Gledanost filmova i uslovnost bioskopskih sala u Republici Srpskoj

NEKADA se za bioskop tražila karta više, a danas se svako od vas može zapitati kada je posljednji put sjedio u dupke punoj sali ili ostao nezadovoljan pred bioskopom zbog prevelike gužve. Davno, zar ne? Gužve više nema, a bioskopske dvorane danas ne mogu popuniti čak ni domaći hitovi ili američki blokbasteri.

Za pad gledanosti filmski poslenici krive nelojalnu konkurenciju, lošu ekonomsku situaciju ili filmske naslove. U pojedinim sredinama, međutim, stanovništvo je željno velikog platna, s obzirom da kino dvorane ne postoje ili su neuslovne do te mjere da im se ne da ni otići na filmsku projekciju. Sramota je priznati da je gledanje filmova u 21. vijeku postalo privilegija samo većih centara u Republici Srpskoj.

Goran Vujaković iz banjolučkih bioskopa potvrdio je za naš list da je stanje kritično kada je u pitanju uslovnost bioskopskih sala u Republici Srpskoj, ako se izuzme Banja Luka. U mnogim mjestima još se koriste drvene stolice u bioskopskim salama. Sistemi za grijanje i hlađenje ne postoje, a oprema je stara i po nekoliko desetina godina. Većina opština u Republici Srpskoj uopšte nema bilo kakvu dvoranu za prikazivanje filmova. Ne raspolažu ni zavidnim budžetom iz kojeg bi mogli izdvojiti novac za gradnju bioskopskih dvorana, a često to nije ni opravdano, jer nema publike.

- Kod nas u manjim mjestima još uvijek igra samo jedan film, a projekcije su jednom ili dva puta sedmično, dok savremeno doba podrazumijeva više projekcija istovremeno, dobra sjedišta, ton, klimu i kvalitet slike - rekao je Vujaković.

Od istočnohercegovačkih opština jedino Trebinje uspijeva da održi kontinuitet kada je u pitanju rad bioskopa i okupljanje publike.

U Trebinju, koje je nekada imalo nekoliko bioskopa, danas se projekcije odvijaju samo u Domu kulture, a bioskopska dvorana broji 320 mjesta.

- Na projekcijama obično imamo pedesetak ljudi, koji redovno dolaze. Najveći problem su, sigurno, piratska izdanja filmova koja utiču na pad gledanosti. Uvijek je najveće interesovanje za domaće filmove - rekao je direktor Doma kulture Trebinje, u okviru koga djeluje bioskop, Đorđe Vučinić.

Trebinjci bi za dvadesetak dana trebalo da gledaju filmove na novom projekcionom ekranu, a biće promijenjeno, prema njegovim riječima, i kompletno ozvučenje u dvorani.

U susjednom Ljubinju bioskop je kontinuirano radio jednom nedjeljno, subotom uveče, sve do katastrofalnog zemljotresa 15. aprila 1979. na Crnogorskom primorju.

Tada je podzemna stihija jednim krakom poprilično oštetila i hercegovačko zaleđe, pa i samu bioskopsku salu u zgradi Zadružnog doma u centru grada, pod starim, stoljetnim kestenovima.

Novac dobijen na ime tog oštećenja nikad više nije uložen u tu salu, nego se poslije probalo sa improvizovanim bioskopom u sportskoj dvorani, ali zbog očigledno loše akustičnosti i činjenice da se između platna i gledalaca isprečavalo odbojkaško igralište, zanimanje zaljubljenika sedme umjetnosti za tu vrstu zabave i prosvjećivanja spalo je na kritične i neekonomske grane i završilo se drugim gašenjem bioskopa.

Višedecenijska pauza uticala je na to da filmske publike u gradu pod Radovinjom potpuno nestane. Ali što zbog nostalgije, što zbog nade da bi se nova publika mogla stvoriti i mlade ljude koliko-toliko odvojiti od kafana i sportskih kladionica, opština je odlučila da jednu bivšu učionicu nekadašnje osnovne škole "Milenko Mićić" adaptira u malu bioskopsku salu sa 70 sjedišta.

Bioskop je prošle godine povjeren na upravljanje Klubu prijatelja odbojke, a projekcije su išle preko video bima, u zagrijanoj sali sa ulaznicom od svega jedne konvertibilne marke - dva puta sedmično.

Nabavljani su aktuelni filmovi, najčešće oni "Oskarom" ovjenčani, ali nakon početnog, gotovo romantičnog zamaha, sve je opet nekako brzo krahiralo, pa je na premijere stizalo od tri do pet gledalaca. I to je bio kraj novog improvizovanog bioskopa, čija se sala poslije koristila za povremene dramske premijere lokalnog Pozorišta mladih "Gimnazijalac" i još rjeđe seminare.

Pokazalo se da klasične filmske publike u Ljubinju više i nema, a za posljednje dvije, tri godine počinjale su s radom, ali i svoju djelatnost ugasile, četiri videoteke. Ni one nisu mogle naći dovoljno korisnika za sopstveno preživljavanje.

Pa nakon svega priče starijih Ljubinjaca o tome kako se nekad za onaj stari bioskop u Zadružnom domu, sa 160 sjedišta, tražila karta više, ili sjedilo na podu za vrijeme projekcije "Kozare" i "Bitke na Neretvi", sada zaista djeluju nestvarno. Projekcija nema ni u Bileći, Berkovićima i Nevesinju.

Ljubitelji filma u Istočnom Sarajevu dva puta sedmično mogu da posjete bioskop, koji djeluje u okviru Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo. U ovom bioskopu krajem 2005. godine postavljena su nova sjedišta i scena. Oprema je stara, a malo je i posjetilaca.

- Imali smo deset hiljada posjetilaca 1998. godine, a sada je taj broj pao na hiljadu - rekao je organizator kulturnih djelatnosti u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo Mihajlo Babić.

Najčešći posjetioci su, prema Babićevim riječima, učenici 7, 8. i 9. razreda osnovne škole, kao i oni iz prvih razreda srednje škole. Redovno dolaze i mladi parovi, a najmanje je publike starije od 30 godina.

U Bijeljini se gradski bioskop nalazi u zgradi staroj četrdesetak godina. Aparati za reprodukciju tona i slike stari su 30 godina, ali situacija sa bioskopom u Bijeljini u budućnosti bi se trebala pozitivno promijeniti. Bioskop bi trebalo da bude smješten u Centar za kulturu "Semberija", koji će tek biti izgrađen u Bijeljini.

- Bioskop je posljednji put "osvježen" 1999. godine, kada su promijenjena sjedišta. Projekcije su svakodnevno u 19 i 21 čas, a sala povremeno služi i za pozorišne predstave i koncerte. Prosjek slabe posjećenosti izvlače domaći filmovi, a ove godine to je "Crni Gruja i kamen mudrosti" - rekao je radnik bijeljinskog bioskopa Željko Savić.

Sala bijeljinskog bioskopa ima 600 sjedišta, a poslije otvaranja Centra za kulturu "Semberija" postoji šansa da Bijeljina dobije dvije bioskopske sale.

Od tri nekadašnja kina u Prijedoru danas je ostalo samo jedno. Bioskop "Mrakovica" već godinama radi u neuslovnom prostoru, koji prokišnjava, i kojem je potrebna i sanacija i kompletna adaptacija.

Istorijski zapisi kazuju da su se prvi filmovi u gradu na rijeci Sani počeli prikazivati daleke 1925. godine u vrijeme Kraljevine SHS. Prijedorčanin Marjanović, koga su sugrađani prepoznavali po nadimku Gusak, imao je, prema istorijskim zapisima, prvu pravu kino-opremu koja je u ovaj grad donijela i prve zvučne projekcije filmova.

Najbolje sale ima najveći grad Republike Srpske, Banja Luka, ali brojnom publikom ne može se pohvaliti. Banja Luka je oduvijek imala najbolji repertoar u BiH, a danas ima i moderno opremljene bioskopske sale, međutim, broj gledalaca se smanjio.

Nekadašnji bioskop "Kozara" danas je multipleks sa pet moderno opremljenih sala, dok je u bioskopu "Palas" ostala samo jedna manja renovirana sala.

- Sigurno je da je budućnost u multipleks bioskopima, sa više sala, u kojima se prikazuje mnogo filmova, različitih žanrova, sa mnogo termina, čak do 50 dnevno. Na takvim mjestima kreću se ljudi od sedam do 77 godina, jer ima za svakog ponešto - objasnio je Goran Vujaković.

On je, međutim, ukazao na poguban pad gledanosti u bioskopima širom svijeta. U banjolučkim bioskopima pad gledanosti počeo je 2003. godine, da bi se prošle godine malo zaustavio. I velika sala bioskopa "Palas" u Banjoj Luci zbog nedovoljne gledanosti pretvorena je u dječiju igraonicu.

Pad gledanosti u bioskopima, prema Vujakovićevim riječima, nije nova pojava. Taj talas šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka zahvatio je i Ameriku.

- Amerika sada ima multiplekse sa 20 i više sala, gdje sa plaćenom ulaznicom možete cijeli dan gledati filmove, kojih je po 20 ili 30 na repertoaru- rekao je Vujaković.

On smatra da na lošu gledanost najviše utiču uslovi u bioskopu, piraterija i kvalitet filmova.

- Kod nas je broj gledalaca od 2003. godine do danas opao sa 20 do 30 posto. Činjenica je da se kod nas kopije filma pojavljuju istovremeno sa svjetskom premijerom. Dok se neki poznati svjetski filmski hit prikazuje mjesec dana u Banjoj Luci, za to vrijeme u manjim gradovima pirati preplave tržište i većina ljudi tako pogleda željeni film - istakao je Goran Vujaković.

On je objasnio da postoje dobre i loše sezone kada su filmovi u pitanju.

- Film kao sedma umjetnost ide u pravcu velikog podvajanja između nekomercijalnog, odnosno autorskog filma, umjetničkog i komercijalnog. Devedeseto odsto našeg repertoara je "Holivud", a logično je da oni prave filmove za Ameriku. Njihova djeca su odrasla na stripovima o Srebrnom letaču, Spajdermenu, Betmenu i ti likovi ih interesuju i na velikom platnu. Našim klincima to ne znači mnogo - ocijenio je Vujaković.

Vujaković je naveo da od kvaliteta domaćih filmova najviše zavisi kakva će biti sezona.

- Sigurno je da u Banjoj Luci imamo ljude koji u bioskop odlaze od "Zone Zamfirove" do "Ivkove slave" i vjerovatno je da će oni ići da gledaju film "Sveti Georgije ubiva aždahu". Posljednjih godinu dana domaći film malo kaska, ali nadamo se velikoj gledanosti filma "Sveti Georgije ubiva aždahu", koji bi trebalo da stigne u bioskope u martu sljedeće godine - naglasio je Vujaković.

On je dodao da se ne smije zanemariti ni ekonomska situacija koja takođe utiče na gledanost, pa možda i više i od kvaliteta filmova.

- Odlazak u bioskop je sociološka pojava. Nije toliko bitno šta se prikazuje, nego sam izlazak. Kod nas je trenutno problem što ljudi nemaju dovoljno novca u kućnom budžetu, djeca ne dobijaju džeparac... Tu je i velika konkurencija drugih medija, kao što je Internet i televizija. Na brojnim televizijama za samo jedno veče postoji raznovrsna ponuda kvalitetnih filmova - smatra Goran Vujaković.

Interesantno je da u banjolučkim bioskopima ni dječije projekcije nisu naročito posjećene. Prema riječima Gorana Vujakovića, samo se vikendom primjećuje veća posjećenost roditelja sa mališanima.

- U Americi je najnormalnija stvar porodični odlazak u bioskop, mada to ni tamo nije jeftino - rekao je Goran Vujaković.

Možda bi zato djecu od malih nogu trebali učiti da filmove gledaju u bioskopu. Sigurno je da će i kao odrasli ljudi radije i češće ići u bioskop, sa željom da pogledaju nove filmove.

Banjolučki "Oskar film" je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture pokrenuo akciju popularizacije filmske kulture u manjim mjestima. Tokom ove akcije školske 2006/2007. prikazano je nekoliko filmova za učenike osnovnih i srednjih škola u manjim i većim mjestima.

- Ministarstvo treba dati preporuke za neki film za koji smatraju da je edukativan, da će se svidjeti klincima, a mi imamo pokretnu opremu koju nosimo po školama - rekao je Vujaković.

- Osnovna ideja nam je bila da mladi pogledaju nove filmove koji stižu u bioskope, a koji, naravno, imaju i obrazovnu ulogu. Učenici u većim mjestima gledali su filmove u bioskopskim salama, dok je "Oskar film" u malim sredinama filmove prikazivao u školama. Vođeni smo idejom da se kod učenika razvije osjećaju za kulturu, pa time i za film - rekla je portparol Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske Duška Golić. U "Oskar filmu" se nadaju da će na jesen nastaviti sa ovom praksom, jer je od obostrane koristi.

PLANOVI

- Najgledaniji filmovi ove godine u banjolučkim bioskopima su "Mister Bin", "Crni Gruja", "Pirati sa Kariba", "Spajdermen" i "Klopka". "Šrek 3" će se početi prikazivati 7. juna, "Fantastična četvorka" 14. juna, zatim "Rađanje srebrnog letača", "Okeanovih 13". One koji misle da je karta za bioskop skupa, očekuje ljetna revija filmova početkom jula u Banjoj Luci, gdje će biti prikazano sve što je bilo u prvih šest mjeseci na velikom platnu. Karte će koštati marku i po i dvije marke. Za sve filmofile banjolučki bioskopi u julu će "dovesti" i peti nastavak "Harija Potera", "Simpsonove" i novi Spilbergov film "Transformersi" - rekao je Goran Vujaković.