Mehmed-beg Kapetanović ili kako je izmišljano bošnjaštvo

10.03.2013. god.

Nastojalo se da u tu novu naciju uđu narodi sve tri vjere u BiH. Srbi u BiH bili su već nacionalno svjesni. Rimokatolici u BiH nisu imali razvijenu nacionalnu svijest, pa su se identifikovali po svojoj vjeri. Bošnjaštvo je stoga bilo upućeno uglavnom na muslimane.

Ako je okupator očekivao uspjeh morao se osloniti na domaće ljude. Saradnik je pronađen u liku Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (1839-1902). Obostrani interes za stvaranje „bosanske nacije“ usaglasio je djelovanje okupatora i Kapetanovića. Okupatoru je bio potreban lojalan domaći faktor. Mehmed-beg Kapetanović i muslimanska aristokratija, nastojali su očuvati svoje privilegije. „Bosanska nacija“ smatrana je idealnim oruđem za ostvarenje njihovih zamisli.

Mehmed-beg Kapetanović 1891. godine pokreće list „Bošnjak“. Tu će on propagirati „bosansku naciju“. Njega finansira okupaciona vlast. „Bošnjak“ će iz godine u godinu dobijati visoke subvencije. Kao urednik „Bošnjaka“, Kapetanović je mjesečno dobijao 166 forinti. Godine 1893. nagrađen je i položajem gradonačelnika Sarajeva.

Kapetanović je u „Bošnjaku“ krenuo sa žestokom propagandom. Često se prelazilo preko istorijskih činjenica. Svoju agresivnost Kapetanović je izrazio kroz stihove:“Od Trebinja do brodskijeh vrata, Nije bilo Srba ni Hrvata“. Njegov pokrovitelj, Benjamin Kalaj, u svojoj „Istoriji Srba“ pisao je da skoro u cijeloj BiH žive uglavnom Srbi. Iz ovoga se vidi sva konfuznost i izvještačenost ideje o „bosanskoj naciji“, kao i činjenica da je Kalaj zabranio sopstvenu knjigu za upotrebu u BiH.

„Vele hrišćani da su Srbi, a vele katolici da su Hrvati; ali ništa zato... to će samo vrijeme izbrisati“, bile su riječe Kapetanovića. Ipak, nije se dosljedno držao toga, da su svi u BiH jednaki Bošnjaci. Forsirao je uzvišenost muslimana kao starih bosansko-hercegovačkih velikaša. „Bošnjak“ je 1892. godine pisao:

“U ovoj zemlji je od davnina bio gospodujući element muhamedanski, element s kojim se mora i danas u prvom redu računati“. U prvom redu se, dakle, ističu „prava“ muslimanske aristokratije.

„Bosanska nacija“ se propagirala da ne bi muslimani postali „svojom nemarnošću... sluge svojih nekadašnjih sluga i kmetova“. Iz ovoga se osjeti sav kompleks muslimanske gospode. Kapetanovićeva priča da su svi u BiH i Bošnjaci, pada u vodu.

Nema jednakosti između „gospodujućeg elementa“ i njihovih „sluga i kmetova“. Ovo je još 1839.-1840. zapazio Matija Mažuranić, brat Ivana Mažuranića, tokom svog putovanja po BiH.

On kaže:“U Bosni se Krstjani (pravoslavci i rimokatolici - B. R.) nesmiu zvati Bošnjaci; kad se reče Bošnjaci; onda Muhamedovci samo sebe razumiu, a Krstjani su samo raja Bošnjačka, a drugčje Vlasi“. Ovdje vidimo vjersku i stalešku podjelu. Bošnjaci su muslimanski gospodari. Krstjani ili Vlasi su hrišćanska potčinjena raja.

Postanak muslimana u BiH Kapetanović veže za srednjovjekovne „bogumile“. Svoju teoriju preuzeo je od Austro-Ugarskih režimskih istoričara. Ovim se želio uspostaviti kontinuitet muslimana sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Novoj naciji bili su potrebni nacionalni mitovi. Mitski oreol tkan je i oko Husein-kapetana Gradaščevića (Zmaj od Bosne).

Svaki musliman koji se izjašnjavao kao Srbin ili Hrvat, bio je napadan u Kapetanovićevom „Bošnjaku“. Vjera je isticana kao granica između Bošnjaka (Muhamedanaca) i ostalih. Tako je neki musliman iz Prijedora, pošto se izjasnio kao „Srbin Muhamedanske vjere“, bio žestoko kritikovan.

Okrivljen je bio, da je „iz koristoljublja, iz niska lična interesa zalutao u onaj tabor koji nam je od uvijek bio neprijateljski“. Ovako je građena „bosanska nacija“. Svi muslimani u BiH, htjeli ne htjeli, morali su se izjasniti kao Bošnjaci.

Smrt Mehmed-bega Kapetanovića 1902. prekinula je njegov rad na stvaranju „bosanske nacije“. Rad na propagiranju „bosanske nacije“ je nastavljen, ali smanjenom žestinom. Početkom Prvog svjetskog rata, počeo je i kraj nove nacije.

Duh pokretača „Bošnjaka“ ostao je da čeka neke nove vjetrove, pa se tako nekadašnja ulica Mladena Stojanovića u Sarajevu, danas zove upravo Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka.

Izvor
Frontal

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Nema govora o mobilizaciji – Kremlj

Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.

„RT.Dok: Vreme naših heroja” počelo na Mećavniku uz pozdrave Ljubimove, Kosačova, Zaharove, Kusturice…

U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.

Hronika specijalne vojne operacije za 22.1..2024.

Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za