Budimir Balaban: Nezaposlenost treba da rješava lokalna zajednica!

Koji je vaš lični motiv da se kandidujete za odbornika Grada Banja Luka?

Da bi čovjek, ili prostor, ili politička zajednica, ili bilo šta napredovalo; mora da se mijenja – jer samo promjena donosi napredak. Lokalni izbori moraju donijeti promjenu, a nju mogu iznijeti samo časni, pošteni, slobodni, samostalni i savjesni ljudi, a ne oni koji tvrde da je u politici sve dozvoljeno.

Kriza, nezaposlenost, socijalna nesigurnost, kvalitet urbanog življenja; prešli su crtu tolerancije i mjenjaće se htio to neko ili ne. Decenijski nosilac vlasti u Gradu Banja Luka transormisao se u apsolutističku vlast, koja za posledicu ima autokratiju umjesto demokratije.

Spreman i voljan sam sav svoj potencijal (znanje, iskustvo, htijenje) usmjeriti u pravcu tih pozitivnih promjena i povratku demokratije. Za to mi treba kapacitet i mjesto za takav angažman. Odlučio sam na ovim lokalnim izborima zatražiti podršku birača u stvaranju potrebnog kapaciteta u Skupštini grada, kojom ću kontrolisati i usmjeravati rad izvršne gradske vlasti.

To su motivi koji su me opredijelili da se kandidujem za odbornika u Skupštini grada Banja Luka.

Obično se smatra da lokalna zajednica nije sposobna da odsudno promijeni ekonomsko stanje svojih građana i poboljša opštu finansijsku atmosferu, već da je to posao republičke vlasti. Dijelite li takvo mišljenje?

Naravno da to nije tačno, jer ko bi drugi trebao baviti se lokalnim razvojem, ako ne lokalna zajednica?! Iz samog naziva se može zaključiti čija je to nadležnost, a osim toga, ako to nije nadležnost lokalne zajednice, zašto su formirane organizacione jedinice poput Odjeljenja za privredu, Odsjeka za investicije i evropske integracije i Lokalne agencije za razvoj?

Istina da se svi oni nisu bavili privrednim razvojem, već sami sobom, i da su služili i služe samo kako bi bili zbrinuti nižerazredni partijski aktivisti nosilaca vlasti. Sve ove organizacione jedinice treba ugasti i formirati odjeljenje, kao i sva druga odjeljenja, za lokalni ekonomski razvoj (LER) koje će za cilj imati samo manji stepen nezaposlenih.

Nepostojanje rezultata pravdaju opštom, globalnom krizom, a zaboravljaju da se iz krize izlazi brže ili sporije, da neki nisu ni bili u krizi, a da opet drugi nikada i ne izađu iz iste. Navešću zgodnu priču o dvojici putnika, koje u sred pustinje sretne izgladnjeli lav. Jedan od njih iz svog ranca izvadi patike, obuje ih i počne da doteže pertle, kada mu se drugi obrati pitanjem: Pa ne misliš valjda pobjeći lavu!? Prvi mu odgovori: Lavu ne, ali tebi da. Pa neka tebe pojede, a ja odoh dalje. Dakle, iz krize treba pobjeći, a njome neka se bave sporiji i nesposobniji.

Nastavljaju da se pravdaju, pa kažu šta će nama industrija, za koga da proizvodimo i tome slično. Imamo mi industrijske oblasti koje ipak postoje, kao što je drvoprerađivačka i prehrambena industrija, za koje bi zasigurno mogli proizvoditi opremu? Zašto nama nije potrebna proizvodnja i prerada mlijeka? Zar je moguće da je bolje sve uvoziti?!

Vratiću se na vaše pitanje, gdje je tu uloga grada. Ta uloga nije samo u stvaranju opšteg ambijenta, već ima i sasvim konkretne mogućnosti, kao što je oslobađanje od taksa koje propisuje grad, dodjele bez naknade gradskog građevinskog zemljišta, dugoročnije kreditiranje naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i slično; za novoformirane radnje i preduzeća. Kažu, ako ih oslobodimo, šta će biti sa budžetom? Pri tom ne razmišljaju da je budžet bez privrede svakako svakako prazan, jer ako ne pomognemo preduzetnike – budžeta neće ni biti.

U svom pravdanju spremni su da idu ko zna dokle i normalno je da se postavlja pitanje kako je moguće da nešto urade, kada unaprijed vjeruju da su nemoćni? Starac Tadej, starac manastira Vitovničkog, kaže kakve su ti misli takav ti je i život. To bi značilo, ako misliš da ništa ne možeš uraditi, uistinu nećeš ni uraditi. Neka oni odu, a tim poslovima neka se bave oni koji vjeruju da mogu promjenama doći do napretka.

Zašto, u tom slučaju, DNS koji je prošle četiri godine bio dio većine u parlamentu, nije uradio više po tom pitanju?

Tačno je da je DNS bio dio većine, ali samo dio, i to sa svega tri odbornika, jednim načelničkim mjestom i jednim direktorskim (gradska turistička agencija). To je nedovoljno da bi se preuzela odgovornost za sva pitanja, koja su rješavana bez učešća i bez konsultacija sa nama.

U Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja koje sam ja vodio, realizovani su kapitalni projekti poput: izgradnje čak 250 km vodovodne mreže, izgradnje lokalnih i nekategorisanih puteva u dužini od 870 km, rekonstruisano je ili izgrađeno preko 20.000 svijetiljki javne rasvjete, izgradnje dva mosta na rijeci Vrbas, izgradnje olimpijskog bazena, javna higijena je na najvišem nivou u okruženju i može se porediti sa evropskim zemljama i niz drugih projekata.

Tu treba dodati napomenu da je uvijek bila neravnopravna borba kod budžetiranja, jer su često kojekave manifestacije i koncerti imali prednost u odnosu na komunalnu infrastrukturu.

Upravo je to razlog zašto tražimo od glasača da nam daju veći kapacitet, kako bismo mogli rješavati i druga, za građane značajna pitanja. Pitanja o kojima je bilo prethodno riječ, ali i o boljoj socijalnoj politici. Kako je moguće voditi ispravnu socijalnu politiku bez socijalne karte?

Kažu da je to složen i dug projekat, a ne spore i da je potreban. Komplikovan nije za one koji to znaju, a vremena je bilo na pretek da se isti realizuje. Zbog toga, a vjerovatno i zbog partijskih interesa, ova politika vodila se i vodi se u nizu organizacionih jedinica (Centar za socijalni rad, Odjeljenje za društvene djelatnosti, Odjeljenje boračko-nvalidsku zaštitu i ko zna gdje još).

Eto, budući da se bavite operativnim poslom gradskoj administraciji već 12 godina, šta su strateški infrastrukturni zahvati koji su neophodni za razvoj grada u budućnosti?

Banja Luka je možda jedini grad u BiH i Srbskoj koja nema riješene obilaznice, tj. tranzitni saobraćaj, i to mora biti interes lokalnih vlasti. Naravno da ovo ne može bez Vlade Republike Srpske i javnih preduzeća poput Puteva i Autoputeva RS, što nikoga ne amnestira.

Zbrinjavanje i prečišćavanje otpadnih voda je jedan od uslova pristupanja Evropskoj zajednici, ali i nužne zaštite dragulja kakav je Vrbas. Alternativni javni prevoz autobuskom prevozu, poput tramvaja ili možda željezničke pruge Gradiška – Banja Luka (ulazak u centar grada).

Ovo jesu strateški projekti koji se ne mogu rješiti bez podrške republičke vlasti i ne u jednom mandatu. Naravno da oni manji po obimu i vrijednostima, mogu imati veoma veliki značaj za grad, kao što je izgradnja biciklističkih staza, dječijih igrališta, sportskih terena, završetak izgradnje vodovodnih sistema prigradskih i seoskih naselja itd.

Nije li tužno da su u 21. vijeku u najvećem gradu u Srbskoj i dalje prioriteti asfalt, vodovod, električna mreža i slične stvari; koje su posljedica stihijskog naseljavanja i mogu li se te stvari u budućnosti spriječiti slušanjem riječi struke i poštovanjem zacrtanih planova, bez obzira na promjenu vlasti?

Naravno da je to otužno, no činjenica je da se ovim pitanjima u Gradu Banja Luka ozbiljnije bavimo tek posljednjih desetak godina, i to kada je privredni ambijent veoma nepovoljan. Uvjeren sam da će ova pitanja dobiti konačan epilog u naredne tri - četiri godine.

Nastanak izbjegličkih naselja, koja nisu mogla biti planska, te velike migracije stanovništva iz sela u grad, dodatno je opteretilo nedovoljne infrastrukturne kapacitete. Pažljivim sagledavanjem potreba građana, dobrim dijelom ta problematika je sanirana i, evo, privedena gotovo zadovoljavajućen nivou.

O nedostatku planskih dokumenata poput Urbanističkog i prostornog plana ne bih govorio, jer mi uistinu nije poznato zašto je izrada istih odložena za neka druga vremena. Svakako da ću na prvim skupštinskim zasjedanjima, ili kao odbornik, ili kao građanin, tražiti ažuriranje izrade istih i to u primjerenim rokovima.

Znam da se pokušalo ovo pitanje prevazići izradom regulacionih planova, ali, kako ste zapazili, bez velikog uspjeha.Uvjeren sam da naredne vlasti, vlasti koje budu dolazli poslije izbora 2016. godine, neće morati ovo pitanje rješavati od početka.

Pošto smo mi jedini ćirilični portal zapadno od Drine, logično je da vas pitamo koje pismo vi koristite. No, koristimo priliku da vas pitamo i da li je istina da govorite ruski jezik, budući da je znanje stranih jezika rijetkost među našim političarima?

Naravno ćirilicu, što ste mogli vidjeti i na mom vlastitom sajtu. Ako ste posjetili internet prezentaciju, vjerovatno ste zapazili orijentaciju Banja Luka-Beograd-Moskva.

To je pravoslavna orijentacija, pa koje bi onda pismo, osim ćirilice, moglo da dominira? Ruskim jezikom se služim, obzirom da sam radio jedno vrijeme tamo. Veoma mi je drago što je Vaš portal ćirilični i to je možda jedan od razloga, zbog čega sam pristao na ovaj intervju.