Medojević: Tajnu službu vodi Zoran Božović

 Predsjednik DPS-a Milo Đukanović i ministar vanjskih poslova Milan Roćen stoje iza bezbjednosne službe u kojoj rade bivši vojni obavještajci, a koja služi za praćenje njihovih političkih protivnika, izjavio je juče predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je rekao da ta služba prisluškuje opoziciju, strane diplomate, nevladin sektor, medije ali i članove najviših organa DPS-a. Medojević tvrdi da ta obavještajna struktura koristi opremu bivše Vojne obavještajne službe, a da su joj veza sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) obavještajci Zoran Lazović i Duško Golubović.

"Lazović i Golubović su dio ove privatne bezbjednosne agencije koja je pod kontrolom Đukanovića i Roćena, a istovremeno rade i sa značkama ANB-a. Oni su kopča ANB-a i te privatne službe, operativci koji koriste informacije koje Agencija dobija legalnim putem kroz razmjenu podataka sa partnerskim službama, posebno sa NATO", kazao je Medojević "Vijestima".

ANB se približila zapadnim službama

Paralelna služba nastala je, kako tvrdi, transformacijom nekadašnjeg 3. Centra vojno-obavještajne agencije i angažovanjem operativaca tog centra u Vojsci Crne Gore. Medojević tvrdi da je služba formirana zbog pojačane kontrole zapada nad ANB-om, njenog približavanja zapadnim službama zbog čega se smanjio prostor za političku zloupotrebu Agencije. Privatna služba tvrdi on, formirana je i zbog zadržavanja veza sa ruskim bezbjednosnim strukturama sa kojima su vojni obavještajci ranije sarađivali.

Medojević tvrdi da služba, osim vojnih operativaca, koristi i savremenu opremu za prisluškivanje koja je jedno vrijeme bila naprednija od one koju koristi ANB. On je pojasnio da se toj opremi nakon zatvaranja 3. Centra izgubio trag, ističući da je iz ANB-a, kao i ministarstava odbrane Srbije i Crne Gore dobio uvjeravanja da ne znaju gdje se ona nalazi: "Znači da je završila kod privatnih lica, jer sumnjam da bi se Đukanović i Roćen odrekli tako savremene tehnologije za koju niko ne zna .

Medojević tvrdi da privatnom službom, čiji je centar u Podgorici, upravlja Zoran Božović, bivši operativac vojnog Centra za elektronsko izviđanje, koji je trenutno angažovan u Vojsci Crne Gore.

"Imamo čvrste indicije da se prisluškuju svi u zavisnosti od potrebe Đukanovića i Roćena. Mislim da na privatnoj osnovi prisluškuju članove vrha DPS-a, sudije, tužioce, opoziciju i strane diplomate koji mogu biti od interesa za njih. Prisluškuju se i biznismeni, kriminalci, konkurenti u kriminalnim poslovima, konkurenti u javnim nabavkama. To je jedna situacija koja je jako opasna za Crnu Goru jer se na protivustavan način koristi tehnika za prisluškivanje građana bez ikakve kontrole", tvrdi lider PzP-a.

Uloga vojnih bezbjednjaka?

Medojević kaže da u toj službi, osim Božovića, radi i bivši načelnik 3. Centra vojno obavještajne agencije Vladislav Vlahović koji trenutno radi kao vojni ataše u Briselu, kao i potpukovnik Darko Burić zaposlen u odjeljenju za obavještajno-izviđačke poslove VCG.

"U službi je angažovan i pukovnik Zoran Bošković, koji je u Vašingtonu bio vojni ataše SRJ za vrijeme režima Slobodana Miloševića, a sada je vojni ataše Crne Gore u Berlinu. Za njih radi i Miodrag Đukanović, bivši bezbjednjak u Vojsci Jugoslavije koji je kasnije vodio sektor obezbjeđenja "Lukoila" za Srbiju. Trenutno je angažovan u odjeljenju VCG za obavještajne poslove", rekao je Medojević.

On tvrdi da se radi o ljudima bliskim ruskim bezbjednosnim službama, a da ih je ministar odbrane Boro Vučinić u vojsci zadržao, iako se tome protivila ANB zbog njihove veze sa drugim službama.

Na pitanje da li je svoja saznanja prenio Roćenu i Vučiniću, Medojević je kazao da ga je umjesto da odgovori da li takva služba postoji šef diplomatije pitao odakle mu te informacije i tražio hitnu istragu: "Rekao sam mu da podatke dobijam od profesionalaca koji nemaju političku moć niti uticaj, ali znaju da naprave razliku šta je aktivnost za državu, a šta je rad za privatni interes ili kriminalce". Medojević je upozorio da zbog umiješanosti u formiranje paralelne obavještajne službe Boro Vučinić ne može biti imenovan za šefa ANB-a. Vlada je juče zatražila od Skupštine da da mišljenje o Vučiniću, što je preduslov da bude izabran za direktora ANB.

Lider PzP-a ne vjeruje da Marković sa tim ima veze

Medojević je kazao da ne vjeruje da postoji povezanost bivšeg šefa ANB-a Duška Markovića sa novom službom, ocjenjujući da postoji sukob između ministra pravde i Roćena. Premijer Igor Lukšić, smatra Medojević, nije upoznat na koji način mnkcioniše ta služba.

"Očigledno da postoji vrlo oštar sukob između Markovića i Roćena, a to praktično znači između Markovića i Đukanovića. Lukšić se pokazao kao analfabeta za bezbjednosna pitanja, jer nije pokazao želju za reformu bezbjednosnog sistema što je kičmena moždina promjena. Distanciranjem od bezbjednosnih pitanja pokazao je nedovoljne državničke kapacitete za promjene", tvrdi Medojević.

Medojević je istakao da će odnosom prema smjeni Lazovića i Golubovića Vlada pokazati da lije spremna da prihvati evropske standarde i počne sa reformom obavještajne službe. On smatra da će oni nastaviti da vode paralelnu službu jer time direktno štite interese Đukanovića i Roćena.

"Takve vrste bezbjednosnih struktura bitne su za očuvanje totalitarnih i korumpiranih režima. Pitanje je koliko će dugo moći da sjedi na dvije stolice i predstavlja se kao partner NATO, a istovremeno sarađuje sa ruskim službama", kazao je Medojević.

ROĆEN: To su prljava podmetanja zašto mi sve nije u oči rekao

Šef diplomatije i član Predsjedništva DPS-a Milan Roćen kazao je sinoć da su ove tvrdnje predsjednika Pokreta za promjene izmišljotine i "prljave konstrukcije".

"Medojevićevim lažima nikad kraja. Zašto nije imao hrabrosti da sve to kaže tako otvoreno juče na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, u mom prisustvu? Zato što i sam zna da su to prljave konstrukcije. Postavlja se onda pitanje zašto je i po čijem nalogu morao na ovaj popravni. To može biti pitanje i za Odbor za bezbjednost, čiji je član, jer po tom osnovu ima pristup povjerljivim informacijama", kazao je Roćen.

On je rekao da "nadležni državni i drugi organi zaista lako mogu provjeriti ove, kao i druge Medojevićeve izmišljotine". "Možda se radi i o medicinskom slučaju. Bilo kako bilo, nadam se da će i "Vijesti" i drugi mediji profesionalno biti zainteresovani da se utvrdi istina, kako ne bi sebe doveli u situaciju da budu najobičniji pioni u ko zna čijim operativno-obavještajnim namještaljkama", kazao je Roćen.

VOJSKA je do 2006. imala uređaje za prisluškivanje, sada ne znaju gdje su

Iz Ministarstva odbrane, koje vodi Boro Vučinić, saopšteno je juče „Vijestima" da taj resor i crnogorska Vojska ne raspolažu niti su raspolagali opremom i uređajima za prisluškivanje.

Odgovarajući na pitanja "Vijesti" da li je vojna služba bezbjednosti koristila mjere tajnog nadzora, portparolka Ministarstva odbrane Tamara Popović kazala je da ne raspolaže tom opremom, pa je samim tim i ne koristi.

U Crnoj Gori su do nezavisnosti djelovale dvije vojne službe, kao centri Vojnoobavještajne agencije (VOA) i Vojno-bezbjednosne agencije (VBA) tadašnjeg Saveznog ministarstva odbrane. Tek početkom 2007. godine su zvanično rasformirana dva vojnoobavještajna centra u Podgorici 5. regionalni centar VBA i 3. centar VOA.

Na pitanje da li su 2006. zatekli vojnu opremu za prisluškivanje, te da li je ona potom ustupljena, prodata ili rashodovana, Popović je rekla da 3. Centar vojno-obavještajne agencije Vojske SiCG nije dužio tehnička sredstva.

"Taj centar nije dužio informatičko-telekomunikacionu opremu za mjere tajnog nadzora, jer nije imao zakonska ovlašćenja da primjenjuje mjere tajnog nadzora, tako da nema tih sredstava na dugovanju Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore", saopštila je Popović.

Sagovornik "Vijesti", nekada pripadnik VBA, tvrdi da je oprema za prisluškivanje definitivno bila u posjedu vojske na teritoriji Crne Gore do juna 2006. godine.

"Šta se sa njom tada dogodilo, da li je nekome ustupljena, ili je vraćena u Beograd, nije mi poznato. Dio te opreme je do 2003. bio smješten u prizemlju zgrade u Bloku VI u Podgorici, u prostorijama gdje je kasnije bila Uprava za odbranu. Nakon toga, oprema je premještena u zgradu Komande Podgoričkog korpusa, gdje je danas sjedište Ministarstva odbrane. Pitanje je šta se onda desilo sa tim uređajima", kaže sagovornik "Vijesti".