 1,5 odsto bruto-domaćeg proizvoda ili 1,2 biliona dolara. Do 2030. godine će se ti pokazatelji udvostručiti. I to, ekonomski gubici najsiromašnijih država mogu da iznose 11 odsto bruto-domaćeg proizvoda.

Recimo, povećanje temperature za 1,5 stepeni u zemljama Centralne Azije preti smanjenjem prinosa i ozbiljnim gubicima za poljoprivredu. Učinkovitost te grane mogla bi da padne skoro dvostruko, potkopavši ionako slabu ekonomiju u tom regionu. Ekolozi ističu da u rizičnu zonu spada veliki niz zemalja – od Portugala sve do Istočne Kine, kao i velike teritorije Afrike, Azije i Latinske Amerike.

I to, treba uzeti u obzir da promena klime izaziva ne samo sušu, već i druge elementarne nepogode: pljuskove, poplave, uragane, tornade, epidemije, - kaže direktor za energetki pravac Instituta energetike i finasija Aleksej Gromov.

- Negativnim posledicama se može smatrati i to, što poremećena ravnoteža dugogodišnjih parametara utiče na povećanje broja katastrofa, elementarnih nepogoda, što, sa svoje strane, direktno utiče na rast osiguravajućih isplata u vezi sa likvidacijama posledica i obnavljanjem ekonomija. Ti pokazatelji poslednjih godina se povećavaju u geometrijskj progresiji i takođe imaju određeni negativni uticaj na ekonomski razvoj.

Međutim, naučnici smatraju da će zbog promene klime neke zemlje, naročito severne, imati neku vajdu. Između ostalih, ekonomija Rusije mogla bi da dobije od manjeg povećanja prosečne godišnje temperature, - kaže ekonomista, upravni direktor grupe kompanija ALOR Sergej Hestanov.

- Ruska ekonomija može da ima potencijalnu korist od dva činioca. Prvo, na račun otopljavanja se nešto proširila teritorija, pogodna za zemljoradnju. Drugo, a to je važniji činilac, - pomeranje granica višegodišnjeg leda. Severni pomorski put tokom poslednjih decenija je postao pogodniji za plovidbu brodova obične klase. U vezi se time se povećava potražnja za Severnim pomorskim putem kao transportnoj maršruti, zahvaljujući otopljavanju tamo mogu da plove obični teretni brodovi. Uzimajući u obzir da je put iz Jugo-Istočne Azije u Evropu Severnim pomorskim putem mnogo kraći nego put preko Sueckog kanala, te se nalazi u bezbednoj od piratstva zoni, Rusija bi mogla da ima od toga bitnu ekonomsku vajdu.

Klimatolozi pozivaju vlasti svetskih država da se već danas spremaju za to da živimo u novim prirodnim uslovima. Veliku pažnju treba dodeljiti razvoju infrastrukture priobalskih teritorija, izgradnji brana radi zaštite od poplava i erozije obala. Adaptacione mere će omogućiti ne samo smanjenje negativnih posledica od promene klime, već dopunsku korist ekonomiji.

Svetlana Kalmikova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Vašingtonova demonstracija podrške Kijevu samo produžava sukob, izjavio je ruski ambasador Anatolij Antonov


  Srednja škola „Miloje Vasić“ iz Velikog Gradišta u novu školsku godinu ulazi sa obn

Ruski ministar spoljnih poslova pozvao je Antonija Gutereša da ostane nepristrasan u konfliktu u Ukrajini


Na Zelenskom je da odluči da li i kada će prepustiti teritoriju Rusiji, izjavio je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost SAD.


To je jedini jezik koji Zapad razume, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova


Ostale novosti iz rubrike »