BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Trka za odbeglim milijardama

Trka za odbeglim milijardama
06.03.2012. god.

Usvojeni plan za oporavak grčke ekonomije može da ne profunkcioniše. EU, MMF i Evropska CB verovatno će morati da izdvoje treći paket finansijske pomoći u visini od 50 milijardi evra. Takav je pesimistički zaključak predstavnika trojke, saopštava nemački nedeljnik Špigl. Grčka valda u međuvremenu grozničavo traži dodatne izvore za popunjavnje blagajne. Jedan od njih su milijarde evra koje su prošvercovali u inostranstvo bogati bankari, biznismeni, političari.

Ali ozbiljno računati na to da će se kod ljudi sa debelim buđelarima probuditi osećaj patriotizma, posle čega će oni vratiti kapitale i platiti poreze isto je što i tražiti puls na protezi. Zašto, objašnjava doktor Otmar Ising, bivši glavni ekonomista Evropske CB.

Idjea da će se bogati Grci vratiti u zemlju sa novcem iluzija je, pošto u Grčkoj nema reda u oporezivanju, nisu obnovljeni zakon i red – evo odlučujućih momenata koji su doveli do teškog položaja.

Proces zapuštenosti u ekonomiji je tekao godinama. Ništa manje vremena biće potrebno za raščišćavanje ruševina, ostavljenih posle sive ekonomije. Grčka vlada nema, na primer, ni približnu predstavu o sumi kapitala koji je izbegao oporezivanje. Možda 60-70, ali nije isključeno da je u pitanju ni 150, 200 milijardi evra.

Od oktobra prošle godine vode se mlaki pregovori o povratku novca izvezenog iz Grčke u Švajcarsku. Tina predlaže Bernu da sklope sporazum po uzoru koji su već oprobali švajcarski bankari sa Nemačkom i Velikom Britanijom. Od prekršioca se uzima porez u visini od 20 do 30 odsto, preostali ulog se smatra legalizovanim. Sve je bilo usaglašeno, ali tu se umešao Brisel. Birokrate iz Evropske komisije principijalno su rešile da zemlje EU koje sklapaju slične dogovore prekoračuju svoja ovlašćenja. Mada su milijarde zalegle u stranim bankarskim sefovima moble da budu korisne grčkoj blagajni. O neophodnosti strogim mera protiv sive ekonomije govori i profesor Jakov Mirkin, direktor Instituta za finansijska tržišta i primenjenu ekonomiju Finansijske akademije.

Pošto Grčka poseduje ogroman potencijal razvoja, izuzetne prirodne uslove, pošto je Grčka ekonomija usluga, to pruža mogućnost da se ode u zvaničnu ekonomiju iz nezvanične. Da se potpunije sakupljaju prihodi, da se bude u okviru organizovanog sektora, a ne sivog. Tačnije, grubo govreći, da se uvede ekonomski red.

Sizifov posao. I Grčka, naravno, ovde nije usamljena. Po podacima lista Vol Strit Džornel on nje ne zaostaje Italija, čiji finansijski magnati štede za crne dane švajcarske franke, zlato, skupocene metale. Njihove španske i porutugalske kolege takođe rado prebacuju svoje kapitale skrivene od poreza u Švajcarsku, gostoljubivu za ilegalce. Pa i ko od bogatih građana EU, ako se bolje pogleda, ne pati od istog?



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Vašingtonova demonstracija podrške Kijevu samo produžava sukob, izjavio je ruski ambasador Anatolij Antonov


  Srednja škola „Miloje Vasić“ iz Velikog Gradišta u novu školsku godinu ulazi sa obn

Ruski ministar spoljnih poslova pozvao je Antonija Gutereša da ostane nepristrasan u konfliktu u Ukrajini


Na Zelenskom je da odluči da li i kada će prepustiti teritoriju Rusiji, izjavio je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost SAD.


To je jedini jezik koji Zapad razume, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova


Ostale novosti iz rubrike »