Radovan Karadžić - "Glas javnosti".
BEOGRAD, 11. AVGUSTA - Prvi predsjednik Republike Srpske /RS/ Radovan Karadžić samo mjesec nakon što je izabran na tu funkciju i postao vrhovni komandant Oružanih sanaga RS potpisuje naredbu o primjeni međunarodnog ratnog prava u srpskoj vojsci - piše beogradski "Glas javnosti".
"U prvoj tački te naredbe, koju je Karadžić donio 13. juna 1992. godine, stoji da vojska i policija u sukobima u BiH prijavljuju kršenja i poštuju pravila međunarodnog ratnog prava" - piše list na početku serije tekstova o tome kako je Karadžić htio da spriječi zločine.
Za početak ove hronologije, važan datum je 12. maj 1992. godine, dan kada je u Banjaluci održana konstitutivna sjednica Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine.
U Predsjedništvo su tada izabrani, osim Karadžića, Biljana Plavšić i Nikola Koljević. Na istoj sjednici, kojoj su prisustvovali i predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik i premijer Branko Đurić, za predsjednika srpske države u BiH izabran je Radovan Karadžić.
Ova odluka je važna jer govori o tome da je tek od tog datuma Karadžić vršio i dužnost vrhovnog komandanta oružanih snaga Srpske Republike.
U naredbi, koju je Karadžić donio 13. juna 1992. godine, navodi se da su za prijavljivanje kršenja pravila međunarodnog ratnog prava i za njegovu primjenu primjenu odgovorni komandanti i komandiri vojske, kao i svaki vojnik.
U trećoj tački ovlašćuje se ministar odbrane da propiše uputstvo o postupanju sa zarobljenicima, a u narednoj se naređuje obuka radi upoznavanja sa pravilima međunarodnog ratnog prava.
Istog dana Predsjedništvo Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kako se tada zvala RS, donosi odluku o zabrani formiranja i djelovanja naoružanih grupa i pojedinaca na teritoriji Republike koji nisu pod jedinstvenom komandom vojske ili policije.
U njoj se, između ostalog, navodi da su "postojeće grupe i pojedinci dužni da se u roku od tri dana stave pod jedinstvenu komandu vojske ili policije".
Na kraju odluke navedeno je i da se "Predsjedništvo odriče grupa koje bi nastavile da djeluju samostalno" i takvima je zaprijećeno "najstrožim mjerama predviđenim zakonom".
Toga dana, takođe, Karadžić šalje pismo tadašnjem generalnom sekretaru UN Butrosu Butrosu Galiju kojeg obavještava o ovoj odluci.
"Kao što možete da vidite, pokušavamo da zaustavimo tragediju etničkih sukoba u BiH i u tom pogledu ova odluka je u skladu sa našim energičnim naporima da što je prije moguće zaustavimo rat" - navodi Karadžić u pismu Galiju.
Ovo pismo za mnoge je ključni dokaz da su predsjednik i rukovodstvo RS od samog početka građanskog rata u BiH zabranili obrazovanje i djelovanje paravojnih jedinica.
Takve jedinice su ili spontano nastajale u pojedinim mjestima RS ili su dolazile iz Srbije, ali su ovom odlukom stavljene pod jedinstvenu kontrolu državnih oružanih snaga.
Karadžić 20. juna 2002. godine imenuje, u skladu sa svojim ovlašćenjima, veći broj sudija osnovnih i viših sudova i javnih tužilaca.
Među imenovanim bilo je jedanaest muslimana i tri Hrvata, što govori u prilog tezi da u RS od samog početka nije bilo zvanične politike etničkog čišćenja, nego se vodilo računa da i tako značajne ustanove imaju multietnički sastav.
Karadžić 3. jula 1992. godine potpisuje naredbu o provođenju istrage o djelovanju paravojnih grupa na području opština Gacko i Nevesinje. U njoj se nalaže Ministarstvu unutrašnjih poslova da provede istragu o djelovanju takvih grupa, kao i da poslije toga podnesu izvještaj o utvrđenom činjeničnom stanju.
Ovakva naredba nije bila u njegovoj nadležnosti, već MUP-a i tužilaštva, ali Karadžić je lično insistirao da se ona provede.
Predsjedništvo RS 14. jula 2002. godine donosi odluku za sve opštine na području Goražda u kojoj se navodi da "sva sela u kojima muslimansko i hrvatsko stanovništvo preda oružje moraju uživati punu zaštitu srpske države".
Ovo naređenje koje je upućeno u osam opština sa multietničkim sastavom svjedoči o upornom nastojanju državnog rukovodstva da zaštiti civilno stanovništvo i obezbijedi bezuslovno poštovanje i primjenu Ženevskih konvencija - navodi "Glas javnosti".
- Izvor
- AGENCIJE
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.
U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.
Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.