BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Šta (ni)je Holbruk obećao

Šta (ni)je Holbruk obećao
01.08.2008. god.

Ričard Holbruk, nekadašnji američki izaslanik za Balkan, demantovao je tvrdnje Radovana Karadžića da je sa njim postigao sporazum da neće biti izručen Hagu ako se povuče iz političkog i javnog života. Aleksa Buha tvrdi suprotno.Šta (ni)je Holbruk obećao

Karadžićevu tvrdnju demantovao je noćas i Stejt department.

"Ambasador Holbruk i mi, više puta jasno smo rekli da nikakav sporazum prema kojem bi Radovan Karadžić dobio imunitet od krivičnog gonjenja nije postignut", istakao je u pisanom saopštenju portparol Stejt departmenta Šon Mekormak, dodajući da Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju hapšenje Karadžića srpskih vlasti i njegovo izručenje u Hag.

Ministar spoljnih poslova Republike Srpske do januara 1998. godine Aleksa Buha, u intervjuu "Večernjim novostima"( 23. jul 2008.), međutim, tvrdi da su postajala dva dogovora sa predstavnicima najveće svetske sile, Ričardom Holbrkom i Madlen Olbrajt o tome da se Radovan Karadžić povuče iz političkog i javnog života i nestane iz Republike Srpske.

Buha je rekao da je prisustvovao dogovru sa Holbrukom koji je postignut juna 1996. godine.

"Lično mi je to Holbruk potvrdio mašući papirom na kome je bio tekst Radovanove odluke, sa potpisom. Potvrdio mi je i to da posle tog papira SDS može da ide na izbore u Republici Srpskoj i da je za Radovana Hag prošlost", rekao je Buha.

"Drugi dogovor postignut je skoro godinu dana kasnije u Banjaluci. Zapravo, Madlen Olbrajt je tadašnjoj predsednici Republike Srpske Biljani Plavšić potvrdila da Karadžić neće biti hapšen pod uslovom da "nestane". Ne samo iz javnog života nego i iz Republike Srpske. On se tog dogovora pridržavao", tvrdi Buha.

Buha je potvrdio da potpis na dogovor nisu stavili ni Olbrajtova ni Holbruk.

" Potpise nisu stavili, ali vrsta dogovora bez dokumenta u diplomatiji postoji. Doduše, i Holbruk i Olbrajtova su povremeno demantovali postojanje tog dogovora, ali nisu revnosno insistirali na Radovanovom hapšenju", rekao je Buha, jedan od najbližih političkih saradnika Radovana Karadžića iz ratnih dana.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je prošle godine, na zahtev tužilaštva Haškog tribunala proveravalo informaciju o eventualnom postojanju sporazuma Karadžića - Holbruk.

Taj zahtev proveravao je deo tužilaŠtva koji je angažovan na sprovođenju Akcionog plana.

U tužilaštvu navode da ne žele više ništa da komentarišu o tom pitanju niti da daju bilo kakve informacije, jer je to sada predmet odbrane Radovana Karadžića.

Podnesak Tribunalu

Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić naveo je u podnesku Haškom sudu da njegov dolazak u Hag bio praćen brojnim drastičnim neregularnostima.

U podnesku, koji je danas objavio Haški tribunal, Karadžić je kao prvu neregularnost istakao medijsku hajku koja je, kako je naveo, još pre početka oružanih sukoba započeta u muslimanskim medijima, koji su ga proglasili za ratnog zločinca u vreme kad su padale samo srpske žrtve

"Svetski mediji su nastavili sa tom medijskom hajkom, a da ja nisam bio u prilici da adekvatno odgovaram, tako da je sada mnogima nezamislivo da se u ovom sudu donese oslobađajuća presuda u mom slučaju", ističe Karadžić.

Karadžić veruje da ova činjenica "ozbiljno ugrožava sam proces i isključuje mogućnost regularnosti".

Karadžić se u podnesku ponovo osvrnuo na dogovor sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom.

Naveo je da je 1996. godine Holburk, u ime SAD, njegovim opunomoćenim predstavnicima, državnicima i ministrima ponudio da se povuče sa javnih i stranačkih funkcija, da se potpuno ukloni sa javne scene, ne daje intervjue, pa čak i da ne objavljuje književna dela, jednom rečju, da bude nevidljiv dovoljno dugo da se Dejtonski sporazum primeni do kraja.

"Nema nikakve sumnje da je ponuda izneta u ime SAD, ne samo zato sto su ga (Holbruka) naši funkcioneri primali kao ovlašćenog predstavnika SAD, već i zato što je, u prethodnom direktnom susretu, sam gospodin Holbruk meni, pred vrlo kredibilnim svedocima, kad sam mu prenosio svoje razgovore sa predsednikom /Ximijem/ Karterom, rekao da on poštuje predsednika Kartera, ali da on sada radi za predsednika Klintona. Doslovno tako", kaže se u podnesku.

Holbruk je u ime SAD preuzeo obavezu da SDS-u neće biti zabranjen izlazak na izbore, da više niko od funkcionera stranke neće biti skinut sa izborne liste, što se dešavalo tek na sledećim, a ne na prvim izborima održanim 1996. godine.

"Što se tiče mene, gospodin Holbruk se u ime SAD obavezao da neću biti procesuiran pred ovim Tribunalom i da treba da razumem da će jedno vreme ostati oštra retorika protiv mene, da moje pristalice ne bi ometale primenu Dejtonskog sporazuma" navodi Karadžić u podnesku Tribunalu.

Naglasio je da su predlozi koje je u ime SAD državni sekretar Medlin Olbrajt podnosila predsednici RS Biljani Plavšić da se skloni u Rusiju, Grčku, Srbiju i otvori svoju kliniku, ili da se pomeri makar u Bijeljinu, samo da ode sa Pala, potpuno su u skladu sa ovim sporazumom koji, kako tvrdi Karadžić, nije bio privatni Holbrukov posao, već državna stvar.

Karadžić kaže da je svoje obaveze iz sporazuma ispunio istog dana i toga se držao veoma dugo.

"Nekoliko meseci nakon sporazuma sa SAD, bio sam oprezan u kretanju, ali ne zbog međunarodnih snaga, pored kojih sam prolazio tiho i bez demonstracije, već zbog mogućih avanturista i lovaca na slavu", dodao je Karaxić.

Tvrdi da su domaće obaveštajne službe zapazile brojne agresivne aktivnosti međunarodnih snaga na mestima koja je neposredno pre toga napustio.

"Te akcije su bile jasno strukturirane da se neko munjevito likvidira, nikako da se uhapsi, a nakon neuspeha proglašavane su za vežbe, iako se vežbe uvek najavljuju unapred da se narod ne bi uznemirio. Namera da me likvidiraju bila je više nego očigledna, što potvrđuju i aktuelne izjave Holbruka da žali što se ovde ne izriče smrtna kazna, pa ni meni ne može biti izrečena, iako bi on to toliko želeo", naveo je Karadžić u podnesku Tribunalu.

Švarc-Šiling: Karadžić zna stvar nepovoljne za svet

Bivši visoki predstavnik za BiH Kristijan Švarc-Šiling ocenio je danas da haški optuženik Radovan Karadžić zna stvari nepovoljne za međunarodnu zajednicu.

"Ne sumnjam u ono što je bivši američki ambasador Ričard Holbruk rekao komentarišući tvrdnje Radovana Karadžića, ali verujem da Karadžić zna neke stvari koje u svakom slučaju nisu baš povoljne za međunarodnu zajednicu", rekao je Švarc-Šiling u intervjuu za nemački radio Dojče vele.

Švarc-Šiling očekuje da na predstojećem suđenju u haškom Tribunalu na videlo izađu informacije i dokumenta o događajima između 1992. i 1996. godine, u kojima je učestvovao Karadžić.

Nemački političar nije želeo da se upušta u pretpostavke kakve će dokaze Karadžić izneti tokom suđenja, ali je rekao da "pretpostavlja da on (Karadžić), pošto je bio umešan u događaje, ima da kaže neke nove stvari koje do sada nisu bile poznate".

"Ne mogu da se otmem utisku da je prekid vazdušnih napada NATO na položaje vojske Republike Srpske, da je sve to bilo u dogovoru sa njim. Ima vrlo čudnih stvari vezanih za Srebrenicu, ali i za druge događaje", rekao je Švarc-Šiling.

Ocenio je da je suđenje Karadžiću od velikog značaja za BiH jer predstavlja dokaz da pravni sistem funkcioniše, i jer su ljudi u BiH imali utisak da je "međunarodna zajednica digla ruke od svega".

"Sa druge strane, za Srbiju je neophodno da se što pre suoči sa ratnim zločinima, kao što smo to i mi u Nemačkoj uradili posle Drugog svetskog rata. Stvari će se pokrenuti tek kada sledeća generacija postavi pitanje roditeljima šta se u stvari dešavalo. Zato je ovo važan korak koji može da dovede do mira i Srbiji otvori perspektivu za bolju budućnost", rekao je Kristijan Švarc-Šiling.

Montgomeri: Sporazum sa Holbrukom istrošen kliše

Vilijam Montgomeri rekao je za današnji Blic da je jedan od najviših prioriteta njegove vlade, dok je on bio ambasador u periodu od 1998. godine do 2004. godine, bilo prebacivanje optuženih za ratne zločine u Hag, pre svega Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

"Stoga, nema nikakve šanse da ne bismo u tom periodu učinili sve što je u našoj moći da se obojica nađu u Hagu", rekao je Montgomeri.

Što se tiče istrošenog starog klišea o sporazumu sa Ričardom Holbruko, mogu samo da se nasmejem, rekao je Montgomeri.

"Da bi neko poverovao u to, da bi jedan od najmudrijih političara našeg doba, dok je bio u Bosni ili za vreme Miloševića svestan da se svaka reč koju izgovori, i da će svaki sporazum koji potpiše biti obelodanjen, ikada pristao na bilo kakvu amnestiju za jednog od najozloglašenijih optuženika iz bosanskog rata, Karadžića, čovek mora da bude ili stvrano naivan ili da veruje u teorije zavere", rekao je Montgomeri.



  • Izvor
  • RTS
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Posrednici bi mogli da pomognu u postizanju trajnog rešenja sa Moskvom, izjavio je ukrajinski lider


Oružane snage Rusije su u protekla 24 časa gađale ciljeve Oružanih snaga Ukrajine u oblastima Odeske, Harkovske i Kijevske oblasti. Zauzvrat, OSU su izvršile još jedan napad dron

Prva dama je jedina osoba koja može da ubedi predsednika SAD da izađe iz trke za predsednika, izjavio je izvor


Izraelske snage će dobiti veliku seriju bombi od 230 kilograma za dve nedelje, tvrde izvori izdanja

Nekada srce drevnog kraljevstva Rusije, postalo je prestonica Sovjetske Ukrajine 1934.



Ostale novosti iz rubrike »