Ko će, Tihiću, Srbima da se izvinjava

 

Poručili su to, reagujući na poziv SDA, upućen predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, da se još jednom izvini Bošnjacima "zbog genocida i masovnih zločina počinjenih u ime srbskog naroda".

 

- Stav srbskih predstavnika i određivanje po pitanju zločina slušali smo u proteklim godinama. S druge strane, odnosno iz Sarajeva, nikada niko nije reagovao na srbska stradanja, štaviše, ne postoji ni želja da se procesuiraju zločini, koje građani već 15 godina gledaju na televiziji, jer postoje video zapisi i svi drugi dokazi - poruke su iz RS.

 

Stefan Karganović, predsjednik NVO "Istorijski projekat Srebrenica", kaže da je predsjednik Dodik dovoljno komentarisao događaje iz jula 1995. godine.

 

- Nema potrebe za izvinjavanjima, sve dok suprotna strana ne napravi neki korak u tom smjeru. Izvinjavanja moraju biti recipročna. Koliko Srba je ubijeno oko Srebrenice. Zato, ako ćemo se izvinjavati, treba jedni drugima da se izvinimo - rekao je Karganović.

 

Miko Škorić, potpredsjednik BORS, kaže da već 70 godina niko ne pominje stradanja 700.000 Srba u Jasenovcu, a neprestano se insistira na još neutvđenim i nepotpuno istraženim činjenicama oko Srebrenice.

 

- Nismo čuli izvinjenje za naše žrtve u proteklom ratu. Bilo je hiljade stradalih civila srpske nacionalnosti u Sarajevu. Zar su srpske žrtve, njih preko 30.000, stradale u saobraćajnim udesima? Naši lideri zato ne treba da se izvinjavaju u tuđe ime, sve dok se ne utvrde konkretni događaji u Srebrenici - naglasio je Škorić.

 

Krstan Simić, pravni ekpert, kaže da poziv SDA predstavlja pokušaj uspostavljanja kolektivne odgovornosti srbskog naroda za ovaj zločin. Simić je istakao da je u ovoj situaciji primarno da svi narodi i građani BiH u potpunosti sagledaju događaje u nedavnoj prošlosti i da se o tome otvori nova stranica.

 

- Izvinjenje bilo koga u moje ime ili ime mog sina i u ime drugih pripadnika srbskog naroda, nije izvinjenje, jer svako se može izviniti za svoj čin i za radnje za koje je odgovoran - rekao je Simić.

 

On je dodao da dvostruki aršini ne donose nikom dobro i da je u tom smislu potrebno da se preispitaju odnosi funkcionera i svake stranke prema određenim događajima.

 

- Nisam nikad vidio nijednog predstavnika SDA na obilježavanju stradanja u Donjoj Gradini i Jasenovcu, a svako ozbiljan je svjestan da se tamo dogodio genocid - kaže Simić.

 

On je iznenađen najavom SDA da će od CIK BiH tražiti da se za načelnika Srebrenice ne prihvati nijedna kandidatura dok prethodno kandidat ne potpiše izjavu o priznavanju genocida, jer je, kako je rekao, ovaj zahtjev zasnovan na diskriminaciji i uslovljavanju.

 

- Iznenađen sam takvim stavom SDA, jer je riječ o ozbiljnoj političkoj partiji na ovim prostorima koja djeluje od povratka višestranačkog sistema - istakao je Simić.

 

On je podsjetio da je Međunarodni sud pravde u postupku tužbe BiH protiv Beograda utvrdio da je Srbija odgovorna, jer nije u skladu s Konvencijom o genocidu spriječila ovaj zločin, ali da su ta pitanja apsolutno irelevantna sa aspekta izbora i mogućnosti kandidature. Prema njegovim riječima, takvo uslovljavanje bilo bi ograničavanje slobode lica da se kandiduju, jer u ovom momentu postoji ozbiljan problem s primjenom odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", gdje je iz drugih razloga ljudima uskraćeno isto pravo.

 

Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD, ocijenio je da uslovi koje traži SDA u vezi sa izborom načelnika opštine Srebrenica predstavljaju varvarski način torture nad Srbima.

 

- Postavljati takve uslove kandidatima za izbore ili bilo koje druge uslove, osim onih, kojih su prihvaćeni krivičnim sankcijama, da se neko izjašnjava unaprijed, prije prihvatanja kandidature o bilo čemu, pa i o tome da li priznaje ili ne genocid, potpuno je varvarski način torture nad Srbima - rekao je Vasić.

 

On je dodao da Srbi mogu da prihvate takvu igru i da onda od SDA traže da se njihov kandidat odrekne Otomanske imeprije, otomanske invazije na BiH, da osudi janjičarstvo, poturčavanje i islamizaciju Srba i hrišćana na ovim prostorima, pa da se tek onda razgovara o kandidaturama.

 

Vasić je istakao da SDA pokušava provoditi referendum nad Srbima još od 1. marta i, kako je naglasio, varvarskim, nedemokratskim, vanistitucionalnim i vanzakonskim putem ponižavati i odstranjivati Srbe iz političkog života.

 

- Ljudi iz SDA su potpuno otišli u vrijeme srednjeg vijeka i izgubili koordinate o tome gdje žive. Oni ne shvataju da je BiH u Evropi, a ne u Anadoliji - istakao je Vasić.

 

Istoričar Željko Vujadinović kaže da se Republika Srbska prva i sistemski i institucionalno suočila sa zločinima pojedinih pripadnika svojih jedinica, u koje spadaju i dešavanja u Srebrenici iz jula 1995. godine, za razliku od ostalih zaraćenih strana na bivšem jugoslovenskom prostoru. Vujadinović je rekao da se o Srebrenici jedino govori u vezi s tim dešavanjima, ali da su sva velika pitanja još otvorena, na čijem se izučavanju mora raditi. Vujadinović je rekao da je Vlada RS još 2004. godine uputila poziv, koji je imao karakter izvinjenja za stradanja u Srebrenici, dok je obilježavanju 10-godišnjice srebreničkih zbivanja prisustvovalo kompletno rukovodstvo Srpske.

 

- Tim koracima morali bi krenuti i drugi, jer se svako mora suočiti sa samim sobom i pustiti "korijensku situaciju" da govori i da se dostigne puna istina, jer se samo njom može doći do punog pomirenja - istakao je Vujadinović.

 

M. KREMENOVIĆ

 

 

Stranka demokratske akcije smatra da se Dodik treba još jednom izviniti Bošnjacima, u svoje ime i u ime RS, "zbog genocida i masovnih zločina počinjenih u ime srbskog naroda, kao što to već 60 godina čine njemački političari izvinjavajući se jevrejskom narodu". Iz SDA pitaju političke predstavnike i građane "kako bi se na primjer osjećali Srbi u Kragujevcu da je, poslije Drugog svjetskog rata za gradonačelnika Kragujevca izabran kandidat njemačkog naroda iz političke opcije, koja negira zločine počinjene nad srbskim stanovništvom u Kragujevcu u toku Drugog svjetskog rata". U saopštenju se navodi da se ova stranka zalaže i da će se zalagati za poseban status Srebrenice, između ostalog i u pravilima izbornog postupka.

 

 

CIK BiH radi po Izbornom zakonu, a u njemu ne postoji odredba da kandidat za bilo koju funkciju, pa tako i načelnika opštine Srebrenica prethodno treba da potpiše izjavu o priznavanju genocida i spremnosti odavanja počasti žrtvama, izjavila je Maksida Pirić, portparol CIK BiH. Komentarišući najavu SDA da će od CIK tražiti da se za načelnika Srebrenice ne prihvati nijedna kandidatura pojedinca ni političke stranke, dok prethodno kandidat ne potpiše izjavu o priznavanju genocida i spremnosti odavanja počasti žrtvama, Pirićeva je rekla da su kandidati obavezni da poštuju Dejtonski sporazum i Ustav BiH.