Crnogorke da se late pera

Nesvakidašnja promocija neobične knjige, "Put oko sveta za 25 dana" iz pera najtiražnije srpske književnice Isidore Bjelice obilježila je nedavno kulturnu scenu Srbije. U svom posebnom provokativnom stilu, autorka brojnih knjiga je zvanicama iz javnog i kulturnog života Srbije 54 ostvarenje predstavila u Botaničkoj bašti, na travnjaku japanskog vrta... Isidora je, kako kaže za naš list, ovom promocijom sa svojom izdavačkom kućom „Laguna", željela da pokaže da književno veče ne mora da bude dosadno u zagušljivim prostorijama u kojim bi pričali samo o knjizi. I zato je književnica zvanicama priuštila više zabave i smijeha pod ljetnjim nebom, pa je bila domaćica večeri, trbušna plesačica, pjevačica, bubnjarka, voditeljka... Poslije plesa se latila mikrofona i u duetu zapjevala sa rok pjevačicom Viktorijom, a onda zabubnjala na svoj način, a par stotina posjetilaca je skandiralo kao na pravom rok koncertu. Bjelica, koja među svim titulama i nagradama nosi i onu za "Najvoljeniju ženu 21. vijekaĆ promovisanom knjigom vodi vas na put kroz egzotične prostore i brojne vremenske zone koje se poigravaju sa ljudskom sudbinom. Od Frankfurta, Indije, Singapura, Kine, Japana, Havaja, Kalifornije, Meksika, Njujorka ponovo do Beograda, Bjelica nas upoznaje sa metafizikom putovanja, promjenama koje u nas utiskuju za sva vremena, drugačije kulture, ljudi, prostori, mirisi, pogledi, snovi... Ovo je putopis ispisan na samo njoj svojstven, šarmantan i neodoljiv način i zato nas je tokom susreta u Japanskoj bašti interesovalo da li književnica zaista "odlaziĆ.
~Da li definitivno napuštate književnost za odrasle i posvećujete se dječjoj ili je to sam marketinški trik?
-- To je momentalno moje raspoloženje. Imam neke moje stare rukopise, koji će se u knjigama pojaviti već ove godine. Biće to posljednje djelo za odrasle, koja će se zvati "Poslednji romanĆ. To je roman o šeširima, odnosno zbirka sa fotografijama svih mojih šešira i pričama o njima. Biće prevedeno na engleski jezik. Trenutno me zanima da pišem za djecu, a vidjećemo šta će biti za pet ili deset godina... život je nepredvidiv...
~S obzirom da se u posljednje vrijeme sve češće pojavljujete u ulozi voditelja i autora TV emisija, da li je to unosnije od književnosti?
- Svakako je mnogo unosnije. Čak i kada ste jedan od najuspješnijih pisaca, jednostavno taj medij je bolji, a na njemu su pristupačnije i reklame. Neko kao ja, koja voli ovoliko da putuje, prinuđen je da se bavi i tim poslom, jer putovanja koštaju puno. Trenutno sa čuvenim ezoterikom Rubenom Papianom krećem da radim zanimljivu TV-seriju o balkanskim misterijama, koja će biti srpsko-holandska koprodukcija.
~Kao naša najtiražnija spisateljica često pišete u knjigama o seksu, da li to znači da Crnogorci i Srbi globalno vole seks kao temu ili samo gradite takav stil?
- Mislim da naše ljude zanima ljubav, a nje nema bez seksa. Mišljenja sam da treba da znamo dosta toga iz života naših slavnih predaka, ali i o savremenom životu. Mene interesuje ta, na neki način, detabuilizacija seksa, da ga vratim u okrilje intelektualnog gdje mu je mjesto, i ovdje, i svugdje u svijetu. To je nešto što nailazi na dobru recepciju, i eto, to je zapravo uzrok da se ja uvijek, ne previše, ali posredno bavim i time - seksom.
~Gradeći stil kao pisac, ko Vam je bio uzor?
- Iskrena da budem moji uzori su uglavnom bili filozofi, jer ne volim previše prozne pisce, ali svakako cijenim one koji su promijenili poimanje uopšte seksualnosti. Sjećam se kada sam se prošle godine družila sa Erikom Džong, za vrijeme njene posjete Srbiji, lijepo smo se razumjele i razmijenile ideje. Ona je sigurno bila jedna od žena koja je dosta uticala na mene.
~Čuli smo da Vam je uputila kompliment, a u kompliment sa vaše strane nije povjerovala?
- To je bilo smiješno. Kada sam joj rekla da i ona lijepo izgleda rekla je "Ma, hajte molim Vas.Ć Imale smo odličan kontakt. Nevjerovatno je to kada upoznate nekoga ko je puno stariji od vas, a imate osjećaj da vam je drugarica...
~Da li ste ešarpe s početka karijere i šeširi koje i danas nosite, pokupili od Isidore Dankan?
- Veoma sam voljela Isidoru Dankan, ali prve šešire sam pokupila od bake i prabake. Onda sam, na neki način, gledala i divila se svim damama koje nose šešire. I evo sada, ovog ljeta započinjem moj veliki projekat, koji se nadam da ću ostvariti ili u Srbiji, ili u Crnoj Goru. Sve zavisi ko mi prije da podršku, a to je muzej šešira. Moj novi izdavač Mirko Mrkić Ostroški, vlasnik Izdavačke kuće "InterpressĆ i ja, radimo prelijep roman o mojim šeširima. Knjiga će biti puna fotografije svih unikata sa natpisom gdje, kada su kupljeni i kako su nastali. Nadam se da ćemo poslije toga organizovati i modne revije tih šešira, a sljedeće godine i otvorti prvi muzej šešira.
~Obzirom na političke opcije za koje ste se do sada opredjeljivali, smatrate li da i danas postoji politička književnost i šta bi ona značila?
- Nažalost politikanstvo puno utiče na našu književnu scenu, čak toliko da i oni koji nijesu momentalno politički podobni, iako zaslužuju, ne mogu da budu u Aleji zaslužnih građana. To je nešto što me nervira i veoma smeta. Protiv toga pišem. Veliki pisci mogu da budu i ovog, ili onog, opredjeljenja i to nema veze, ali politika se definitivno više miješa u književnost nego što bi trebalo. Na neki način, većina ljudi danas teško živi i onda poseže za politikom kao za slamkom spasa za svoje egzistencijalne probleme i tako postanu žrtve političke scene.
~Šta mislite o kulturnom podneblju Crne Gore?
- Mislim, da je strašno fascinantno. Ne zato što sam ja porijeklom iz Crne Gore, već zato što mislim da ima jedan ogroman potencijal i veliko je pitanje u kom smislu će se iskoristiti. Evo, baš juče je u Crnoj Gori, izašla moja knjiga "Princeza di MontenegroĆ, dvojezično izdanje. Ona sama govori koliko je to podneblje kurturološki bogato i kakve smo sve velike junake tu imali. Pa, samo počevši od kćeri kralja Nikole... da ne nabrajam dalje.
~Kada bi Vas neko od izdavača iz Crne Gore pozvao da izdate neku knjigu na kom bi jeziku pisali?
- Jaoj, kako ste me nasmijali. Nijesam ušla u finese i razlike, ali u svakom slučaju, kao što vidite, moje knjige se odlično čitaju i u Makedonije, i u Hravatskoj, Sloveniji, tako da ne bi bilo problema da se i u mojoj otadžbini dobro razumiju.
~Naši ljudi su navikli na Vašu pojavu. Kako izgleda kada se u arapskim zemljama pojavite sa šeširima, rukavicama, šalu ...?
- Fantastično. Na neki način sam već i domaća u tom arapskom svijetu. Lično me i znaju, jer često dolazim. Kada sam se prvi put pojavila zanimalo ih je i ko sam, i šta sam, odakle dolazim i čime se bavim. Sviđam im se, i zovu me "sestra Lejdi DiĆ.
~Pratite li savremena kretanja u crnogorskoj književnosti?
- Pratim samo kada mi neko donese ili pošalje neku knjigu, ali primjećujem da nešto nema puno žena. To mi je krivo. Vidim da se pojaljuju neki muški pisci. Nije se dogodilo, ono što bi voljela, a to je da se desi pravi bum, da se pojavi dosta žena koje pišu. Očekujem da Crnogorke počnu da pišu.

Unuka Dušana Đurovića

~Vaš omiljeni pisac iz Crne Gore?

- Tu sam veoma pristrasna, budući da sam unuka Dušana Đurovića, duboko vjerujem, pomno izučavajući njegovo djelo, da zaista Crna Gora nikada nije imala tako velikog i značajnog pisca kakav je bio on. Puno bi mi značilo i usrećilo da se njegove knjige izdaju i ponovo čitaju.

"Princeze di Montenegro"

~Hoćete li ići na crnogorsko primorje ovog ljeta?

- U avgustu ću biti dolje i promovisaću dvojezičnu knjigu "Princeze di MontenegroĆ. Veliki je interes i Rusa za to djelo. Oni su i inicirali da se ovo dvojezično izdanje povaji, tako da bi trebalo da imam seriju promocija. U julu idem na Rodos, i vjerovatno u Egipat, a u oktobru po drugi put na put oko svijeta.

Šeširi u Podgorici?

~Gdje planirate da će biti muzej šešira?

- U Beogradu, Podgorici ili Novom Sadu. Sve zavisi ko mi pomogne u toj realizaciji. Do kraja ove godine ću izložiti taj projekat, pa će se javiti onaj ko bude imao najveći interes. Danas ne postoji ni jedan muzej šešira i to bi bila velika atrakcija za strance, s tim što bi tu predstavila i naše značajne ljude koji su nosili šešire. Momentalno moja zbirka predstavlje jednu od najretentnijih zbiraka šešira u svijetu.