BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Parastos Srbima stradalim na Čemernu

Parastos Srbima stradalim na Čemernu
10.06.2008. god.

U selu Čemerno kod Ilijaš danas je služenjem parastosa obilježena 16. godišnjica stradanja srpskog naroda ovog kraja.

U napadu muslimanskih oružanih snaga 10. juna 1992. godine na selo Čemerno ubijani su  srpski civili i vojnici, a među ubijenima je najveći broj staraca, žena i djece. U selu nakon rata niko ne živi, a nijedna kuća nije obnovljena.

Za zločin u Čemernu još niko nije odgovarao.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Simanić apelovala je na Tužilaštvo BiH da konačno intenzivnije krene u istraživanje stravičnog zločina u Čemernu, kako bi se ubice izvele pred lice pravde.

Koordinator tima MUP-a Republike Srpske za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak je rekao da je neposredno nakon zločina 1992. godine nadležnom tužilaštvu podnesen izvještaj o počinjenom zločinu u Čemernu.

"Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo 2007. godine dostavljen je dopunjeni izvještaj i krivična prijava o počinjenim zločinima u Čemernu. Tom prijavom je obuhvaćeno 15 lica, od kojih se tri sumnjiče za komandu odgovornost, a 12 kao izvšioci zločina", rekao je Tuševljak.

Prema riječima preživjelog mještatinana sela Čemerno Petra Raševića, stanovništvo u ovom selu je 1992. godine pobijeno na spavanju ili na kućnom pragu.

"Preživjelo je samo nekoliko lica, koje su probudili pucnjava i jauci, pa su uspjeli pobjeći iz kuća. Na taj način i ja sam preživio ovaj stravičan zločin", rekao je Rašević.

Posmrtni ostaci žrtava preneseni su prije više godina i sahranjeni na Vojničkom-spomen groblju na Sokocu.

Današnjem parastosu u Čemernu prisustvovali su i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović i predsjedavajući Kluba srpskih delegata u Vijeću naroda RS Saša Košarac.

-------

Žrtve:

1) Miloš (Aćim) Bunjevac 1955, njegova majka 2) Mirosava (Risto) Bunjevac 1926. brat
3) Ranko (Aćim) Bunjevac, 1961 i Miloševa supruga  4) Slavojka (Nikola) Bunjevac, 1957. potom  5) Đorđo (Jovan) Bunjevac 1936, supruga 6) Koviljka (Lazar) Bunjevac, 1937. i njihov sin 7) Goran (Đorđe) Bunjevac 1965; 8) Rajko (Jovan) Bunjevac, 1952; 9) Novko (Neđo) Ćetković, 1912; 10) Spasenija Damjanović-Tasa, 1935. i njene dve kćerke 11) Ranka (Milan) Damjanović, 1963. i 12) Jadranka (Milan) Damjanović, 1960; 13) Staka (Mlađen) Damjanović, 1935. i njen sin 14) Zdravko (Vukašin) Damjanović, 1965; 15) Manojlo (Borivoje) Đuka, 1971; 16) Gojko (Novo) Ćurđić, 1958; 17) Miroslav (Samojko) Janković-Miro, 1966; 18) Sreten (Tomislav) Janković, 1964; 19) Radomir (Radovan) Jevtić, 1957; 20) Svetozar-Triša (Mihajlo) Kapetanović, 1941; 21) Ljubiša (Radoje) Lazendić, 1971; 22) Milovan (Miloš) Malešević, 1963; 23) Žarko (Dušan) Malešević, 1959; 24) Nedeljko (Slobodan) Mićić-Nenad, 1968; 25) Stanoje (Jovan) Mirković, 1968; 26) Miro (Milan) Pantić, 1969; 27) Stana (Simo) Rašević, 1926; 28) Milinko (Risto) Trifković, 1933. njegova žena 29) Janja (Milan) Trifković, 1941. i njihov sin 30) Rajko (Milinko) Trifković, 1979.

 Pored ubijenih, sve lica srpske nacionalnosti, još više njih je lakše i teže ranjeno ili sprovedeno u poznata mučilišta, zloglasne sarajevske logore za Srbe.



  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.


U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.

Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za


Nova raketa je uspešno testirana, rekao je ruski predsednik na sastanku u Kremlju.


Izjave ruskog predsednika nisu prazne priče kao one evropskih političara, rekao je mađarski lider.


Ostale novosti iz rubrike »