Džonatan Mur: BiH mora ostati jedinstvena država

"Nadamo se da će ljudi učestvovati i glasati. Ako odluče da ne glasaju, to je njihov lični izbor. Mi ne bismo podstakli politička nastojanja da se bojkotuju izbori u Srebrenici", naglasio je Mur.
Prema njegovim riječima, retorika koja se odnosi na mogući kolaps u BiH je potpuno neprihvatljiva.
"BiH je jedinstvena država. Sastoji se od dva entiteta i oni izvan BiH i izvan Dejtona nemaju ulogu. BiH mora ostati jedinstvena država. Tako da nema nikakve svrhe i nije prihvatljivo govoriti o bilo kakvoj drugoj opciji", rekao je Mur.
NN: Iduće sedmice bi parlament BiH trebalo da raspravlja o budžetu. Očekujete li da će ovaj ključni zakon biti usvojen s obzirom na to da postoje različita mišljenja o usvajanju predloženog budžeta?
MUR: Očigledno je da BiH treba budžet. Da li će biti usvojen sljedeće sedmice, to je nešto u vezi s čim nemamo direktan upliv ili direktno mišljenje. Šteta je za BiH da nema budžeta. Važno je da taj proces ide naprijed. Važno je da se budžet bavi pitanjima potreba ljudi u BiH i njihovim aspiracijama, da budu u evroatlantskim institucijama.
Kao vanjski posmatrač, znamo da nikada nije moguće da se finansira sve što želimo odjednom. Bitno je da se dođe do najboljeg mogućeg aranžmana i da se zemlja može kretati naprijed u novu budućnost.
NN: Gradimir Gojer, sarajevski umjetnik, najavio je protest pred zgradom američke ambasade u Sarajevu zbog predstojećih lokalnih izbora u Srebrenici. Mislite li da se za ovaj istočnobosanski grad, čiji su građani doživjeli genocid, može naći pravedno rješenje?
MUR: Vjerujemo u slobodu govora i da svako ima pravo da izrazi svoje mišljenje ili zabrinutost o pitanjima ulaganja ili politike SAD.
Što se tiče pitanja Srebrenice i lokalnih izbora, ne mislimo da će biti moguće i da je vjerovatno da se odluka iz 2008. primijeni i na izbore 2012.
Patrik Mun, američki ambasador u BiH, bio je u Srebrenici krajem aprila i to je objasnio. Mi smo stalno posvećeni ljudima Srebrenice, uvažavanju žrtva Srebrenice, osiguravanju da Memorijalni centar u Potočarima bude održavan i da se zaštiti. Zaista mislimo da je moguće da dođe do praktične diskusije u vezi sa situacijom u Srebrenici. To je tragično mjesto. Tamo se desio genocid i to su potvrdili međunarodni sudovi. Iz naših razgovora sa ljudima u Srebrenici shvatili smo da postoje praktični ljudi na svim stranama, ljudi koji su spremni da idu naprijed, da rade na tome da Srebrenica bude prosperitetan grad sa ekonomskom budućnošću. Potrebno je da ljudi iz svih dijelova BiH dođu i pomognu situaciji u Srebrenici.
NN: Mislite li da će prosperitet u Srebrenici biti moguć ako političari iz BiH pozovu Bošnjake da ne glasaju na predstojećim lokalnim izborima?
MUR: Smatramo da je veoma važno za svakog registriranog glasača u Srebrenici da učestvuje u izborima kao i u bilo kojoj opštini u BiH. Ne podržavamo bojkote izbora i to je standardna politika SAD širom svijeta. Nadamo se da će ljudi učestvovati i glasati.
Ako odluče da ne glasaju, to je njihov lični izbor. Ne bismo podstakli ta politička nastojanja da se bojkotuju izbori u Srebrenici.
NN: Prije više od 120 godina u Vašoj zemlji, u Čikagu, radnici su se izborili za svoja prava, ali izgleda da radnicima u BiH ta borba tek predstoji. Imate li neku poruku bh. radnicima, ali i nezaposlenima u našoj zemlji?
MUR: U SAD je već više godina pitanje radničkih prava izuzetno važno. Naši sindikati u SAD su vrlo aktivni u društvu i politici. Sigurno je da nema razloga zašto to ne bi važilo i ovdje u BiH. Radnici bi trebalo da imaju prava da budu predstavljeni, a glas sindikata bi trebalo da se čuje i u društvu i u politici.
NN: Nažalost, to nije tako. Prema skoro svim statistikama, u BiH ima više od pola miliona nezaposlenih. I oni koji rade često su obespravljeni. Kako komentarišete da to u BiH nije "pitanje svih pitanja", nego da su kod nas mnogo važnije neke druge stvari, poput izjava političara i dizanja nacionalnih tenzija?
MUR: Svjesni smo statističkih podataka. I zvaničnih i nezvaničnih statistika. Veliki je broj ljudi koji su nezaposleni, ali su zaposleni u sivoj ekonomiji, tako da je broj nezaposlenih oko 25 odsto. Siva ekonomija ne plaća nikakve prihode ni poreze. Mi želimo vidjeti da ovi ljudi budu zaposleni, ali je pitanje kako do toga doći. Kako zaposliti ljude?
To nije moguće kroz praznu političku retoriku. Nije dovoljno samo govoriti: "Ljude treba zaposliti". Potrebna su ulaganja i unutar BiH i izvan BiH. Okolnosti nisu baš stimulirajuće što se tiče ulaganja, a to uključuje i nedostatak napretka ka EU i NATO savezu. Kada BiH bude napredovala ka evroatlantskim savezima, biće i više investicija.

Iz naše perspektive vrlo je frustrirajuće da čujemo da se potpuno odvojeno razgovara o pitanjima zapošljavanja i poboljšanja standarda i evroatlantskim integracijama. O tome treba zajedno razgovarati. Proces integracije BiH u EU i NATO napraviće veliku razliku što se tiče ulaganja i ekonomskih prilika, i šansi koje će se otvoriti i donijeti nova radna mjesta. Važno je da se politički lideri kreću u svim tim pravcima. Također, važno je da građani BiH vrše pritisak na njihove političke lidere da dođu do rezultata.
NN: Kažete da su SAD frustrirane praznom retorikom. Zar Vam nije čudno da u BiH izgleda da niko nije frustriran zbog ovih statističkih podataka o nezaposlenosti i lošem standardu života?
MUR: Jedan od problema je da je retorika jeftina i lagana. Retorika je mnogo lakša nego postizanje rezultata, postizanje kompromisa, dolaženja do koncenzusa i donošenja teških političkih odluka. To važi širom svijeta. To se dešava i u SAD, posebno tokom predizbornih kampanja. Lakše je govoriti o nacionalizmu nego o požrtvovanosti i konkretnim koracima koje treba poduzeti da bi se postigao ekonomski napredak i da bi se obezbijedila bolja ekonomska budućnost. Fokus mora biti na konkretnim rezultatima, a ne na retorici. Mnogo je lakše govoriti isprazno, a ne djelovati konkretno, naročito u zemlji gdje se rat završio prije 17 godina, gdje su rane još duboke.
NN: Posljednjih dana svjedoci smo teške retorike vodećih političara u BiH. Kako Vi gledate na izjave o "neminovnom raspadu" BiH, jer takve izjave plaše ljude?
MUR: Retorika koja se odnosi na mogući kolaps BiH je potpuno neprihvatljiva. BiH je jedinstvena država. Sastoji se od dva entiteta i oni izvan BiH i izvan Dejtona nemaju ulogu. BiH mora ostati jedinstvena država. Tako da nema nikakve svrhe i nije prihvatljivo govoriti o bilo kakvoj drugoj opciji.
Generalna retorika o političkim i ekonomskim temama može se pojaviti u izbornim godinama i to se dešava i u Americi. Ali nema nikakvog pitanja i ne može biti pitanja o statusu BiH što se tiče Dejtonskog sporazuma. Ne postoji pravo za odvajanje ili za dijeljenje.
NN: Znači građani BiH ne treba da se plaše zbog zapaljive retorike političara, ali imaju pravo da budu frustrirani jer se njihovi lidera bave time umjesto konkretnim stvarima.
MUR: Rekao bih da ljudi treba da rade na tome, da osiguraju da se njihovi politički lideri fokusiraju na praktična pitanja, a ne na prazne spekulacije.
NN: Prema svim najavama, BiH bi na predstojećem samitu NATO-a u Čikagu trebalo da dobije MAP. Da li će se to zaista desiti i koliko će ovo značiti za BiH, ali i za obične ljude u našoj zemlji?
MUR: Sve zemlje članice NATO-a razmatraju šta će se dogoditi na samitu u Čikagu, a tiče se BiH. Sporazum šest lidera političkih stranaka važna je osnova za rješenje pitanja vojne imovine. Šestorici lidera je čestitano na tom koraku. U isto vrijeme, važno je implementirati taj sporazum. Više puta se u BiH desilo da su sporazumi postojali na papiru, ali nisu implementirani. Ozbiljan posao obavlja se u Ministarstvu odbrane BiH, oni rade sa političkim liderima oba entiteta kako bi se napredovalo i kako bi taj sporazum bio implementiran.
NATO samit je za tri sedmice. Nemoguće je završiti sve, ali potrebno je barem da se uradi nešto što se tiče pravnih koraka da se implementira sporazum, ali i konkretna implementacija u obliku registriranja određene imovine prije NATO samita. Zbog odgoda od strane lokalnih lidera, to se vjerovatno neće desiti.
Osnovno je da NATO želi, koliko je to moguće, dati podršku BiH i želi imati mogućnost da pozitivno komentira konkretno napredovanje u vezi s ovim pitanjem.
Važno je istaći da se ovdje ne radi ekskluzivno o NATO-u. Pitanje vojne imovine utiče na ljude širom BiH. Mnogo je imovine koja se ne koristi, a koja bi se mogla koristiti kada se završi ovaj sporazum. Ta imovina bi mogla koristiti ljudima u oba entiteta i u svim opštinama gdje je ova imovina. To je velika ekonomska korist da se imovina, koja je sada prazna i napuštena, koristi i razvija. Želimo vidjeti progres što se tiče i vojne i državne imovine.
NN: Kako gledate svojevrsnu tursku diplomatsku ofanzivu i lobiranje da se BiH pomogne da što prije postane članica NATO-a, s obzirom na to da ovdje postoje različita mišljenja o pojačanom uticaju Turske?
MUR: Ne bi trebalo da detaljno komentiram inostranu politiku druge zemlje. Turska je važan partner u NATO-u. To ne vidim kao diplomatsku ofanzivu. Svako u BiH treba da prihvati da ova zemlja privlači pažnju mnogih zamalja širom svijeta, kako i Turske, tako i mnogih članica EU, Vijeća za implementaciju mira. Iskreno, dobro je za BiH to što se dešava, a dobro je za oba entiteta, da ima međunarodnu pažnju i podršku. Moraćemo vidjeti kako sve zemlje članice NATO-a reaguju na situaciju ovdje. Nije važno da li je to zemlja susjed ili je daleko kao SAD, ali je važno da međunarodna zajednica obraća pažnju na situaciju u BiH. Ova zemlja nije zaboravljena. BiH ostaje ključna tema međunarodne zajednice i SAD, iako u svijetu postoje i druga važna pitanja.
NN: Možda bi bilo dobro da nas malo "zaboravite", pa da sami počnemo graditi svoju sudbinu?
MUR: Interes međunarodne zajednice nije isti što i diktat međunarodne zajednice.
NN: Mislio sam da kada bi "interes" međunarodne zajednice za BiH bio manji, to bi bio znak da je BiH postala "normalna" i uspješna zemlja.
MUR: Radujemo se tome danu. To bi više bilo moguće kada bi BiH postala članica evroatlantskih institucija.
NN: Protiv Mevlida Jašarevića nedavno je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu. Da li se građani i diplomate iz SAD nakon napada od oktobra prošle godine osjećaju manje sigurnima u BiH i Sarajevu?
MUR: Treba istaći da smo vrlo blisko surađivali s Tužilaštvom BiH i policijom. Zadovoljni smo optužnicom koja je dan nakon u BiH podignuta i u SAD. Što se tiče sigurnosti, reakcija na prijetnju nakon napada nije bila naša, nego lokalnih vlasti. Odmah nakon tog dana osjećali smo se sigurni, ne samo u Sarajevu, nego i širom BiH. Moja porodica je ovdje zajedno sa mnom i to važi za puno mojih kolega u Ambasadi. Nažalost, terorizam je stvarnost i terorizam se dešava svugdje u svijetu. I u ovoj regiji i širom Evrope bilo je napada i to je tužna realnost života.
Mi ovdje živimo kao i bilo gdje drugo uz priznavanje te prijetnje. Međutim, vjerujemo i imamo povjerenje u agencije za provedbu zakona BiH da se borite s tim prijetnjama. Osjećamo se sigurni i bezbjedni u Sarajevu i apsolutno je tako.