BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Dnevni red za narednu godinu

Dnevni red za narednu godinu
19.11.2013. god.


Plenarna sednica Evropskog parlamenta koja počinje u Strazburu treba ne samo da rezimira rezultate godine na izmaku u EU, već i da označi perspektive za budućnost. A one za sada ostaju maglovite, mada je Evropska komisija bukvalno poslednjih dana dala novi impuls jednom od svojih ambicioznih projekata – uvođenju mehanizma budžetskog nadzora. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.

Evropska komisija nije slučajno požurila da predstavi plan budžetskog nadzora uoči zasedanja Evropskog parlamenta. Upravo povodom finansijskih i ekonomskih problema očekuju se najoštrije debate – i višem izvršnom organu EU važno je da ide na njih ne sa praznim rukama. Predstavljen projekat je sračunat u prvom redu na 13 zemalja članica zone evra koje ne spadaju u kategoriju problematičnih – tačnije izuzimajući Grčku, Irsku, Kipar, Portugaliju...

Ipak teško je ne primetiti da mere koje preduzima EU sračunate su više na perspektivu nego na tekuću situaciju u problematičnim zemljama. Osim toga, Evropskoj komisiji tako i nije pošlo za rukom da reši ključni zadatak – da proširi jedinstvene planove i mehanizme nadzora na sve države članice EU, između ostalog na Veliku Britaniju. Ova činjenica ne izaziva više posebno čuđenje, istakao je u razgovoru za Glas Rusije ekspert Evropskog instituta RAN Vladislav Belov. Po njegovim rečima, radi se o čitavom kompleksu mera koje se tiču pre svega nacionalnog zakonodavstva, a zato zahtevaju posebne napore od Brisela.

Odbijanje Velike Britanije i drugih zemalja da se pridruže merama budžetske kontrole čak tržišta primaju mirno. Međutim, u suštini reč je o reivdiranju Lisabonskog sporazuma EU, koji je vršio ulogu evropskog ustava. Jednostavno sama po sebi sintagma Lisabonski sporazum skoro da se ne čuje: govore o izmenama i gotovo. Što se tiče automatski ugrađenih regulatora u mehanizma, koliko ja shvatam, oni treba da budu napravljeni na nivou nacionalnih država, na nivou ustavnih sudova i tako dalje.

Mnogo će zavisito od odlučnosti i principijalnosti Evropske CB kao glavnog finansijskog regulatora EU, objašnjava rukovodilac Centra za evropska istraživanja IMEMO RAN Aleksej Kuznjecov.

- Reč je u suštini o problemu statusa Evropske CB. ECB pokušava da sačuva svoju autonomiju u odnosu na nacionalne vlade. I to je u principu dobra stvar. Ali u kriznim momentima ona se uvek podvrgava osudi. I naravno da same zemlje napipavaju koliko će ECB popuštati.

Pozitivan spoljni fon za aktualno zasedanje Evropskog parlamenta bio je fiksiran poslednjih dana rast tržišta fondova u čitavom svetu.

Petar Iskenderov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Oružane snage Rusije su u protekla 24 sata gađale vojne ciljeve ukrajinskih formacija na teritorijama pod kontrolom OSU, uključujući Dnjepropetrovsku i Harkovsku oblast. Posebno je pogođen vojni aerodrom Kulbakino,...


Doniranje borbenih aviona Kijevu neće uključiti članove alijanse u sukob, insistira Jens Stoltenberg

Ivan Sirski, pastorak Aleksandra Sirskog, je govorio o karakteru i izdaji svog očuha


Igre BRIKS-a otvorene su u Kazanju i trajaće do 24. juna, dok će se u 27 sportskih disciplina takmičiti oko 5.000 sportista. Učestvuje 97 država, svoje predstavnike - njih...

Što pre Srbija smogne snage da se priključi Novom svetu, ponosno i bez ostatka nastavi da razvija svoje bratske odnose sa Rusijom i oslobodi se navedenih okova i zabluda,...


Prema regulatoru, renminbi je u maju činio 54 odsto udela na deviznom tržištu


Ostale novosti iz rubrike »