Izbori u Austriji i Bjelorusiji

U Austriji se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori koji se smatraju najneizvjesnijim u istoriji alpske države zbog velike neodlučnosti birača, ali i na kojima se očekuje uspon krajnje desnih stranaka.

Od preko 6,3 miliona građana s pravom glasa, čak oko dva miliona Austrijanaca, dan pred izbore, još nije odlučilo za koga će da glasa, dok je samo polovina birača znala kome će dati svoj glas, pokazalo je istraživanje bečkog dnevnika "Esterajh". Tako veliki broj neodlučnih čini ishod izbora veoma neizvjesnim, jer razlika među vodećim strankama, prema istraživanjima, iznosi samo dva odsto glasova. Ankete pokazuju da će dve velike stranke, Socijaldemokratska (SPO) i Narodna partija (OVP), dobiti jednak broj glasova, oko 27 odsto, dok će desničarske - Slobodarska partija (FPO) osvojiti 15, a Savez za budućnost Austrije (BZO) Jerga Hajdera sedam odsto glasova. Austrijanci biraju novi saziv parlamenta koga čine 183 poslanika i čiji mandat traje pet godina, nakon što se vlada, koju su činile Socijaldemokratska partija (SPO) i Narodna stranka (OVP), poslije dužeg "mučenja" raspala tokom ljeta. Predsjednik Austrije Hajnc Fišer pozvao je u petak glasače da u što većem broju izađu na prijevremene parlamentarne izbore, ukazujući da je to u interesu demokratije.

Bjelorusija :Izbori za bolje odnose sa Zapadom I u Bjeloriji se danas održavaju parlamentrani izbori, za koje predsjednik Aleksandar Lukašenko vjeruje da bi mogli poboljšati odnose zemlje sa Zapadom. Lukašenko, koga Zapad optužuje za kršenje ljudskih prava tokom 14 godina na vlasti, uvjeren je da će evropski posmatrači ocijeniti izbore kao slobodne i fer. Takvu ocjenu nijedni izbori u Bjelorusiji nisu dobili od sredine 90-tih.

Kandidati 70 opozicionih partija boriće se za 110 mjesta u parlamentu. Iako analitičari predviđaju da bi mogli osvojiti nekoliko mjesta, lideri opozicije već su ocijenili da su izbori namješteni.

Ocjena evropskih posmatrača, stotine ih je već stiglo u Bjelorusiju, značiće više od ishoda 12-časovnog glasanja koje je počelo jutros u 8.00 časova.

"Posmatrači se suočavaju sa političkom i etičkom dilemom", kaže Vinčuk Večorko, zamjenik lidera opozicionog Nacionalnog fronta Bjelorusije.

On je dodao da posmatrači mogu ili da pretvore Lukašenka u pro-evropskog političara ili da ostanu dosljedni svojim principima, a to je da lažirane izbore tako i nazovu.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju /OEBS/ saopštila je prošle sedmice da su ovi izbori slobodniji nego prethodni, ali da nije dobila uvjeravanja da će imati pristup prebrojavanju glasova.

OEBS je poslao 477 posmatrača, što je veći broj nego na prethodnim izborima.

Raskošne subvencije i beneficije načinile su Lukašenka veoma popularnim u zemlji koja ima oko 10 miliona stanovnika. On pokušava da poboljša veze sa Zapadom, posebno EU, od sukoba sa Moskvom oko cijena energenata.

U sklopu svoje nove politike Lukašenko je uoči izbora odobrio oslobađanje političkih zatvorenika.

Liberalna i nacionalna opozicija, koji su 2004. godine isključeni iz parlamenta, odbili su pozive nekih aktivista na bojkot. Njihovi lideri kažu da mogu da osvoje oko 30 mjesta.

EU je najavila ublažavanje ili ukidanje sankcija ukoliko izbori proteknu u redu.

Zapad pokazuje sve veći interes za Bjelorusiju zbog pogoršanja odnosa sa Rusijom nakon invazije na Gruziju prošlog mjeseca.

Opozicija smatra da promjena samog Lukašenka ne znači i promjenu njegove vladavine.