Srbiji 335 miliona evra, BiH trostruko manje

Tačnije, Srbiji ide više od pola ovog novca, odnosno 335 milona evra.
Donatorska konferencija pod nazivom "Trajna rješenja za izbjeglice i raseljene osobe" trebala bi prikupiti 583 miliona eura, a osim predstavnika zemalja regije prisustvovaće joj i istaknuti članovi međunarodnih organizacija.
Kada su u pitanju predviđena sredstva za BiH od donatorske konferencije, naša zemlja je pri kraju realizacije oko 50 miliona evra u cilju rješavanja pitanja kolektivnih centara i to putem Razvojne banke Vijeća Evrope, potom kreditnih sredstava OPEC Fonda za interno raseljene u iznosu od oko 20 miliona eura i 18 miliona dolara od pomoći Saudijske Arabije.
"Ono što BiH može očekivati do kraja ove godine je dodatnih 150 miliona KM za rješavanje pitanja prognanih unutar zemlje i tim smo zadovoljni. Imamo obećanje već od Evropske komisije da je osigurano oko 65 miliona evra za ovu donatorsku konferenciju. Zadovoljstvo mi je da je prvi put postignut politički dogovor i stvoren ovakav ambijent kada je riječ o jednoj tako osjetljivoj temi, prvi put da se o ovako osjetljivom političkom pitanju postigne konsenzus”, rekao je ministar Ljubić.
No, ne misle svi kao ministar i nisu zadovoljni kao on, jer BiH, koja je najviše stradala u ratu i čiji su građani, većinom bošnjačke nacionalnosti, najbrojniji među onima koji su morali prisilno napustiti svoje domove, dobit će trostruko manje u odnosu na Srbiju.
Na novinarsko pitanje da li se ovdje radi o "humanom preseljenju" s obzirom na to da Srbiji, u kojoj je najviše izbjeglica iz Hrvatske, ide najviše sredstava, ambasador Hrvatske u BiH Tonči Staničić kazao je: "Ne vjerujem da ste to rekli u zloj namjeri, ali povezivati tezu o 'humanom preseljenju' sa ovim je loša stvar i ona neće utjecati ni na koji način na naš put prema EU. Volio bih da se na konferenciju ne gleda tako, ko je tu prošao bolje i kome to ide na štetu, nego upravo suprotno. Ciljevi i rezultati konferencije ne idu nikome na štetu. Ovo je jedno izuzetno teško humanitarno pitanje sa teškim političkim konsekvencama za regiju i odnose između naših zemalja i vrlo je blizu konačnog rješenja. UNHCR je postavio vrlo visoke kriterije u vezi s tim na šta se ova konferencija odnosi i ko će biti korisnici sredstava. Konferencija rješava probleme izbjeglica, ali ne rješava sve druge posljedice rata kojima i danas svjedočimo".
Slično je reagirao i ambasador Srbije u BiH Ninoslav Stojadinović, koji je rekao da ne treba koristiti termine poput "humano preseljenje" jer su to "neki relikti prošlosti iz '90-ih kada su neki zvaničnici republika u SFRJ imali ideje o humanom preseljenju" te da se ovdje radi o kriterijima UNHCR-a koji je napravio procjenu.
Ministar Ljubić je rekao da BiH, u odnosu na druge zemlje u regiji, ima najviše interno raseljenih građana te da će naša zemlja na konferenciji iskoristiti priliku da kroz lobiranje pokuša dobiti još sredstava za ovu populaciju.
Na pitanje zašto je Srbija dobila najviše novca, Ljubić je odgovorio da je donatorska konferencija, odnosno Beogradska deklaracija koja je potpisana 7. novembra 2011. u pripremi konferencije, imala za cilj da riješi pitanje izbjeglica iz ove četiri zemlje te da je zbog toga Srbija u ovim sredstvima donorske konferencije dobila najveći iznos. Inače, potpisnik u ime BiH u Beogradu je bio bivši ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj.
Kako je rekao ministar Ljubić, od ukupnog iznosa od 583 miliona evra, s tim da su uračunate kontribucije svake zemlje, a ono što se očekuje od donatorske konferencije je prikupljanje 508 miliona, BiH bi trebalo pripasti nešto manje od 100 miliona, Hrvatskoj oko 100, Crnoj Gori oko 25 miliona i Srbiji 308, kada da se odbiju domaće kontribucije. Svoj doprinos u donacijama moraju dati i ove četiri zemlje u kojima će izbjeglice biti stambeno zbrinute, a radi se o iznosu od 82 miliona evra. Srbija će iz svog budžeta izdvojiti 33 miliona, BiH koja će dobiti tri puta manje mora donirati 15 miliona, Hrvatska daje 29 miliona, a Crna Gora četiri miliona evra.
Novac koji će BiH dobiti trebao bi riješiti pitanje krova nad glavom za 3.000 interno raseljenih osoba.