Spaja li 21. maj ili razdvaja

Podgorica - Rasprava o predlogu zakona o državnim praznicima juče je oživjela užarenu političku atmosferu od prije godinu dana koja je pratila referendumski proces i ponovo "podijelila" parlament na pristalice i protivnike nezavisnosti Crne Gore.
Vladin Predlog zakona predviđa da se od ove godine 21. maj slavi kao dan nezavisnosti, jer "odražava volju građana iskazanu na demokratskom referendumu u 2006. godini".
Prosrpska opozicija najoštrije je osudila taj predlog, tvrdeći da će on izazvati nove podjele, te da budući praznik "kao svoj" ne može i neće doživljavati "pola Crne Gore" - svi koji su na referendumu zaokružili "ne".
Poslanici DPS-a smatraju da će se taj dan slaviti kao dan sloge, dok su predstavnici PzP najavili da će podržati zakon, ali da će Skupštinu relaksirati njihove rasprave, "u kojoj očigledno uživaju" ostale partije.
"Taj dan znači nastavak podjela i stvaranje utiska da, nakon referenduma ima pobjednika i poraženih. Dvadeset prvi maj je nastavak podjela na kojima počiva DPS", kazao je poslanik SNP-a Predrag Bulatović.
On je predložio da se za dan nezavisnosti predloži datum kada je Crna Gora primljena u Ujedinjene nacije, što bi moglo da "okrene one koji su bili protiv nezavisnosti".
"Naravno, to vama ne odgovara", kazao je Bulatović.
Poslanik DPS-a Božidar Vuksanović je odgovorio da je Bulatović uvijek imao negativnu kampanju prema državi "u kojoj živite i podižete djecu".
"Ima stranica u vašoj biografiji kojih treba da se stidite. Dvadeset prvi maj je karika koja treba da napravi slogu...Sada, kada je izglasana državna nezavisnost, ne treba se vraćati na to kako je ko glasao, već treba svi zajedno da radimo na izgradnji naše zajedničke kuće - Crne Gore", rekao je Vuksanović.
Ministar kulture Predrag Sekulić, koji je u parlamentu branio vladin predlog, rekao je da je dan nezavisnosti u stvari dan koji je pomirio Crnu Goru.
"Za 20 ili 50 godina ovaj datum će se slaviti kao dan sloge", rekao je on.
Skupština je, na početku rasprave, usvojila Zakon o državnom katastru i premjeru i Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro, o kojima je nedavno završila raspravu.
Poslanici vladajuće koalicije odbili su, po drugi put, predlog PzP-a da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o privatizaciji Elektroprivrede.
Lider te partije Nebojša Medojević ocijenio je da vlast, neprihvatanjem predloga, šalje poruku da opozicija nema šta da traži u parlamentu.
"Nijesmo čuli nijedno obrazloženje zašto odbijate da predlog uvrstite u dnevni red... Ovo je klasično sprečavanje prava poslanika na zakonodavnu inicijativu", rekao je Medojević.
Demokratska srpska stranka podnijela je juče Predlog za pokretanje postupka za razrješenje predsjednika Filipa Vujanovića, radi utvrđivanja da li je povrijedio Ustav u vođenju spoljne politike, posebno kada je u pitanju zaključivanje međunarodnih ugovora.
U predlogu podsjećaju da je za potpisivanje međunarodnih ugovora, prema Ustavu, jedino i isključivo nadležna Vlada, a za njihovo ratifikovanje Skupština.

IMUNITETI OSTAJU
Skupština je juče, na predlog Administrativnog odbora, potvrdila imunitete predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću, i poslanicima Velizaru Kaluđeroviću, Predragu Popoviću i Nebojši Medojeviću.
Protiv njih je traženo skidanje imuniteta radi pokretanja krivičnog postupka.
Istu odluku, parlament je, donio za sudiju Ustavnog suda Fetiju Međedović, te za sudije Vukašina Šimraka, Željka Šupljeglava, Rajka Nikčevića i Zoricu Dabetić, kao i državnom tužiocu Jovanu Vojvodiću.
Parlament je za zamjenike osnovnog državnog tužioca u Podgorici izabrao Maju Đakonović i Miloša Šoškića, a za zamjenika osnovnog državnog tužioca u Baru Zorana Vučinića.
Član Odbora Regulatorne agencije za energetiku je Branko Kotri.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti je Zoran Đikanović, njegov zamjenik Amir Nurković, a članovi Kemal Grahović, Draško Malbaški i Azra Šehović.

KUJOVIĆ VEĆ SLAVI
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, u ostavci, Dragan Kujović juče je obavijestio članove tog tijela da je otkazao posjetu Agenciji za nacionalnu bezbjednost, zakazanu za 22. maj.
Razlog za ovakvu odluku, kako se navodi u njegovom saopštenju, je "predstojeći praznik".
Kujović ovim prejudicira glasanje u Skupštini o zakonu o državnim praznicima, koji predviđa da dan nezavisnosti bude 21. maj.

BATRIĆEVIĆ: PREĐIMO NA KONKRETNE STVARI
Potpredsjednik PzP-a Goran Batrićević rekao je "Vijestima" da je "istorijski fakat" da je prije godinu dana izglasana nezavisnost, te da će zato njihov klub podržati Vladin predlog zakona.
"Istorijski je fakat da je 21. maja na referendumu izglasana nezavisnost i treba uvažiti tu činjenicu", kazao je on.
Batrićević je tokom diskusije najavio da ta stranka neće učestvovati u raspravi i vrijeme određeno za nju "poklonio" opoziciji.
"Ova rasprava nas vraća u pretpolitičko doba, koje je završeno 21. maja. Ne smatramo da svaki entitet mora da ima svoje praznike. Treba uvažiti ovu činjenicu (21. maj) i konačno preći na konkretne stvari koje će pomoći da u ovoj državi stvorimo život dostojan svakog čovjeka", kazao je on.