Visoki napon zbog krađe

Predstavnik u Vijeću naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Slobodan Šaraba zatražio je od Savjeta ministara BiH da preduzme hitne mjere i zaustavi Hrvatsku elektroprivredu u krađi električne energije iz Hidroleketrana na Trebišnjici. Šaraba kaže da dug za nelegalno oduzetu električnu energiju iznosi 3,5 milijardi kilovat-časova struje proizvredne u HET-a koja je umjesto u BiH završila u Hrvatskoj.
On podsjeća da je šezdesetih godina kada je završena prva faza izgradnje sistema Hidroelektrane na Trebišnjici postignut sporazum između HET-a i hidroelektrane Dubrovnik o podjeli proizvedene električne energije. Po tom sporazumu ukupna proizvodnja električne energije prve faze dijelila se u odnosu 77 odsto u korist HET-a i 22 odsto u korist dubrovačke hidroelektrane.
„U novembru 1994. godine Hrvatska elektroprivreda samoinicijativno je izgradila 110 kilovoltni dalekovod od Plata do Komolca i na taj način omogućila da se električna energija sa jednog agregata iz HE Dubrovnik vraća u Trebinje, a sa drugog vodi prema Komolcu. Na taj način narušen je potpisani sporazum od podjeli proizvodnje od 78 : 22 odsto u korise HET-a" - kaže Slobodan Šaraba i dodaje da je HEP praktično uzela 50 odsto proizvodnje u HE Dubrovnik čime je prvobitan odnos smanjen na 64: 36 odsto.
Prevedeno u novac HEP je, do sada, Bosnu i Hercegovinu oštetila za 200 miliona konvertibilnih maraka ističe Šaraba.
„Savjet ministara Bosne i Hercegovine dužan je da reaguje i zaštiti dalje urušavanje elektroenergetskog sektora RS i BiH"- kategoričan je Šaraba.
Osim ove teme na sjednici Vijeća naroda u Sarajevu raspravljano je i o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Predsjednica Kluba srpskog naroda Dušanka Majkić zatražila je da ova Agencija dostavi podatke o tome koliko je prošle i ove godine izdvojili sredstava i angažovali policijskih službenika na zaštiti objekata i zvaničnika koji su „pod zaštitomĆ. Majkićeva od iste Agencije zahtijeva i procjenu potrebnih sredstava za narednu godinu.
Predstavnici Vijeća naroda po hitnom postupku usvojili su izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine čime se visina osiguranih depozita sa 7.500 povećava na 20.000.
Od Savjeta ministara predstavnici Vijeća zatražili su da pojasni da li su u opasnosti štedni ulozi građana BiH koji se nalaze u bankama, a veći su od 20.000 KM.
„U zemljama okruženja nivo osiguranih depozita je 50.000 eura i Evropska komisija za područje Evropske unije donijela je odredbe po kojima nema ograničenja, odnosno, osigurani su svi uloženi depoziti u maksimalnom iznosu" - objasnio je zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović.
On je rekao da se u Bosni i Hercegovini ove godine očekuje najveći trgovinski debalans u smislu odnosa izvoza i uvoza.
„Savjet ministara BiH pokušao je učiniti maksimalne napore kako bi depoziti građana koji se nalaze u bankama bili sigurni. Određeni iznos od 20.000 KM je ono što se u ovom trenutku moglo postići" - kazao je Kasumović.
Bez obzira na ovo objašnjenje Vijeće naroda Parlamenta BiH usvojilo je zaključak kojim se od Savjeta ministara BiH traži da što prije donese odluku kojom bi se iznod osiguranih depozita u BiH povećao na 50.000 KM.

Izmjene po hitnom postupku

Na sjednici Vijeća naroda po hitnom postupku usvojene su i izmjene i dopune Zakona na dodatu vrijednost kojima se sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske komisije oslobađaju obaveze plaćanja PDV-a u iznosu od 17 odsto.
Predsjednica Kluba srpskog naroda Dušanka Majkić istakla je da je upravo zbog oporezivanja IPA fondova BiH u proteklom periodu izgubila značajna sredstva koje joj je odobrila Evropska komisija. Majkićeva je naglasila da se Uprava za indirektno oporezivanje BiH "borila" da onemogući oslobađanje PDV-a za sredstva pretpristupne pomoći, ali da Vijeće naroda ipak ima posljednju riječ.