Traže saslušanje Ane i Mila

  Opozicija će narednih dana inicirati pokretanje parlamentarne istrare i sa 27 potpisa poslanika tražiti da Skupština ustanovi posebno tijelo koje bi se bavilo istragom o korupciji u privatizaciji Telekoma. Radi se o komisiji koja bi bila privremenog karaktera, ali sa širim ovlašćenjima od postojeće parlamentarne komisije, koja ima ograničen mandat u kontroli postupka privatizacije. Kako saznaje „Dan", tim povodom je održan sastanak čelnika opozicionih parlamentarnih stranaka, na kojem je usvojen zaključak o neophodnosti formiranja tijela koje bi se moglo baviti istražnim radnjama u aferi „Telekom". Nova i Pokret za promjene usaglasili su sve detalje oko inicijative, a postoje najave i iz Socijalističke narodne partije da će prihvatiti takav predlog.

Ocijenjeno je da crnogorsko tužilaštvo nije uradilo ništa u tom predmetu. Iz više izvora nam je potvrđeno da će Nova inicirati formiranje tog skupštinskog tijela, jer je njen predsjednik Andrija Mandić na čelu komisije za kontrolu privatizacije. Opozicija će tražiti da se tokom parlamentarne istrage saslušaju svi akteri afere: Ana Kolarević, Oleg Obradović, Miodrag Ivanović i Milan Perović, kao i tadašnji ministar finansija Igor Lukšić i bivši premijer Milo Đukanović. Predstavnici opozicije će pokušati da prošire mandat posebnog skupštinskog tijela koje će se baviti istragom, jer tužilaštvo, po njihovoj ocjeni, ne radi svoj posao.

Prema skupštinskom poslovniku, za iniciranje parlamentarne istrage potrebno im je 27 potpisa poslanika, a za prihvatanje inicijative neophodan je 41 glas u parlamentu. U razgovoru sa više poslanika dobili smo potvrdu da će inicijativu Nove podržati sve opozicione partije. Ako inicijativa prođe u parlamentu, posebno će insistirati da zvanično, u ime države, zatraže dokumentaciju u vezi sa aferom „Telekom" od Okružnog suda u Njujorku, Ministarstva pravde SAD, tužilaštva SR Njemačke, kao i od mađarskih institucija.

To ne bi bile pojedinačne akcije bilo kog poslanika, stranaka ili opozicije, već institucionalna saradnja među zvaničnim državnim organima. Ovo bi bio prvi slučaj uspostavljanja parlamentarne istrage, a očekuje se da bi na čelu odbora bio Mandić, kao predsjednik parlamentarne komisije za kontrolu privatizacije. Opozicionari će insistirati da saslušanja i istrage budu javni.

Sličan model postoji u nekim evropskim državama, ali i u američkom kongresu. Saslušani bi krivično odgovarali za lažno svjedočenje i bili bi dužni da odgovore na sva pitanja. Predstavnici opozicije su planirali i da ostvare kontakte sa svim relevantnim međunarodnim institucijama koje im mogu pomoći da se do tančina ispita ko je sve uzeo pare i primio mito tokom privatizacije Telekoma. Rezultati istrage do kojih bi došli poslanici tokom parlamentarne istrage ne bi bili obavezujući za tužilaštvo, ali bi svakako mogli da izvrše dodatni pritisak da se ova stvar dovede do kraja. Nešto slično je urađeno kada su koalicija „Zajedno za Jugoslaviju" i LSCG formirali komisiju u vezi sa navodima „Nacionala", kada je prikupljena obimna dokumentacija koja je poslužila za utvrđivanje konkretne odgovornosti o švercu cigareta na prostoru bivše SRJ.

Američko ministarstvo pravde i tamošnja komosija za hartije od vrijednosti SEC 2006. su pokrenuli istragu protiv Mađar telekoma zbog kršenja Akta o korupciji u inostranstvu (FCPA), tokom koje je utvrđeno da su optuženi funkcioneri podmitili vladine zvaničnike u Crnoj Gori i Makedoniji sa ukupno 12,2 miliona eura. Ministarstvo se 29. decembra prošle godine nagodilo sa Mađar telekomom i njegovim vlasnikom Dojče telekomom. Plaćanjem kazne od 95 miliona dolara je obustavljen krivični postupak, to jest suspendovan je do kraja 2013. godine.

Mađar telekom je u sporazumu o obustavljanju gonjenja u potpunosti priznao krivicu za podmićivanje zvaničnika crnogorske vlade i s njima povezanih lica u iznosu od 7,35 miliona eura, a preko četiri ugovora o lažnim konsultantskim uslugama. Precizirano je  da je Mađar telekom nakon privatizacije Telekoma Crne Gore sklopio četiri lažna konsultantska ugovora sa kompanijama iz Njujorka i Londona preko kojih su vladini zvaničnici primili mito. Praktično identični ugovori sklopljeni su sa firmama sa Sejšela i Mauricijusa, zbirne vrijednosti 4,47 miliona eura, od 12. do 20 maja 2005. Njujorškoj firmi je uplaćeno 580.000, kako se navodi u nalazu SEKa, za „sestru visokog vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom", a na osnovu integracije Telekoma Crne Gore u korporativnu strukturu Mađar telekoma 6. aprila 2005. Londonski mito od 2,3 miliona eura isplaćen je preko dva zasebna ugovora u periodu od 7. novembra do 27. decembra 2005. Nijedna firma nije obezbijedila konsultantske usluge kompaniji.

Kupoprodajni ugovor je potpisan 15.marta 2005, a Mađari su zvanično preuzeli Telekom Crne Gore 1. aprila. U istrazi je utvrđeno da je Vlada isprva odbila da pristane na uslov kupca za sticanje dominantnog većinskog udjela. Međutim, krajem marta 2005. Mađar telekom je uspio da stekne 73 odsto vlasnišgva no željenim uslovima, ali tek pošto su zvaničnici obavezali Vladu da isplati dodatnih 30 centi po dionici malim akcionarima. Tri od četiri sporna konsultantska ugovora potpisana su neposredno nakon dogovora sa manjinskim akcionarima.

Tužilaštvo traži podatke od SAD

Crnogorsko tužilaštvo je juče, prema nezvaničnim informacijama, zatražilo od američkih vlasti podatke i imena podmićenih osoba u aferi „Telekom". Kako je javila TV Vijesti, tužilaštvo će početi sa saslušanjima iduće sedmice.

U međuvremenu, lideri Pokreta za promjene i Nove Nebojša Medojević i Andrija Mandić razgovaraće danas sa njemačkim ambasadorom u Podgorici Piusom Fišerom o aferi „Telekom".

Proces protiv Štrauba, Morvaija i Baloga

Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je da se nije nagodila sa bivšim funkcionerima Mađar telekoma Elekom Štraubom, Andrašom Balogom i Tanašom Morvaijem, zbog čega protiv njih vodi parnicu.

Pravni zastupnik SECa Robert Dodž ranije je za „Dan" pojasnio da su po tamošnjem zakonu dužni da pokrenu građansku parnicu protiv „grešnih" članova uprave mađarske firme u vrijeme privatizacije Telekoma Crne Gore.

- Posjedujemo dokumenta i dokaze na osnovu kojih smo došli do zaključka da je Mađar telekom korumpirao više vladinih zvaničnika u postupku kupovine Telekoma Crne Gore. Kompletan materijal u vezi sa ovim slučajem javnosti će biti dostupan nakon što se okonča građanska tužba, rekao je Dodž.

Precizirao je da bi postupak protiv Mađara trebalo da bude završen do kraja godine.

Kontrolno saslušanje ministra ekonomije Vladimira Kavarića o prodaji Telekoma u parlamentarnoj Komisiji za kontrolu postupka privatizacije zakazano je za 20. januar. Na dnevnom redu sjednice tog tijela, kojim predsjedava lider Nove Andrija Mandić, je samo ta tačka dnevnog reda. Mađar telekom je 2005. godine za paket državnih akcija platio 114 miliona EUR i skoro 23 miliona manjinskim akcionarima. Optužbe za podmićivanje za sada su negirali sestra bivšeg premijera Mila Đukanovića Ana Kolarević, tadašnji predsjednin odbora direktora Telekoma Oleg Obradović, te direktor telekomove kćerke firme Monet Miodrag Ivanović. Obradović i Ivanović su u zasebnim reagovanjima saopštili da nijesu odlučivali o prodaji kompanije nego Vlada, ali da su potpisali dva od četiri sporna ugovora. Kolarevićeva je negirala da ima ikakve veze sa ovim slučajem, da je u vrijeme privatizacije Telekoma zastupala interese Telekoma Slovenije, te da je sa kolegom Nikolom Martinovićem nakon privatizacije bila angažovana na prestrukturiranju Telekoma, što je kompaniji omogućilo uštedu od 300.000 eura.