Stiv Đobs i Obama: Zašto se sve proizvodi u Kini?

23.02.2012. god.

Kada je predsjednik SAD Barak Obama pozvao na večeru najveće umove Silicijumske doline u februaru prošle godine, piše The New York Times, od svakog gosta je zatraženo da predsjedniku postavi jedno pitanje. Kada je došao red na šefa "Applea" Stiva Đobsa, usred izlaganja Obama ga je prekinuo vlastitim pitanjem: "Šta je potrebno da bismo proizvodili "iPhone" u SAD"? (Umjesto u Kini, prim. nov.)

Ne tako davno, "Apple" se hvalio da sve svoje proizvode pravi u Sjedinjenim Državama. Danas, skoro svih 70 miliona "iPhone", 39 miliona "iPad" i 50 miliona ostalih uređaja prodatih prošle godine napravljeno je van SAD, od čega lavovski dio u Kini.

- Šta je potrebno da bismo vratili te poslove u Ameriku? - upitao je Obama Đobsa.

Odgovor šefa Apple-a je bio nedvosmislen:

- Ta radna mjesta se ne vraćaju kući!

Ovaj isječak iz odličnog teksta " The New York Times" o proizvodnji najtraženijeg gadgeta današnjice - "iPhon" - ilustruje kako je i najmoćniji čovjek planete, predsjednik SAD Barak Obama, fasciniran i istovremeno zabrinut selidbom hiljada ili čak miliona radnih mjesta u Kinu.

Njegovu fascinaciju dijeli i prosječni građanin Srbije. Skoro da je prerasla u poslovicu izjava da "sve može da se kupi kod Kineza"; sve češće viđamo natpis "made in China", a kao glavni razlog se paušalno navodi "jeftina radna snaga".

Ali, to je samo dio istine. I to mali dio. "iPhone" nije petarda, možda je za proizvodnju tako sofisticiranog uređaja potrebno više od "jeftine radne snage"?

Neću "iPhone" sa ogrebotinama!

Priča počinje 2007. godine, piše "The New York Times", kada je "Apple" bio daleko od titule najvrjednije svjetske kompanije. Nešto više od mjesec dana prije zakazanog pojavljivanja prvog "iPhon" u prodavnicama, Stiv Đobs je okupio najviše oficire "Apple", jer je izvijesno vrijeme testirao probni model i nije bio zadovoljan.

Bijesni Đobs je držao svoj test model " iPhon" kako bi svi mogli da vide mnoštvo tankih ogrebotina na plastičnom ekranu. Zatim je izvadio svežanj ključeva iz džepa farmerki.

- Ljudi će nositi ovaj telefon u džepu sa svojim ključevima. Ne mogu da prodam proizvod koji se izgrebe! Želim stakleni ekran i želim da bude savršen za šest nedjelja - naredio je Jobs.

U to doba, stakleni ekrani za mobilne telefone nisu bili uobičajeni kao danas. Štaviše, bili su izbjegavani jer je teško ostvariti neophodni visoki stepen preciznosti u obradi stakla.

"Apple" je već bio izabrao američku filmu "Korning" za proizvodnju velikih panela od ojačanog stakla, ali je sječenje tih panela u milione ekrana za "iPhone" zahtevalo praznu fabriku, na stotine komada stakla za eksperimentisanje i armiju inženjera.

I sve to za samo šest nedjelja?

A onda je stigla ponuda iz jedne fabrike u Kini, zemlji "jeftine radne snage".

Kako su Kinezi hipnotisali "Apple"

Kada je "Apple" delgacija stigla u posjetu fabrici u gradu Šendženu, vlasnici su već sagradili novo proizvodno krilo.

- To je za svaki slučaj, ako nam date ovaj posao - prisjeća se jedan od bivših direktora " Apple" objašnjenja koje mu je dao kineski menadžer.

Skladište je već bilo krcato staklenim uzorcima za eksperimente, sve gratis. Armija kineskih inženjera je čekala u niskom startu, skoro za gratis. Sagrađena je spavaonica za radnike, kako bi bili dostupni 24 sata dnevno.

Naravno, kineska fabrika je dobila posao.

- Cio lanac snabdijevanja sada je u Kini. Treba vam hiljadu gumenih zaptivača? To radi farbika u komšiluku. Milion vijaka? Ta fabrika je u susjednom bloku. Ali, vijcii treba da budu malo drugačiji? Biće gotovi za tri sata - rekao je " The New York Times" drugi bivši visoki funkcioner "Apple".

Foxconn City - "kasarna" za sklapanje "iPhone"

Na osam sati od fabrike firme Foxconn City, koja je dobila posao od "Apple", nalazi se kompleks, poznat pod nadimkom Foxconn City. Tu se "iPhone" sastavlja.

Kada su ga prvi put vidjeli, čelnicima "Apple" je odmah bilo jasno zašto se proizvodnja "iPhone" neće vratiti u domovinu. Jer, u domovini ne postoji ništa nalik Foxconn City-u.

Kompleks ima 230.000 zaposlenih. Mnogi rade šest dana u nedjelji, često do 12 sati dnevno. Skoro četvrtina od ukupnog broja zaposlenih živi u firminim spavaonicama, a većina običnih radnika zarađuje manje od 17 dolara na dan.

Čak 300 radnika obezbjeđenja je zaduženo samo da reguliše "pješački saobraćaj" u kompleksu, kako radnici ne bi pregazili jedni druge. Centralna kuhinja svakog dana skuva tri tone svinjetine i 13 tona pirinča.

- Mogu da zaposle 3.000 novih radnika dok si rekao keks. Koja američka farbika može da zaposli 3.000 ljudi preko noći i ubijedi ih da žive u spavaonicama? - kaže Jennifer Rigoni, bivši menadžer "Applea".

Još jedna od kritičnih prednosti Kine bila je što može da obezbjedi inženjersku podršku kakvu čak ni Sjedinjene Države ne mogu. Direktori "Apple" su procijenili da im treba 8.700 industrijskih inženjera za upravljanje proizvodnom trakom od 200.000 radnika pri sastavljanju "iPhone". Analitičari "Apple" su izračunali da bi im trebalo devet mjeseci da okupe taj broj kvalifikovanih ljudi u SAD.

U Kini, trebalo im je 15 dana.

Ustaj, vojsko! Vrijeme je da sklapamo "iPhone"

Kada su "Apple" inženjeri te 2007. godine konačno usavršili metod za sečenje stakla za ekrane, prvi kamioni sa isječenim staklima stigli su u Foxconn City usred noći. Menadžeri kompleksa su probudili na hiljade radnika, koji su uskočili u uniforme - bijele sa crnim majicama za muškarce, a crvene za žene - i počeli ručno da sklapaju "iPhone".

U naredna tri mjeseca, "Apple" je prodao milion "iPhone". Od tada, "Foxconn" je sastavio još 200 miliona.

"Jeftina radna snaga"?

I cijena radne snage je bitna, ali ne toliko koliko je uvreženo takvo mišljenje širom svijeta, pa i u Srbiji. Analitičari proizvodnje su izračunali da bi proizvodnja "Apple" u SAD povećala njegovu cijenu za ne više od 65 dolara, što bi i dalje činilo "iPhone" najprodavanijim gadgetom, a "Apple" jednom od kompanija sa najvećim profitom na svijetu. Ali, kalkulacije su bespredmetne jer je proizvodnja "iPhona" u SAD nemoguća ne zbog cijene radne snage, već zbog drugih prednosti kineske masovne proizvodnje na koje Sjedinjene Države možda nikada neće imati odgovor.

Izvor
revolucija.ba

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Federalne optužbe protiv Trampa odbačene

Budući predsednik SAD ranije je bio optužen za subverziju izbora 2020. godine i nepravilno rukovanje poverljivim dokumentima.

Britanija i Francuska razmatraju slanje trupa u Ukrajinu – „Le Mond“

Ideja o direktnom učešću Zapada u sukobu navodno je ponovo na razmatranju, prema pisanju francuskog lista.

Nuklearni potencijal Rusije je „zastrašujući“ – Merkel

„Sve što je moguće“ mora se učiniti kako bi se sprečila upotreba nuklearnog oružja, izjavila je bivša nemačka kancelarka.

RT: Kusturica zahvaljuje RT-u što mu je otvorio oči o Americi

RT prikazuje drugu stranu SAD, skrivenu od strane Vašingtona i Holivuda, izjavio je poznati reditelj

Patrijarh Kiril odlikovao Kusturicu, a čestitao mu i Lukašenko. Festival se danas završava

Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril čestitao je 70. rođendan čuvenom srbskom reditelju Emiru Kusturici i odlikovao ga Ordenom Svetog Serafima Sarovskog 1. stepena.