Dodik i Xypo krivotvorili dokaze o milionskom računu Dodikovog sina

 Igor Dodik je u podacima o svojoj imovini u julu 2010. godine upisao da posjeduje iznos od 10 miliona 804 hiljade 881 marku na štednji kod Hypo Alpe Adria Banke u Banjaluci. Da se nije radilo ni o kakvoj grešci pri unosu decimala u iznosima na računima, dokazuje i činjenica da su u svim drugim podacima upisani tačni iznosi i da je i iz poređenja ovog upisa s drugim upisima u imovinskoj kartici, jasno da se radilo o desetinama miliona maraka, a ne o desetinama hiljada, kako su to kasnije pokušavali da prikažu neki mediji, a i sam Dodik.

PIŠE: Domagoj Margetić

U srpnju 2010. godine, mnogim medijima u BiH promaknuli su detalji iz izvorne prijave u imovinskoj kartici Milorada Dodika, koju je današnji predsjednik Republike Srpske, u BiH, podnio Središnjem izbornom povjerenstvu BiH 6. srpnja 2010. godine.

Naime, kako je tada u obrascu izjave koja je priložena Dodikovoj imovinskoj kartici naveo Dodikov sin; Igor Dodik je na računu kod Hypo Alpe Adria banke u Banjoj Luci imao ušteđevinu u iznosu od 10 milijuna 804 tisuće 881 marku, što je iznos od oko 5,4 milijuna eura. Iako je u izvornoj prijavi imovinske kartice Dodik prijavio ovaj iznos ušteđevine svog sina, nakon što su podaci iz imovinske kartice objavljeni u javnosti, Dodik se potrudio prikriti i krivotvoriti podatak o milijunskom računu u Hypo banci, kako bi se prikrio trag pranja novca nezakonitog porijekla, koji je završavao na privatnim računima Dodikovih.

Nesporno je, naime, kako u izvornoj prijavi koju su potpisali i Milorad i Igor Dodik, stoji upisan iznos od 10 milijuna 804 tisuće 881 marku, koji odgovara protuvrijednosti od oko 5,4 milijuna eura, pa je nejasno kako je u kasnijim podacima o imovini mladog Dodika ovaj iznos pretvoren u brojku od 10 tisuća 804 marke. Moj izvor u Hypo Alpe Adria banci u Banjoj Luci, koji je vodio račun Dodikovog sina i koji i danas tvrdi da se radilo o iznosu od preko deset milijuna maraka, a ne deset tisuća maraka, tvrdi kako je u srpnju 2010. godine u banci nastala panika, kada je u javnost procurio podatak o imovini mladog Dodika. Tek tada u banci su saznali da je Igor Dodik u izjavi o svojoj imovini, koja je priložena imovinskoj kartici Milorada Dodika naveo i podatke o tajnom računu koji je u Hypo Alpe Adria Banci u Banjoj Luci otvoren na njegovo ime, a u stvari u ime i za račun njegovog oca – bivšeg premijera, danas predsjednika Republike Srpske.

Kada su u banci shvatili kako je Igor Dodik u svojoj izjavi o imovinskom stanju, namjerno ili slučajno razotkrio dobro skirvanu vezu Milorada Dodika i Hypo banke Banja Luka, postalo im je jasno da cijeli slučaj treba zataškati i pokušati nekako umanjiti štetu. Kako tvrdi moj sugovornik, tada je u Hypo banci u Banja Luci, gdje je više dužnosnika Dodikove vlasti imalo otvorene sakrivene, tajne račune sa višemilijunskim iznosima, na kojima su skrivali nezakonito, odnosno sumnjivo stečeni novac, sazvan hitno sastanak kako bi se napravio plan kako popraviti štetu, odnosno kako prikriti trag o ovim crnim financijskim operacijama u Hypo Alpe Adria Banci u Banja Luci, koje su vodile do samog političkog vrha Republike Srpske.

Trag Dodikovog novca, preko tajnog računa koji je glasio na Dodikovog sina Igora, u trenutku kada je u Austriji i Njemačkoj već trajala istraga o Aferi Hypo, mogla je ne samo ugroziti poslovanje Hypo banke, nego dovesti do istrage koja bi cijeli politički vrh Dodikove vlasti odvela izravno u zatvor. Slučaj Igora Dodika, naprosto bi otvorio put istrazi koja bi razotkrila cijeli kriminalni model funkcioniranja SNSD-ove vlasti i Dodikove mafije u Republici Srbskoj, i direktno bi se otkrio put novca kojeg su Dodik i njegovi najbliži suradnici, poput Gorana Kljajčina i drugih, godinama izvlačili iz raznih državnih institucija i entitetskog proračuna. Bila je to prvorazredna krizna situacija koju su u sjedištu Hypo grupe u Banja Luci morali riješiti na bilo koji način, samo kako bi se prikrio podatak o tragu Dodikovog kriminalnog novca, odnosno kako bi se sakrio trag crnih Dodikovih fondova, koji je vodio upravo preko Hypo banke.

Nadzor nad tim, crnim poslovanjem Hypo banke u Banja Luci, tada je vodio provjereni Dodikov čovjek, prijatelj i bliski suradnik današnjeg Dodikovog premijera Ace Džombića; Srećko Bogunović. Kao provjereni igrač Dodikove ekipe, Bogunović je osobno prvo kao direktor Hypo banke u Banja Luci, a potom od 2010. godine kao zamjenik direktora, sve do odlaska iz banke 2011. godine vodio poslovanje sa tajnim, skrivenim računima koji su se u Hypu vodili za posebnu klijentelu, točnije za najuži krug Dodikovih suradnika i obitelj Dodik.

Zato je i u srpnju 2010. godine, upravo Bogunović bio zadužen za rješavanje ove krizne situacije s podacima o imovinskom stanju Igora Dodika. Kako su se podaci o ovim tajnim računima ionako vodili mimo službenog knjigovodstva banke, a obzirom da je Bogunović već imao iskustva sa krivotvorenjem poslovne dokumentacije i financijskih izvještaja Hypo banke, zamjena brojki u izjavi o imovinskom stanju mladog Dodika, bilo je rješenje koje je Bogunović predložio Miloradu Dodiku. Papirnato je, naime, bilo moguće da Dodik kaže kako su kod ispunjavanja podataka u imovinskoj kartici napravljene određene pogreške, odnosno kako je njegov sin krivo upisao iznos ušteđevine koju posjeduje na računu kod Hypo banke. Istovremeno, banka je po Bogunovićevom nalogu krivotvorila podatke o računu Igora Dodika, te je otvoren njegov štedni račun, na kojem se vodilo stanje od 10 tisuća 804,881 marku, a sve kako bi se izvorni podaci u imovinskoj kartici prikazali kao Igorova nespretna pogreška sa upisom decimal kod unošenja podataka o njegovoj ušteđevini kod Hypo banke. Zanimljivo, ali nitko od medija nikada nije postavio pitanje o tome zašto se podaci koji su kasnije u javnosti iznošeni bitno razlikuju od podataka koje je izvorno u imovinsku karticu upisao Dodikov sin Igor.

Kako sam i sam želio biti siguran u to da podatke u izvornoj imovinskoj kartici iščitavam točno, konzultirao sam nekoliko knjigovođa, ali i novinara koji se bave ekonomskim temama, i postavio sam im jasno pitanje kako bi oni pročitali podatak o ušteđevini Igora Dodika kod Hypo banke. Svi su mi odgovorili da je nesporno kako je mladi Dodik u podacima o svojem imovinskom stanju unio iznos od 10 milijuna 804 tisuće 881 marku. Jedan od vještaka ekonomske struke ukazao mi je na još jedan bitan detalj u ovom dokumentu. Naime, kako mi je rekao, ukupni iznos vrijednosti imovine mladog Dodika, očito je također naknadno brisan i ponovno upisivan, ali su ostali tragovi ranijeg upisa, što jasno ukazuje na činjenicu kako je netko naknadnim korekcijama mijenjao iznos ukupne vrijednosti imovine Igora Dodika, a sve kako bi se taj iznos umanjio i bio sukladan ovom izmijenjenom iznosu vrijednosti njegove štednje kod Hypo banke.

Kako sam u posjedu izvorne imovinske kartice Milorada Dodika, potpuno odgovorno mogu tvrditi: Igor Dodik je u podacima o svojoj imovini u srpnju 2010. godine upisao kako posjeduje iznos od 10 milijuna 804 tisuće 881 marku na štednji kod Hypo Alpe Adria Banke u Banja Luci. Da se nije radilo ni o kakvoj pogrešci pri unosu decimala u iznosima na računima, dokazuje i činjenica da su u svim drugim podacima upisani točni iznosi i da je i iz usporedbe ovog upisa s drugim upisima u imovinskoj kartici, jasno kako se radilo o desecima milijuna maraka, a ne o desecima tisuća, kako su to kasnije pokušavali prikazati neki mediji, a i sam Dodik.

S jedne strane, jasno je da podatak o ovoj ušteđevini Igora Dodika otvara pitanje sumnjivog i kriminalnog porijekla ove imovine, odnosno ovog novca, te da je potrebno vrlo detaljno istražiti sve financijske tokove u Hypo banci vezane za obitelj Dodik u vremenu od 2006. do 2012. godine, kako bi se pokušalo utvrditi točne iznose kojima su Dodikovi raspolagali u toj banci. S druge strane jasno je da se ovdje radilo o operacijama pranja novca preko tajnih računa koje je kontrolirao Milorad Dodik, a od kojih je jedan glasio i na njegovog sina Igora. Postoji danas naime podatak kako u UBS banci u Švicarskoj više osoba s područja Srbca i Laktaša ima otvorene tajne račune na kojima su položeni višemilijunski iznosi u eurima, dok je istovremeno jasno da ti stanovnici ovih sela nikako ne mogu imati toliku imovinu. Radi se, dakle, o povjereničkim računima na kojima upisani povjerenici novac samo čuvaju za pravog vlasnika. Taj povjerenički sistem skrivanja prljavog novca mogao se urušiti otkrivanjem računa Dodikovog sina, te je upravo iz tog razloga cijeli ovaj slučaj bilo potrebno zataškati 2010. godine i na temelju krivotvorenih podataka prikazati lažne podatke o štednji Igora Dodika u Hypo banci.

Osim pitanja porijekla novca s računa Igora Dodika, tu je i prilično nezgodno pitanje Dodikovog očitog krivotvorenja podataka u imovinskoj kartici, što se može utvrditi i samim uvidom u izvorni dokument imovinske kartice iz srpnja 2010. godine, te pitanje krivotvorenja i paralelnog knjigovodstva crnih računa u samoj Hypo banci, koje ozbiljno otvara potpuno novi aspect Afere Hypo u Republici Srbskoj.