Suze, psovke i uvrede na skupu u Dobrovoljačkoj

Kolonu koja je krenula iz Miljevića obezbjeđivale su jake policijske snage raspoređene duž cijele trase njihovog kretanja, a najviše policajaca bilo je na samom mjestu polaganja cvijeća i paljenja svijeća.
Akciju obezbjeđivanja događaja pratio je i ministar unutrašnjih poslova Muhamed Budimlić.
Na obližnjoj zgradi osvanuo je grafit "Jovan Divjak - heroj", a kada je kolona sa delegacijom iz Republike Srpske stigla u nekadašnju Dobrovoljačku ulicu dočekali su ih povici ranije okupljenih predstavnika Koordinacije boračkih udruženja Kantona Sarajevo: "Ubice, ubice!", "Ubili ste mi majku, sad ste došli tu da me provocirate!", "Ubili ste 11.000 Sarajlija, kako vas nije stid?".
Rajko Banduka, koji je bio u koloni JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici prije 20 godina, rekao je da je Srbe u Sarajevu danas dočekala masa slična onoj koja je 1992. godine napala vojnike JNA koji su se povlačili.
"Ovo su možda gori utisci od onih prije 20 godina", rekao je Banduka, koji je bio ratni ađutant generala Ratka Mladića i dodao da je i danas, kao i prije dvije decenije, neko komandovao tom masom.
Banduka ističe da neprocesuiranje ratnog zločina predstavlja novi zločin, te naglašava da ga je pogodilo tumačenje da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine bila legalna meta, o čemu je u januaru dobio pismo od međunarodnog tužioca.
"Krivo mi je što su se tek nakon 19 godina od zločina udostojili da od mene uzmu izjavu", kaže Banduka.
Banduka je podsjetio da je 3. maja 1992. godine bio na začelju kolone i prešao svega 150 metara od komande kada je iz pravca rijeke Miljacke i okolnih zgrada na njih jurnula masa, pucajući rafalnom paljbom.
On podsjeća da ga je metak pogodio u šljem, a nakon zarobljavanja je završio u sali FIS-a.
"Do razmjene sam proveo dva dana koji su bili mučni. Tjerali su nas da se za pet minuta opredjelimo na koju ćemo stranu. Poslali su nam i istražne organe koji će nas ubjeđivati da smo na pogrešnoj strani", rekao je Banduka i dodao da su nakon dolaska međunarodnih snaga prebačeni u Lukavicu.
Majka ubijenog pripadnika JNA Bogdanka Tomović kaže da je šokirana što ni danas ne može da dođe u Dobrovoljačku ulici u Sarajevu, gdje je njen sin Zdravko poginuo prije 20 godina.
"Ovo je sramno! Nakon 20 godina ne mogu kao majka da dođem na mjesto gdje je moj Zdravko poginuo", rekla je Tomovićeva novinarima.
Ona kaže da nema riječi za današnje provokacije u Sarajevu i ističe da treba cijeniti sve žrtve, te omogućiti njihovim srodincima da posjete mjesta stradanja.
"Neka se zapitaju, jesmo li mi (Srbi) igdje Bošnjacima zabranili da prođu? Oni idu kroz našu Republiku Srpsku sa svojim zastavama i niko im se nije suprotstavio", istakla je Tomovićeva.
Sestra ubijenog vojnika JNA Gordana Gvozdenović naglasila je da se riječima ne može opisati današnji dolazak u nekadašnju Dobrovoljačku ulicu, gdje je grupa Sarajlija vrijeđala i omalovažavala porodice žrtava i ostale koji su došli da odaju počast stradalim. Ona kaže da prodice stradalih u Dobrovoljačkoj mogu razumjeti samo oni koji su doživjeli sličnu sudbinu, bez obzira koje su vjere.
"Nismo danas došli sa političkim ili bilo kakvim drugim ciljem, nego smo dušom i srcem došli na mjesto gdje su naši srodnici nedužni nastradali", rekla je Gozdenovićeva i naglasila da treba odati počast svakoj žrtvi.
Oko 200 građana Istočnog Sarajeva danas je u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu odalo počast pripadnicima JNA stradalim na ovom mjestu 1992. godine, dok im je veća grupa Sarajlija upućivala psovke i uvrede.
Dok su majke, sestre i ostali prisutni oplakivali svoje nevino stradale, grupa od nekoliko desetina građana Sarajeva ih je pratila i upućivala im psovke, uz uzvike "četnici, ubice".
Događaj su obezbjeđivale jake snage redovne i specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH. Bezbjednost vojnika garantovao je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.